WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T10:34:41Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 10:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Influencija'''-->~~[[datoteka:Pith ball electroscope operating principle.svg\|mini\|desno\|250px\|Način rada [[elektroskop]]a s kuglicom.]]		[[datoteka:Pith ball electroscope operating principle.svg\|mini\|desno\|250px\|Način rada [[elektroskop]]a s kuglicom.]]

	[[datoteka:Electroscope showing induction.png\|mini\|desno\|250px\|[[Elektroskop]] sa zlatnim listićima.]]		[[datoteka:Electroscope showing induction.png\|mini\|desno\|250px\|[[Elektroskop]] sa zlatnim listićima.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-26T05:00:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Pith ball electroscope operating principle.svg|mini|desno|250px|Način rada [[elektroskop]]a s kuglicom.]]

[[datoteka:Electroscope showing induction.png|mini|desno|250px|[[Elektroskop]] sa zlatnim listićima.]]

[[datoteka:Dielektrik 01.png|mini|desno|250px|Dielektrična polarizacija kod [[dielektrik]]a.]]

'''Influencija''', '''električna influencija''' (srednjovj. lat. ''influentia'', od [[Latinski jezik|lat.]] ''influere'': utjecati, prodirati), '''električna pobuda''' ili '''elektrostatička indukcija''' je pomicanje, razdvajanje i preraspodjela [[električni naboj|električnih naboja]] na [[Električni vodič|vodljivom]], izvorno neutralnome [[Tijelo (fizika)|tijelu]] koje se nalazi u [[električno polje|električnom polju]]. Ako se na primjer takvo tijelo stavi u blizinu pozitivno nabijena predmeta, dio tijela bliži predmetu postat će negativno, a udaljeniji dio pozitivno nabijen. Influencija se naziva i elektrostatska indukcija, a posljedica je djelovanja električne sile na električne naboje koje prenose slobodnopokretljivi (vodljivi) [[elektron]]i. <ref> '''influencija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27404] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

== Objašnjenje ==
Svaki [[električni vodič]] koji nije električan ima izvjesnu količinu pozitivnog i negativnog [[elektricitet]]a. U električnom polju nastane odjeljivanje elektriciteta na vodiču. Zbog gibanja elektrona javlja se na bližoj strani električnog tijela suprotan elektricitet, a na daljoj strani istoimeni elektricitet. Ta pojava da neko tijelo postane električno u blizini drugog električnog tijela zove se električna pobuda ili influencija, odnosno elektrostatička indukcija. Influencijom vodič može postati električan ako ga spojimo sa zemljom dok se još nalazi u električnom polju, pa tu vezu sa zemljom prekinemo prije nego što ga uklonimo iz električnog polja. Vodič onda ima protivan električni naboj od tijela koje ga je proizvelo.

Pojava električne influencije iskorišćuje se za zaštitu od električnog polja. Ako na primjer imamo [[transformator]] visokog napona s visokonaponskom [[elektroda|elektrodom]], postavlja se u blizini [[čelik|čelična]] mreža koja privlači na sebe [[silnice]] električnog polja, koje se stvore oko nabijene elektrode, pa u prostoru iza zaštitne mreže nema utjecaja od toga električnog polja.

== Elektroskop ==
{{Glavni|Elektroskop}}

Da bismo utvrdili da li je neko [[fizikalno tijelo]] električno ili nije, služi nam [[mjerni instrument]] koji se zove [[elektroskop]]. On se sastoji od [[metal]]nog štapa koji je [[Električni izolator|izolirano]] smješten u [[staklo|staklenoj]] kućici. Na štapu vise dva lagana metalna listića od [[aluminij]]a, a na gornjem kraju štapa nalazi se metalna kuglica. Podnožje elektroskopa je uvijek spojeno sa [[tlo|zemljom]]. Čim dotaknemo kuglice elektroskopa električnim tijelom, elektroskop se nabije, a listići se razmaknu jer se istoimeni [[električni naboj]]i odbijaju. Spojimo li kuglicu elektroskopa sa zemljom, ili je dotaknemo rukom, listići će se naglo sklopiti jer je elektricitet odveden u zemlju. Približimo li elektroskopu, nabijenom pozitivnim elektricitetom, drugo tijelo koje je pozitivno nabijeno, povećat će se otklon listića. Taj se otklon smanji ako mu približimo negativno električno tijelo. Na taj način možemo pomoću elektroskopa odrediti predznak električnog naboja. Ako elektroskop ima skalu na kojoj se može mjeriti kut otklona, zove se [[elektrometar]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Dielektrična polarizacija ==
{{Glavni|Dielektrik}}

Električna influencija zbiva se i u [[Električni izolator|električnom izolatoru]] koji se zove [[dielektrik]]. Približimo li nabijenom elektroskopu izolator, listići elektroskopa će malo pasti, što se objašnjava električnom influencijom u dielektriku. Raznoimeni [[elektricitet]] bližeg kraja dielektrika privlači jedan dio električnog naboja koji se nalazi na elektroskopu, pa se naboj smanjuje na njegovim listićima. U dielektriku su svi [[elektron]]i nerazdvojno vezani s pozitivnim [[atomska jezgra|atomskim jezgrama]], pa se u dielektricima pozitivni i negativni naboji mogu samo premještati jedan prema drugome. Najjednostavniji oblik neutralne [[molekule]] je [[dipol]] koji se sastoji od pozitivnog i negativnog naboja. Ako nema vanjskog [[električno polje|električnog polja]], ti su dipoli porazbacani bilo kako. Međutim, kad se dielektrik nalazi u električnom polju, na primjer između nabijenih ploča, dipoli se djelomično poređaju u smjeru toga polja, to jest pozitivni se naboji orijentiraju prema jednom kraju tijela, a negativni prema drugome. Dielektrik u kojem je izvršen poređaj dipola u smjeru električnog polja zove se '''polarizirani dielektrik''', a sam poređaj dipola u dielektriku zove se dielektrična polarizacija.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Elektromagnetizam]]

Influencija - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica