Indijski ocean - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T08:34:13Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 08:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Indijski ocean'''-->~~[[Datoteka:Indianocean.PNG\|desno\|Indijski ocean]]		[[Datoteka:Indianocean.PNG\|desno\|Indijski ocean]]
	{{5 oceana}}		{{5 oceana}}
	'''Indijski ocean''' je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje. Sa sjevera je okružena [[Azija\|Azijom]] ([[Indijski potkontinent]]), sa zapada [[Arapski poluotok\|Arapskim polutokom]] i [[Afrika\|Afrikom]], s istoka [[Malajski poluotok\|Malajskim poluotokom]], [[Sundski otoci\|Sunda otočjem]] i [[Australija\|Australijom]], a na jugu s [[Južni ocean\|Južnim oceanom]]. Od [[Atlantik\|Atlantskog oceana]] ga, južno od Afrike, dijeli [[meridijani\|meridijan]] 20° E, a od [[Tihi ocean\|Tihog oceana]] meridijan 147° E. Najsjevernija točka oceana je u [[Perzijski zaljev\|Perzijskom zaljevu]], na oko 30° sjeverne [[zemljopisna širina\|zemljopisne širine]]. Ocean je na svojim južnim rubovima, između najjužnijih točaka Afrike i [[Australija\|Australije]], širok skoro 10.000 km. Zajedno s [[Perzijski zaljev\|Perzijskim zaljevom]] i [[Crveno more\|Crvenim morem]] ima 73.556.000 [[km²]]. Procijenjeni [[volumen]] oceana je oko 292.131.000 [[km³]].		'''Indijski ocean''' je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje. Sa sjevera je okružena [[Azija\|Azijom]] ([[Indijski potkontinent]]), sa zapada [[Arapski poluotok\|Arapskim polutokom]] i [[Afrika\|Afrikom]], s istoka [[Malajski poluotok\|Malajskim poluotokom]], [[Sundski otoci\|Sunda otočjem]] i [[Australija\|Australijom]], a na jugu s [[Južni ocean\|Južnim oceanom]]. Od [[Atlantik\|Atlantskog oceana]] ga, južno od Afrike, dijeli [[meridijani\|meridijan]] 20° E, a od [[Tihi ocean\|Tihog oceana]] meridijan 147° E. Najsjevernija točka oceana je u [[Perzijski zaljev\|Perzijskom zaljevu]], na oko 30° sjeverne [[zemljopisna širina\|zemljopisne širine]]. Ocean je na svojim južnim rubovima, između najjužnijih točaka Afrike i [[Australija\|Australije]], širok skoro 10.000 km. Zajedno s [[Perzijski zaljev\|Perzijskim zaljevom]] i [[Crveno more\|Crvenim morem]] ima 73.556.000 [[km²]]. Procijenjeni [[volumen]] oceana je oko 292.131.000 [[km³]].
Redak 25:		Redak 25:
	=== Hidrologija ===		=== Hidrologija ===
	[[Datoteka:Indian_Ocean_bathymetry_srtm.png\|mini\|desno\|Batimetrijska karta Indijskog oceana]]		[[Datoteka:Indian_Ocean_bathymetry_srtm.png\|mini\|desno\|Batimetrijska karta Indijskog oceana]]
	Neke od većih [[rijeka (vodotok)\|rijeka]] koje utječu u Indijski ocean su [[Zambezi]], [[Šat al-Arab\|Arvand-Rud/Šat al-Arab]], [[Ind]], [[Ganges]], [[Brahmaputra]], i [[Irrawaddy]]. Na [[morska struja\|morske struje]] značajno utječu [[Monsun]]i. Dvije velike kružne struje, jedna na sjevernoj polutci koja teče u smjeru kazaljke na satu te jedna južno od [[ekvator]]a koja teče obrnutim smjerom, dominiraju strujama u oceanu. Na [[Dubokomorska cirkulacija\|Dubokomorsku cirkulaciju]] prvenstveno utječu vodeni tokovi iz [[Atlantski ocean\|Atlantskog oceana]] i Crvenog Mora te [[Antarktik\|Antakrtičke]] struje. Sjeverno od 20° južne [[zemljopisna širina\|zemljopisne širine]], minimalna [[temperatura]] na površini je 22[[°C]], dok na istoku prelazi 28°C. Južno od 40° južne zemljopisne širine, temperature mora naglo padaju. [[Salinitet]] se kreće od 32 do 37 [[promil]]a~~<!-- eng: parts per 1,000 -->~~, s najvećim iznosom u Arapskom moru te u pojasu između južne Afrike i JZ Australije.		Neke od većih [[rijeka (vodotok)\|rijeka]] koje utječu u Indijski ocean su [[Zambezi]], [[Šat al-Arab\|Arvand-Rud/Šat al-Arab]], [[Ind]], [[Ganges]], [[Brahmaputra]], i [[Irrawaddy]]. Na [[morska struja\|morske struje]] značajno utječu [[Monsun]]i. Dvije velike kružne struje, jedna na sjevernoj polutci koja teče u smjeru kazaljke na satu te jedna južno od [[ekvator]]a koja teče obrnutim smjerom, dominiraju strujama u oceanu. Na [[Dubokomorska cirkulacija\|Dubokomorsku cirkulaciju]] prvenstveno utječu vodeni tokovi iz [[Atlantski ocean\|Atlantskog oceana]] i Crvenog Mora te [[Antarktik\|Antakrtičke]] struje. Sjeverno od 20° južne [[zemljopisna širina\|zemljopisne širine]], minimalna [[temperatura]] na površini je 22[[°C]], dok na istoku prelazi 28°C. Južno od 40° južne zemljopisne širine, temperature mora naglo padaju. [[Salinitet]] se kreće od 32 do 37 [[promil]]a, s najvećim iznosom u Arapskom moru te u pojasu između južne Afrike i JZ Australije.

	Zaleđeno more i sante leda opstaju južno od 65° južne zemljopisne širine kroz cijelu godinu. Prosječna sjeverna granica pojavljivanja santi leda je 45° južne zemljopisne širine.		Zaleđeno more i sante leda opstaju južno od 65° južne zemljopisne širine kroz cijelu godinu. Prosječna sjeverna granica pojavljivanja santi leda je 45° južne zemljopisne širine.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T03:04:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 03:04
Redak 59:		Redak 59:
	== Izvori ==		== Izvori ==

	~~{{Commonscat\|Indian Ocean\|Indijski ocean}}~~

	*Braun, D., The Indian Ocean (1983)		*Braun, D., The Indian Ocean (1983)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T14:12:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Indianocean.PNG|desno|Indijski ocean]]
{{5 oceana}}
'''Indijski ocean''' je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje. Sa sjevera je okružena [[Azija|Azijom]] ([[Indijski potkontinent]]), sa zapada [[Arapski poluotok|Arapskim polutokom]] i [[Afrika|Afrikom]], s istoka [[Malajski poluotok|Malajskim poluotokom]], [[Sundski otoci|Sunda otočjem]] i [[Australija|Australijom]], a na jugu s [[Južni ocean|Južnim oceanom]]. Od [[Atlantik|Atlantskog oceana]] ga, južno od Afrike, dijeli [[meridijani|meridijan]] 20° E, a od [[Tihi ocean|Tihog oceana]] meridijan 147° E. Najsjevernija točka oceana je u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]], na oko 30° sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]. Ocean je na svojim južnim rubovima, između najjužnijih točaka Afrike i [[Australija|Australije]], širok skoro 10.000 km. Zajedno s [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]] i [[Crveno more|Crvenim morem]] ima 73.556.000 [[km²]]. Procijenjeni [[volumen]] oceana je oko 292.131.000 [[km³]].

U oceanu se nalazi otočna država [[Madagaskar]], inače četvrti po veličini [[otok]] na svijetu. Uz njega su tu i otočne države [[Mauricijus]], [[Komori]], [[Sejšeli]], [[Maldivi]] i [[Šri Lanka]], a ocean oplakuje i obale otočne države [[Indonezija|Indonezije]]. Manji otoci načičkani su uz rubove oceana.

Važnost oceana kao tranzitne rute između Azije i Afrike često je od oceana stvarala bojište. Zbog njegove veličine, ni jedna nacija nije ostvarila punu dominaciju nad oceanom sve do početka [[18. stoljeće|18. stoljeća]] kada je [[UK|Velika Britanija]] stavila pod svoju kontrolu većinu njegove obale.

Važni plovni putevi su [[Bab el Mandeb]], [[Hormuški tjesnac]], [[Malajski prolaz]], [[Sueski kanal]] (južni ulaz) i [[tjesnac Lombok]]

== Dno oceana ==
[[Afrička ploča|Afrička]], [[Indijska ploča|Indijska]] i [[Antarktička ploča|Antarktička]] tektonska ploča sudaraju se u Indijskom oceanu. Njihovi su spojevi vidljivi po granama [[srednjooceanski hrbat|srednjooceanskih hrbata]] [[Podmorski vulkan|podmorskih vulkana]] koji čine naopako slovo '''Y'''.

[[Srednjoindijski hrbat]] se od ruba [[kontinentska podina|kontinentske podine]] pored Mumbaja (Indija) spušta južno, a u visini Madagaskara se grana na [[Indijsko-antarktički hrbat|Indijsko-antarktički]] i [[Atlantsko-indijski hrbat]]. Od manjih hrbata, [[Arapsko-indijski hrbat|Arapsko-indijski]] se kod Maldiva odvaja od Srednjoindijskog i preteže se do [[Rog Afrike|roga Afrike]], a od Bengalskog zaljeva prema jugu proteže se [[Bengalski hrbat]].

Hrbati dijele ocean u zavale. Zapadno od Srednjoindijskog hrbata su [[Arapska zavala|Arapska]], [[Somalijska zavala|Somalijska]], [[Maskarenska zavala|Maskarenska]], [[Madagaskarska zavala|Madagaskarska]], [[Zavala Agulhas]] i [[Jugozapadna indijska zavala]], a istočno su [[Srednjoindijska zavala|Srednjoindijska]], [[Sjevernoaustralska zavala|Sjevernoaustralska]], [[Zapadnoaustralska zavala|Zapadnoaustralska]], [[Južnoindijska zavala|Južnoindijska]] i [[Južnoaustralska zavala]]. Na samom jugu je [[Indijsko-antakrtička zavala]].

Kontinentske podine su relativno uski, u prosjeku tek oko 200 [[km]], osim uz zapadnu obalu Australije gdje im širina premašuje 10 km. Prosječna dubina oceana je 3890 [[metar|m]]. Najdublja točka se procjenjuje na 7450 m ispod morske razine, u [[Jarak Sunda|jarku Sunda]]. Sjeverno od 50° južne zemljopisne širine, 86% bazena je pokriveno [[pelagijal|pelagičkim]] sedimentima, od kojih više od polovine otpada na [[globigerinski mulj]]. Preostalih 14% je prekriveno slojevima terigenih (tj. koji potječu s kopna) sedimenata. Sedimenti glacijalnog porijekla dominiraju dnom na najjužnijem dijelu oceana.

=== Klima ===
Na [[klima|klimu]] sjeverno od ekvatora utječu [[monsun]]i. Jaki sjeveroistočni vjetrovi pušu od listopada do travnja, dok od svibnja do listopada prevladavaju zapadni vjetrovi.

U Arapskom moru, jaki monsuni donose kišu na Indijski potkontinent. Vjetrovi na južnoj polutci su općenito blaži, no ljetne oluje u području [[Mauricijus]]a mogu biti vrlo snažne. Cikloni ponekad pogađaju obale Arapskog mora i Bengalskog zaljeva u vrijeme promjena monsunskih vjetrova.

=== Hidrologija ===
[[Datoteka:Indian_Ocean_bathymetry_srtm.png|mini|desno|Batimetrijska karta Indijskog oceana]]
Neke od većih [[rijeka (vodotok)|rijeka]] koje utječu u Indijski ocean su [[Zambezi]], [[Šat al-Arab|Arvand-Rud/Šat al-Arab]], [[Ind]], [[Ganges]], [[Brahmaputra]], i [[Irrawaddy]]. Na [[morska struja|morske struje]] značajno utječu [[Monsun]]i. Dvije velike kružne struje, jedna na sjevernoj polutci koja teče u smjeru kazaljke na satu te jedna južno od [[ekvator]]a koja teče obrnutim smjerom, dominiraju strujama u oceanu. Na [[Dubokomorska cirkulacija|Dubokomorsku cirkulaciju]] prvenstveno utječu vodeni tokovi iz [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] i Crvenog Mora te [[Antarktik|Antakrtičke]] struje. Sjeverno od 20° južne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]], minimalna [[temperatura]] na površini je 22[[°C]], dok na istoku prelazi 28°C. Južno od 40° južne zemljopisne širine, temperature mora naglo padaju. [[Salinitet]] se kreće od 32 do 37 [[promil]]a, s najvećim iznosom u Arapskom moru te u pojasu između južne Afrike i JZ Australije.

Zaleđeno more i sante leda opstaju južno od 65° južne zemljopisne širine kroz cijelu godinu. Prosječna sjeverna granica pojavljivanja santi leda je 45° južne zemljopisne širine.

== Ekonomija ==
Indijski ocean je glavna ruta koja povezuje [[Bliski Istok]], Afriku i [[Istočna Azija|Istočnu Aziju]] s [[Europa|Europom]] i [[Amerika]]ma. U oceanu je posebno je intenzivan promet [[nafta|naftom]] i [[naftne prerađevine|naftnim prerađevinama]] iz [[naftno polje|naftnih polja]] u Perzijskom zaljevu i Indoneziji.

Velike rezerve [[Ugljikovodici|ugljikovodika]] crpe se ispred obala [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], [[Iran]]a, [[Indija|Indije]] i zapadne [[Australija|Australije]]. Procjenjuje se da 4% svjetske morske proizvodnje nafte dolazi iz Indijskog oceana. Pijesak na plažama, bogat teškim [[mineral]]ima i njegova podmorska nalazišta aktivno iskorištavaju obalne države, posebno Indija, [[Južnoafrička Republika]], [[Indonezija]], [[Šri Lanka]] i [[Tajland]]

Toplina Indijskog oceana održava produkciju [[plankton]]a niskom, osim uz sjeverne rubove te u nekoliko raspršenih točaka širom oceana. Život u oceanu je, stoga, ograničen. [[Ribarstvo]] je organičeno, ali postaje od sve večeg značaja za okolne zemlje. Ribarske flote iz [[Rusija|Rusije]], [[Japan]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i [[Tajvan]]a također iskorištavaju Indijski ocean, uglavnom loveći račiće i [[tuna|tunu]].

== Povijest ==

Najstarije ljudske civilizacije u [[mezopotamija|Mezopotamiji]], počevši sa Sumerom i [[stari Egipat|drevnim Egiptom]] započele su u dolinama rijeka [[Eufrat]], [[Tigris]] i [[Nil]]. Kasnije su se civilizacije razvijale i u [[Iran|Perziji]]. Tijekom egipatske Prve dinastije (otprije 5 tisućljeća), mornari su poslani na Indijski ocean. Isti mornari vratili su se sa [[zlato]]m i mirodijama. Najstarija poznata morska trgovina potječe otprije 4500 godina, a odvijala se između Mezopotamije i naroda u dolini rijeke [[Ind]].

