Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Računarstvo' u '[[Kategorija:Računalstvo'

2026-01-29T00:29:05Z

Zamjena teksta - '[[Kategorija:Računarstvo' u '[[Kategorija:Računalstvo'

←Starija inačica		Inačica od 29. siječanj 2026. u 00:29
Redak 23:		Redak 23:
	* {{eng oznaka}} [http://en.wikipedia.org/wiki/Information_and_Communications_Technology Informacijska tehnologija]		* {{eng oznaka}} [http://en.wikipedia.org/wiki/Information_and_Communications_Technology Informacijska tehnologija]

	[[Kategorija:~~Računarstvo~~]]		[[Kategorija:Računalstvo]]

	[[fr:Société de la connaissance]]		[[fr:Société de la connaissance]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T10:39:41Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 10:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Informacijsko doba'''-->~~'''Informacijsko doba''' uslijedilo je nakon [[industrijsko doba\|industrijskog doba]], a u svom užem značenju odnosi se na razdoblje nakon 1972. g. koje obilježava brzina kretanja [[informacija]] koja je veća od brzine fizičkog kretanja. Njegova glavna odrednica je raspostranjenost informacijske tehnologije koja povećava brzinu i učinkovitost prijenosa informacija.		'''Informacijsko doba''' uslijedilo je nakon [[industrijsko doba\|industrijskog doba]], a u svom užem značenju odnosi se na razdoblje nakon 1972. g. koje obilježava brzina kretanja [[informacija]] koja je veća od brzine fizičkog kretanja. Njegova glavna odrednica je raspostranjenost informacijske tehnologije koja povećava brzinu i učinkovitost prijenosa informacija.

	U širem smislu, početak informacijskog doba podudara se s izumom [[telegraf]]a 1837., nakon čega je uslijedio razvoj čitavog niza uređaja čija je svrha bila obrada i prijenos informacija. Informacijsko doba svoj puni zamah doživljava pojavom [[Računalo\|osobnih računala]] 80-ih godina prošlog stoljeća i uspostavom [[World Wide Web\|globalne mreže]]. S ekonomskog stajališta možemo reći da nakon njega slijede razdoblja ekonomije znanja i tzv. neopipljive ekonomija koja iskorištava [[znanje]], kreativnost i nove mogućnosti suradnje.		U širem smislu, početak informacijskog doba podudara se s izumom [[telegraf]]a 1837., nakon čega je uslijedio razvoj čitavog niza uređaja čija je svrha bila obrada i prijenos informacija. Informacijsko doba svoj puni zamah doživljava pojavom [[Računalo\|osobnih računala]] 80-ih godina prošlog stoljeća i uspostavom [[World Wide Web\|globalne mreže]]. S ekonomskog stajališta možemo reći da nakon njega slijede razdoblja ekonomije znanja i tzv. neopipljive ekonomija koja iskorištava [[znanje]], kreativnost i nove mogućnosti suradnje.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T00:38:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Informacijsko doba''' uslijedilo je nakon [[industrijsko doba|industrijskog doba]], a u svom užem značenju odnosi se na razdoblje nakon 1972. g. koje obilježava brzina kretanja [[informacija]] koja je veća od brzine fizičkog kretanja. Njegova glavna odrednica je raspostranjenost informacijske tehnologije koja povećava brzinu i učinkovitost prijenosa informacija.

U širem smislu, početak informacijskog doba podudara se s izumom [[telegraf]]a 1837., nakon čega je uslijedio razvoj čitavog niza uređaja čija je svrha bila obrada i prijenos informacija. Informacijsko doba svoj puni zamah doživljava pojavom [[Računalo|osobnih računala]] 80-ih godina prošlog stoljeća i uspostavom [[World Wide Web|globalne mreže]]. S ekonomskog stajališta možemo reći da nakon njega slijede razdoblja ekonomije znanja i tzv. neopipljive ekonomija koja iskorištava [[znanje]], kreativnost i nove mogućnosti suradnje.

== Digitalna i ICT revolucija ==
[[Datoteka:Computer lab showing desktop PCs warwick.jpg|mini|desno|250px|Računalni laboratorij]]
Digitalna revolucija odnosi se na posljedice pada cijena digitalnih komunikacijskih uređaja te obuhvaća promjene u tehnologiji i društvu. Nastupila je 70-ih g. 20. st. izumom [[Mikroprocesor|mikroprocesora]], dok njen vrhunac započinje 90-ih smještanjem [[Internet|Interneta]] u privatnu sferu. Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) obuhvaća [[Računalo|računala]], komunikacijsku opremu i s njima povezane usluge te se bavi proučavanjem informacijskog doba. Digitalna i ICT revolucija odvijale su se usporedno. Drugim riječima, analogni uređaji koji služe komunikaciji i prijenosu informacija prolaze kroz proces digitalizacije. Takvo povezivanje različitih usluga (telefonija, televizija, Internet itd.) u jedinstvenu digitalnu mrežu naziva se konvergencija.
Osnovna pokretačka snaga informacijskog doba je Internet, koji omogućuje nove oblike komunikacije, poslovanja i učenja. [[Internet]] je plodno tlo za inovacije, a u svojim temeljima je demokratičan, jer svatko može biti autor sadržaja. Osobine digitalne tehnologije su integritet medija, integracija medija, fleksibilna interakcija, transakcije, mogućnost podešavanja alata, uređivanje tekstualnih, audio, vizualnih i video zapisa.

Tri pojma koriste se za objašnjavanje brzog razvoja ICT-a: Mooreov zakon koji kaže kako se snaga mikročipova udvostručuje svaka 24 mjeseca; Metcalfeov zakon tvrdi da vrijednost mreže raste proporcionalno s brojem njezinih korisnika; internetsko vrijeme se odnosi na činjenicu da Internet omogućuje intenzivnije djelatnosti. Posljedice digitalizacije su olakšana komunikacija među ljudima i računalima, mogućnost obrade i pohrane svih vrsta zapisa te jeftiniji pristup znanju i informacijama.

== Informacijska ekonomija ==
U informacijskoj ekonomiji produktivnost i konkurentnost tvrtki ovisi o njihovoj mogućnosti stvaranja, obrade i primjene [[Informacija|informacija]] utemeljenih na [[Znanje|znanju]], a oslanja se na intenzivnu uporabu informacijske tehnologije. Informacijska ekonomija je globalna, visoko produktivna i uključuje profit koji proizlazi iz brzine inovacija. Još neki od pojmova koji se odnose na istu pojavu, samo što naglašavaju različite aspekte jesu ekonomija znanja, nova i mrežna ekonomija. Utjecaj ICT revolucije očituje se u pojavi e-trgovine, tj. poslovnim transakcijama koje koriste elektroničku komunikaciju i digitalnu tehnologiju. S novom tehnološkom revolucijom došlo je do promjena na tržištu rada. Naime, sve su traženiji stručnjaci na području ICT usluga, tehnologije i informacijske ekonomije, ali i niz pružatelja intelektualnih usluga, kao što su odvjetnici, znanstvenici, profesori, novinari i dr. U ovom novom okružju neophodno će biti cijeloživotno učenje, koje će omogućiti upravo informacijska tehnologija.

== Sociološki aspekti ==
[[Internet|Internet]] i digitalna tehnologija pružaju nove prilike za učenje, omogućuju pojedincima direktnu prodaju ideja, usluga ili proizvoda, pristup [[Informacija|informacijama]] te zadovoljavanje emocionalnih i psiholoških potreba. Javljaju se tzv. virtualne zajednice utemeljene na zajedničkim interesima. S druge strane, vidljiva je i pojava otuđenja, najčešće unutar institucije obitelji, te ovisnosti o novim tehnologijama. [[Globalizacija|Globalizacija]] podrazumijeva brisanje umjetnih granica slobodnim protokom dobara, usluga, kapitala, znanja i ljudi. Omogućile su ju niske cijene prijevoza i komunikacija, a potonje ukazuje na njenu povezanost s ICT revolucijom. Unatoč [[Globalizacija|globalizaciji]] nemaju svi jednaku mogućnost pristupa informacijskoj tehnologiji i [[Internet|Internetu]]. Taj razdor između informacijski bogatih i informacijski siromašnih naziva se digitalna podjela.

== Zaključak ==
Unatoč pokušajima postavljanja u nekakav vremenski okvir, možemo reći kako informacijsko doba traje i danas. Njegova obilježja, ponajprije uporaba ICT-a i [[Internet|Interneta]], prodiru u sve sfere života, od globalne politike i ekonomije pa sve do svakodnevne interakcije među pojedincima.

== Vidi još ==
* {{eng oznaka}} [http://en.wikipedia.org/wiki/Information_economy Informacijska ekonomija]
* {{eng oznaka}} [http://en.wikipedia.org/wiki/Information_and_Communications_Technology Informacijska tehnologija]

[[Kategorija:Računarstvo]]

[[fr:Société de la connaissance]]

Informacijsko doba - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Računarstvo' u '[[Kategorija:Računalstvo'

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica