Inflacija - Povijest promjena

Suradnik10: /* Kraj inflacije i posljedice */

2026-06-18T04:02:34Z

Kraj inflacije i posljedice

@@ Redak 26: / Redak 26: @@
 == Kraj inflacije i posljedice ==
 Inercijska inflacija ostaje na istoj stopi sve dok je neki događaj ne promijeni. Cijene i troškovi rastu po istoj stopi, kao i agregatna ponuda i potražnja. Zaustavljanje ili smanjivanje inflacije često dovodi do usporavanja gospodarskog rasta i povećanja nezaposlenosti. S druge strane, zaustavljanje hiperinflacije je nužan preduvjet za normalnu gospodarsku aktivnost pa je u takvim slučajevima efekt smanjenja inflacije na gospodarstvo pozitivan. Visoka inflacija dovodi do gubitka povjerenja ljudi u valutu i monetarne vlasti; često je potrebno dugo razdoblje stabilnosti kako bi se povjerenje vratilo.
 == Povezani članci ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:42:04Z

Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:42
Redak 37:		Redak 37:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	* [http://de.global-rates.com/wirtschaftsstatistiken/inflation/inflation.aspx Stope inflacije u svijetu] {{~~deu~~ oznaka}}		* [http://de.global-rates.com/wirtschaftsstatistiken/inflation/inflation.aspx Stope inflacije u svijetu] {{nje oznaka}}

	[[Kategorija:Monetarna ekonomija]]		[[Kategorija:Monetarna ekonomija]]
	[[Kategorija:Makroekonomija]]		[[Kategorija:Makroekonomija]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T10:31:06Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 10:31
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Inflacija'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	[[Datoteka:World Inflation Rate 2019.png\|mini\|desno\|380px\|Stope inflacije u svijetu]]		[[Datoteka:World Inflation Rate 2019.png\|mini\|desno\|380px\|Stope inflacije u svijetu]]
	'''Inflacija''' je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.<ref>{{Citiranje knjige \|last1=Burda \|first1=Michael C. \|author-link=Michael C. Burda \|last2=Wyplosz \|first2=Charles \|title=Macroeconomics: a European text \|publisher=[[Oxford University Press]] \|location=Oxford [Oxfordshire] \|year=1997 \|isbn=0-19-877468-0}} (Glossary)</ref><ref>{{Cite journal \|last1=Abel \|first1=Andrew \|last2=Bernanke \|first2=Ben \|author-link2=Ben Bernanke \|title=Macroeconomics \|publisher=Pearson \|year=2005. \|edition=5 }} (Glossary)</ref> Kada opća razina cijena poraste, određena valutna jedinica u stanju je kupiti sve manje proizvoda ili usluga, čime dolazi do smanjenja kupovne moći po novčanoj jedinici. Time valutna jedinica kao sredstvo razmjene i kao jedinica mjerenja gospodarske aktivnosti gubi na vrijednosti.<ref>[http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 Why price stability?] {{webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20081014031836/http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 \|date=October 14, 2008 }}, Central Bank of Iceland, Accessed on September 11, 2008.</ref><ref>Paul H. Walgenbach, Norman E. Dittrich and Ernest I. Hanson, (1973), Financial Accounting, New York: Harcourt Brace Javonovich, Inc. str. 429. "The Measuring Unit principle: The unit of measure in accounting shall be the base money unit of the most relevant currency. This principle also assumes that the unit of measure is stable; that is, changes in its general purchasing power are not considered sufficiently important to require adjustments to the basic financial statements."</ref> Uobičajena mjera inflacije zove se '''stopa inflacije''' koja se računa kao godišnja promjena u općem [[Cjenovni indeks\|cjenovnom indeksu]] (najčešće [[Indeks potrošačkih cijena]]).<ref name="Mankiw 2002 22–32">{{Cite journal \|last=Mankiw \|first=N. Gregory \|author-link=N. Gregory Mankiw \|title=Macroeconomics \|publisher=Worth \|year=2002 \|edition=5 }}</ref>		'''Inflacija''' je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.<ref>{{Citiranje knjige \|last1=Burda \|first1=Michael C. \|author-link=Michael C. Burda \|last2=Wyplosz \|first2=Charles \|title=Macroeconomics: a European text \|publisher=[[Oxford University Press]] \|location=Oxford [Oxfordshire] \|year=1997 \|isbn=0-19-877468-0}} (Glossary)</ref><ref>{{Cite journal \|last1=Abel \|first1=Andrew \|last2=Bernanke \|first2=Ben \|author-link2=Ben Bernanke \|title=Macroeconomics \|publisher=Pearson \|year=2005. \|edition=5 }} (Glossary)</ref> Kada opća razina cijena poraste, određena valutna jedinica u stanju je kupiti sve manje proizvoda ili usluga, čime dolazi do smanjenja kupovne moći po novčanoj jedinici. Time valutna jedinica kao sredstvo razmjene i kao jedinica mjerenja gospodarske aktivnosti gubi na vrijednosti.<ref>[http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 Why price stability?] {{webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20081014031836/http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 \|date=October 14, 2008 }}, Central Bank of Iceland, Accessed on September 11, 2008.</ref><ref>Paul H. Walgenbach, Norman E. Dittrich and Ernest I. Hanson, (1973), Financial Accounting, New York: Harcourt Brace Javonovich, Inc. str. 429. "The Measuring Unit principle: The unit of measure in accounting shall be the base money unit of the most relevant currency. This principle also assumes that the unit of measure is stable; that is, changes in its general purchasing power are not considered sufficiently important to require adjustments to the basic financial statements."</ref> Uobičajena mjera inflacije zove se '''stopa inflacije''' koja se računa kao godišnja promjena u općem [[Cjenovni indeks\|cjenovnom indeksu]] (najčešće [[Indeks potrošačkih cijena]]).<ref name="Mankiw 2002 22–32">{{Cite journal \|last=Mankiw \|first=N. Gregory \|author-link=N. Gregory Mankiw \|title=Macroeconomics \|publisher=Worth \|year=2002 \|edition=5 }}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T12:52:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 12:52
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Inflacija'''-->{{dz}}		<!--'''Inflacija'''-->{{dz}}
	[[Datoteka:World Inflation Rate 2019.png\|mini\|desno\|380px\|Stope inflacije u svijetu]]		[[Datoteka:World Inflation Rate 2019.png\|mini\|desno\|380px\|Stope inflacije u svijetu]]
	'''Inflacija''' je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.<ref>{{~~Cite book~~ \|last1=Burda \|first1=Michael C. \|author-link=Michael C. Burda \|last2=Wyplosz \|first2=Charles \|title=Macroeconomics: a European text \|publisher=[[Oxford University Press]] \|location=Oxford [Oxfordshire] \|year=1997 \|isbn=0-19-877468-0}} (Glossary)</ref><ref>{{Cite journal \|last1=Abel \|first1=Andrew \|last2=Bernanke \|first2=Ben \|author-link2=Ben Bernanke \|title=Macroeconomics \|publisher=Pearson \|year=2005. \|edition=5 }} (Glossary)</ref> Kada opća razina cijena poraste, određena valutna jedinica u stanju je kupiti sve manje proizvoda ili usluga, čime dolazi do smanjenja kupovne moći po novčanoj jedinici. Time valutna jedinica kao sredstvo razmjene i kao jedinica mjerenja gospodarske aktivnosti gubi na vrijednosti.<ref>[http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 Why price stability?] {{webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20081014031836/http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 \|date=October 14, 2008 }}, Central Bank of Iceland, Accessed on September 11, 2008.</ref><ref>Paul H. Walgenbach, Norman E. Dittrich and Ernest I. Hanson, (1973), Financial Accounting, New York: Harcourt Brace Javonovich, Inc. str. 429. "The Measuring Unit principle: The unit of measure in accounting shall be the base money unit of the most relevant currency. This principle also assumes that the unit of measure is stable; that is, changes in its general purchasing power are not considered sufficiently important to require adjustments to the basic financial statements."</ref> Uobičajena mjera inflacije zove se '''stopa inflacije''' koja se računa kao godišnja promjena u općem [[Cjenovni indeks\|cjenovnom indeksu]] (najčešće [[Indeks potrošačkih cijena]]).<ref name="Mankiw 2002 22–32">{{Cite journal \|last=Mankiw \|first=N. Gregory \|author-link=N. Gregory Mankiw \|title=Macroeconomics \|publisher=Worth \|year=2002 \|edition=5 }}</ref>		'''Inflacija''' je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.<ref>{{Citiranje knjige \|last1=Burda \|first1=Michael C. \|author-link=Michael C. Burda \|last2=Wyplosz \|first2=Charles \|title=Macroeconomics: a European text \|publisher=[[Oxford University Press]] \|location=Oxford [Oxfordshire] \|year=1997 \|isbn=0-19-877468-0}} (Glossary)</ref><ref>{{Cite journal \|last1=Abel \|first1=Andrew \|last2=Bernanke \|first2=Ben \|author-link2=Ben Bernanke \|title=Macroeconomics \|publisher=Pearson \|year=2005. \|edition=5 }} (Glossary)</ref> Kada opća razina cijena poraste, određena valutna jedinica u stanju je kupiti sve manje proizvoda ili usluga, čime dolazi do smanjenja kupovne moći po novčanoj jedinici. Time valutna jedinica kao sredstvo razmjene i kao jedinica mjerenja gospodarske aktivnosti gubi na vrijednosti.<ref>[http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 Why price stability?] {{webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20081014031836/http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 \|date=October 14, 2008 }}, Central Bank of Iceland, Accessed on September 11, 2008.</ref><ref>Paul H. Walgenbach, Norman E. Dittrich and Ernest I. Hanson, (1973), Financial Accounting, New York: Harcourt Brace Javonovich, Inc. str. 429. "The Measuring Unit principle: The unit of measure in accounting shall be the base money unit of the most relevant currency. This principle also assumes that the unit of measure is stable; that is, changes in its general purchasing power are not considered sufficiently important to require adjustments to the basic financial statements."</ref> Uobičajena mjera inflacije zove se '''stopa inflacije''' koja se računa kao godišnja promjena u općem [[Cjenovni indeks\|cjenovnom indeksu]] (najčešće [[Indeks potrošačkih cijena]]).<ref name="Mankiw 2002 22–32">{{Cite journal \|last=Mankiw \|first=N. Gregory \|author-link=N. Gregory Mankiw \|title=Macroeconomics \|publisher=Worth \|year=2002 \|edition=5 }}</ref>

	Suprotnost inflaciji je [[deflacija]], pri kojoj dolazi do kontinuiranog smanjenja opće razine cijena proizvoda i usluga.		Suprotnost inflaciji je [[deflacija]], pri kojoj dolazi do kontinuiranog smanjenja opće razine cijena proizvoda i usluga.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T10:15:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 10:15
Redak 36:		Redak 36:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~
	* [http://de.global-rates.com/wirtschaftsstatistiken/inflation/inflation.aspx Stope inflacije u svijetu] {{deu oznaka}}		* [http://de.global-rates.com/wirtschaftsstatistiken/inflation/inflation.aspx Stope inflacije u svijetu] {{deu oznaka}}

	[[Kategorija:Monetarna ekonomija]]		[[Kategorija:Monetarna ekonomija]]
	[[Kategorija:Makroekonomija]]		[[Kategorija:Makroekonomija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T07:36:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:World Inflation Rate 2019.png|mini|desno|380px|Stope inflacije u svijetu]]
'''Inflacija''' je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.<ref>{{Cite book |last1=Burda |first1=Michael C. |author-link=Michael C. Burda |last2=Wyplosz |first2=Charles |title=Macroeconomics: a European text |publisher=[[Oxford University Press]] |location=Oxford [Oxfordshire] |year=1997 |isbn=0-19-877468-0}} (Glossary)</ref><ref>{{Cite journal |last1=Abel |first1=Andrew |last2=Bernanke |first2=Ben |author-link2=Ben Bernanke |title=Macroeconomics |publisher=Pearson |year=2005. |edition=5 }} (Glossary)</ref> Kada opća razina cijena poraste, određena valutna jedinica u stanju je kupiti sve manje proizvoda ili usluga, čime dolazi do smanjenja kupovne moći po novčanoj jedinici. Time valutna jedinica kao sredstvo razmjene i kao jedinica mjerenja gospodarske aktivnosti gubi na vrijednosti.<ref>[http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 Why price stability?] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081014031836/http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 |date=October 14, 2008 }}, Central Bank of Iceland, Accessed on September 11, 2008.</ref><ref>Paul H. Walgenbach, Norman E. Dittrich and Ernest I. Hanson, (1973), Financial Accounting, New York: Harcourt Brace Javonovich, Inc. str. 429. "The Measuring Unit principle: The unit of measure in accounting shall be the base money unit of the most relevant currency. This principle also assumes that the unit of measure is stable; that is, changes in its general purchasing power are not considered sufficiently important to require adjustments to the basic financial statements."</ref> Uobičajena mjera inflacije zove se '''stopa inflacije''' koja se računa kao godišnja promjena u općem [[Cjenovni indeks|cjenovnom indeksu]] (najčešće [[Indeks potrošačkih cijena]]).<ref name="Mankiw 2002 22–32">{{Cite journal |last=Mankiw |first=N. Gregory |author-link=N. Gregory Mankiw |title=Macroeconomics |publisher=Worth |year=2002 |edition=5 }}</ref>

Suprotnost inflaciji je [[deflacija]], pri kojoj dolazi do kontinuiranog smanjenja opće razine cijena proizvoda i usluga.

Jednostavna [[jednadžba]] stope inflacije glasi:

SI = [(razina cijena vremenskog razdoblja 2 - razina cijena vremenskog razdoblja 1 ) / razina cijena vremenskog razdoblja 1] x 100<br>
Za mjerenje inflacije još se koristi i Indeks potrošačkih cijena (CPI) koji mjeri troškove tržišne košare dobara i usluga potrebnih za svakodnevni život. Osim toga koristi se i [[GDP]] deflator i rjeđe indeks proizvođačkih cijena.<br>

[[Deflacija]] je proces smanjivanja opće razine cijena, suprotan inflaciji, dok je dezinflacija proces smanjivanja stope inflacije.

== Stopa inflacije i utjecaj na gospodarstvo ==
Prema intenzitetu inflacija se obično dijeli na umjerenu (do 5% godišnje), galopirajuću (iznad 10% godišnje) i hiperinflaciju (iznad 50% godišnje).

* Umjerena inflacija prisutna je u mnogim svjetskim [[gospodarstvo|gospodarstvima]]. Povjerenje ljudi u [[novac]] nije upitno pa ga ne nastoje pretvoriti u nekretnine ili neki drugi oblik trajnih potrošnih dobara. Ljudi su spremni na dugoročne transakcije jer ih porast cijena znatnije ne obezvrjeđuje. Umjerena inflacija se obično smatra stimulativnom kako za agregatnu ponudu tako i za agregatnu potražnju.

* U galopirajućoj inflaciji, novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadržavaju minimalne količine potrebne za transakcije. Cijene se izražavaju u stabilnijim [[valuta]]ma, dok [[ugovor]]i dobivaju deviznu klauzulu. Financijska tržišta odumiru iako gospodarstvo funkcionira.

* Kod hiperinflacije stopa inflacije je višeznamenkasta. Ponuda novca daleko premašuje njegovu potražnju. Novčana razmjena se zamjenjuje trampom ([[robna razmjena]]), dolazi do dramatične preraspodjele bogatstva i gospodarstvo je u rasulu. Bijeg od valute koja gubi vrijednost može dovesti do daljnjeg ubrzavanja inflacije i na taj način zatvoriti "začarani krug". Stanovništvo ne vjeruje u snagu novca pa se ni ne zadužuje a dodatna emisija novca od središnje banke, samo bi poduprla inflaciju. U stanju hiperinflacije dolazi do teških društvenih i socijalnih poremećaja a gospodarstvo uopće ne funkcionira.

== Uzroci inflacije ==
Uzroci inflacije mogu biti višestruki. Kod inflacije potražnje, previše potrošnje je preusmjereno na premalo [[roba]]. Uzroci su porast novčane ponude, državnih rashoda te porast izvoza čime se smanjuje domaća ponuda. S druge strane, porast nominalnih nadnica, porast cijena inputa i energije i promjena [[devizni tečaj|deviznih tečajeva]] dovode do inflacije troškova. Visoke stope inflacije najčešće su prouzročene političkom odlukom u situacijama u kojima država ne može namaknuti prihode iz drugih izvora pa se odlučuje na "tiskanje novca". Do inflacije može doći i zbog želje vlasti da tiskanjem novca i kupovinom stranih valuta i obveznica izazovu [[devalvacija|devalvaciju]] kako bi povećali konkurentnost vlastitih proizvoda. Ako druge države odgovore istom mjerom može doći do [[valutni rat|valutnog rata]], što može dovesti do inflacije u većem broju država.

== Kraj inflacije i posljedice ==
Inercijska inflacija ostaje na istoj stopi sve dok je neki događaj ne promijeni. Cijene i troškovi rastu po istoj stopi, kao i agregatna ponuda i potražnja. Zaustavljanje ili smanjivanje inflacije često dovodi do usporavanja gospodarskog rasta i povećanja nezaposlenosti. S druge strane, zaustavljanje hiperinflacije je nužan preduvjet za normalnu gospodarsku aktivnost pa je u takvim slučajevima efekt smanjenja inflacije na gospodarstvo pozitivan. Visoka inflacija dovodi do gubitka povjerenja ljudi u valutu i monetarne vlasti; često je potrebno dugo razdoblje stabilnosti kako bi se povjerenje vratilo.

== Povezani članci ==
* [[Inflacija pod pritiskom troškova]]
* [[Antiinflacijska politika]]
* [[Hiperinflacija]]

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [http://de.global-rates.com/wirtschaftsstatistiken/inflation/inflation.aspx Stope inflacije u svijetu] {{deu oznaka}}

[[Kategorija:Monetarna ekonomija]]
[[Kategorija:Makroekonomija]]