Indijski ocean je daleko mirniji i otvoreniji za trgovinu od [[Tihi ocean|Tihog]] ili [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]]. Snažni monsuni značili su povoljan vjetar i dobar smjer bilo kada u godini. To je otvorilo put stanovnicima [[Indonezija|Indonezije]] prema [[Madagaskar]]u.

Između [[1405.]] i [[1433.]], [[kina|kineski]] admiral Zheng He poveo je veliku flotu [[dinastija Ming|Dinastije Ming]] na više putovanja prema ''Zapadnom oceanu'' (tako [[Kinezi]] zovu Indijski ocean), te je doplovio do istočne obale [[afrika|Afrike]]. Godine [[1497.]] je [[Vasco da Gama]] oplovio [[rt dobre nade]] i tako postao prvi [[europa|Europljanin]] koji je doplovio do Indijskog oceana. Nakon toga europski brodovi, teško naoružani, dominiraju trgovinom. [[Portugal]] je prvi pokušao zauzeti vodeću ulogu u trgovini izgradnjom brojnih luka, no zbog malog proračuna projekt je propao. Borbe su se nastavile između [[francuska|Francuske]] i [[nizozemska|Nizozemske]], da bi na kraju [[Velika Britanija|Britanci]] zauzeli vodeću ulogu [[1815.]] godine. Otvaranje [[sueski kanal|Sueskog kanala]] 1869. oživjelo je europski interes za Istokom, no nijedna nacija nije uspjela dominirati trgovinom. Nakon kraja [[Drugi svjetski rat|II. svjetskoga rata]] Britanci su se povukli iz Indije. Danas je od borbe za prevlašću ostao samo [[atol]] [[Diego Garcia]] kojeg uzdržavaju Britanci i SAD.

Dne [[16. prosinca]] [[2004.]] dogodio se veliki [[tsunami]] koji je teško pogodio sve države s obalom na Indijskom oceanu. Tsunami je izazvao smrt 226.000 ljudim, a preko milijun ljudi ostalo je bez doma.

== Glavne luke i gradovi ==

*[[Calcutta]], [[Indija]]
*[[Chennai]], [[Indija]]
*[[Colombo]], [[Šri Lanka]]
*[[Durban]], [[Južna Afrika]]
*[[Jakarta]], [[Indonezija]]
*[[Karachi]], [[Pakistan]]
*[[Malé]], [[Maldivi]]
*[[Mumbai]], [[Indija]]

== Izvori ==

{{Commonscat|Indian Ocean|Indijski ocean}}

*Braun, D., The Indian Ocean (1983)
*Chandra, S., ed., The Indian Ocean (1987);
*Chaudhuri, K. N., Trade and Civilization in the Indian Ocean (1985);
*Cousteau, Jacques-Yves, and Diole, Philippe, Life and Death in a Coral Sea (1971);
*Cubitt, Gerald, Islands of the Indian Ocean (1975);
*Das Gupta, A., and Pearson, M.N., India and the Indian Ocean (1987);
*Dowdy, W. L., and Trood, R., eds., The Indian Ocean (1985);
*Kerr, A., ed., Resources and Development in the Indian Ocean Region (1981);
*Nairn, A. E., and Stehli, F. G., eds., The Ocean Basins and Margins, Vol. 6: The Indian Ocean (1982);
*Ostheimer, John M., ed., The Politics of the Western Indian Ocean Islands (1975); *Toussaint, Auguste, The History of the Indian Ocean, trans. by June Guicharnaud (1966).

:''Na temelju teksta u [[javno dobro|javnom dobru]] s [https://web.archive.org/web/20010802084832/http://oceanographer.navy.mil/indian.html US Naval Oceanographer ove stranice]''.

[[Kategorija:Indijski ocean| ]]

{{Oceani}}