WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T07:42:02Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 07:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''In vivo'''-->~~{{naslov u kurzivu}}		{{naslov u kurzivu}}
	Istraživački eksperimenti '''''in vivo''''' ([[Latinski jezik\|lat.]] = unutar živog), su oni u kojima se efekti različitih bioloških entiteta testiraju na cijelim živim [[organizam\|organizmima]], obično na [[životinja]]ma, uključujući i ljude i biljke. To se razlikuje od parcijalne [[biopsija\|biopsije]] ili promatranja mrtvih organizama ili proučavanja ''[[in vitro]]'' ("u staklu"), odnosno, u [[laboratorij]]skim uvjetima, uz uporabu [[epruveta]], Petri posuda itd.		Istraživački eksperimenti '''''in vivo''''' ([[Latinski jezik\|lat.]] = unutar živog), su oni u kojima se efekti različitih bioloških entiteta testiraju na cijelim živim [[organizam\|organizmima]], obično na [[životinja]]ma, uključujući i ljude i biljke. To se razlikuje od parcijalne [[biopsija\|biopsije]] ili promatranja mrtvih organizama ili proučavanja ''[[in vitro]]'' ("u staklu"), odnosno, u [[laboratorij]]skim uvjetima, uz uporabu [[epruveta]], Petri posuda itd.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T02:38:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
Istraživački eksperimenti '''''in vivo''''' ([[Latinski jezik|lat.]] = unutar živog), su oni u kojima se efekti različitih bioloških entiteta testiraju na cijelim živim [[organizam|organizmima]], obično na [[životinja]]ma, uključujući i ljude i biljke. To se razlikuje od parcijalne [[biopsija|biopsije]] ili promatranja mrtvih organizama ili proučavanja ''[[in vitro]]'' ("u staklu"), odnosno, u [[laboratorij]]skim uvjetima, uz uporabu [[epruveta]], Petri posuda itd.

==Primjena==
Primjeri istraživanja ''in vivo'' uključuju:
*patogenezu bolesti u odnosu efekte bakterijske infekcije sa efektima pročišćenih bakterijskih toksina;
*razvoj antibiotika, antivirusnih [[lijek]]ova i novih lijekova općenito;
*nove operativne zahvate i sl.
Shodno tome testiranja na životinjama i klinička ispitivanja su glavni elementi ''in vivo '' istraživanja. ''In vivo'' testiranje se češće koristi od ''in vitro'', jer je bolje prilagođeno za promatranje ukupnih efekata odgovarajućih eksperimenta.<ref>Iverson C. et al. (eds) (2007): AMA Manual of style. Oxford University Press, Oxford, Oxfordshire, {{ISBN|978-0-19-517633-9}}.</ref><ref>American Psychological Association (2010): The publication manual of the American Psychological Association (APA), Washington, DC, {{ISBN|978-1-4338-0562-2}}.</ref><ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini . Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,{{ISBN|978-9958-9344-5-2}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref>

Engleski [[mikrobiologija|mikrobiolog]] [[Harry Smith]] i njegove kolege su, sredinom 1950-ih, pokazali važnost studija ''in vivo''. Otkrili su da su sterilni filtrati seruma iz životinja zaraženih ''[[Bacillus anthracis]]'' bili vrlo opasni za druge životinje, a sa ekstraktima kulture tečnosti iz istog organizma nastale ''in vitro'' to nije bilo. Ovo otkriće [[antraks]]nog [[otrov]]a korištenjem ''in vivo'' eksperimenata imalo je veliki utjecaj na istraživanja patogeneze zaraznih bolesti.
Maksima ''in vivo veritas '' ("u živom je istina")<ref>[http://www.sciencemag.org/products/lst_20070622.dtl Life Science Technologies, Cell Signaling: In Vivo Veritas], Science Magazine, 2007</ref> se koristi za opisivanje ove vrste testiranja i je vezana za poznata latinsku poslovicu '' [[In vino veritas]]'' ("u vinu je istina").

==Odnos ''In vivo'' - ''Ex vivo'' ==
U mikrobiologiji ''in vivo'' se češće koristi kada je eksperimentiranje urađeno u živim izoliranim stanicama, nego u čitavom organizmu. (Na primjer, u kulturama stanica izvedenih iz biopsije.) U ovoj situaciji, konkretniji je termin ''[[ex vivo]]''. Kada se stanice proučavaju izvan cjjeline organizma, kao i drugi pojedinačni, testirani ili analizirani, dijelovi, to je poznato kao ''in vitro''.

==Primjena==
Prema Christopheru Lipinskom i Andrewu Hopkinsu u Pravilu pet Lipinskog, koji se pitaju je li je cilj otkriti [[lijek]] ili steći znanja o biološkim sustavima, prirodi i svojstvima kemijskih tvari, ne mogu se promatratii neovisno od sustava u kojem se testiraju. Komponente koje se vezuju za izolirane rekombinantne [[protein]]e su jedna stvar; kemijski alat koji može remetiti staničnu funkciju još jedna, a [[farmacija|farmakološki]] agensi koje mogu tolerirati živi organizmi i remećenje njihovog sustava su još jedna. Kada bi bilo jednostavno utvrditi, svojstva potrebna da se razvije supstanca koja djeluje ''[[in vitro]]'' da bude aktivna i ''in vivo'', otkriće lijeka bi bilo pouzdano i dopušteno za proizvodnju.<ref>Lipinski C., Hopkins A . (2004): Navigating chemical space for biology and medicine. Nature, 432 (7019): 855–861.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

==Vidi još==
*[[Ex vivo]]
*[[In natura]]
*[[In papyro]]
*[[In silico]]
*[[In situ]]
*[[In utero]]
*[[In vitro]]

[[Kategorija:Latinske riječi i izrazi]]
[[Kategorija:Biologija]]

In vivo - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica