WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T07:20:32Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 07:20
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Impuls sile'''-->~~{{Klasična mehanika}}		{{Klasična mehanika}}

	[[datoteka:Elastischer stoß 2D.gif\|mini\|desno\|290px\|Elastični [[sraz]] ili sudar u dvije dimenzije. Ukupni iznos impulsa sile i [[energija\|energije]] za savršeno [[elastičnost\|elastičan]] sraz ostaje sačuvan.]]		[[datoteka:Elastischer stoß 2D.gif\|mini\|desno\|290px\|Elastični [[sraz]] ili sudar u dvije dimenzije. Ukupni iznos impulsa sile i [[energija\|energije]] za savršeno [[elastičnost\|elastičan]] sraz ostaje sačuvan.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T10:30:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Klasična mehanika}}

[[datoteka:Elastischer stoß 2D.gif|mini|desno|290px|Elastični [[sraz]] ili sudar u dvije dimenzije. Ukupni iznos impulsa sile i [[energija|energije]] za savršeno [[elastičnost|elastičan]] sraz ostaje sačuvan.]]

[[datoteka:Moglfm19p13 pendulo balistico.jpg|mini|desno|290px|[[Balističko njihalo]] je uređaj za određivanje brzine [[balistika|balističkih]] [[projektil]]a, na primjer [[Puška|puščanoga]] zrna.]]

'''Impuls sile''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''impulsus'': udarac, poticaj), u [[mehanika|mehanici]] (oznaka ''I''), je [[vektor]]ska [[fizikalna veličina]] određena (definirana) kao [[Množenje|umnožak]] [[sila|sile]] i [[Vrijeme (fizika)|vremena]] tijekom kojeg je ta sila djelovala. [[Matematika|Matematički]] se računa kao:

:<math>\vec{I}=\vec{F} \cdot t</math>

ili, u [[integral]]nom obliku, ako sila nije konstantna, već je funkcija vremena (tijekom vremena od trenutka ''t1'' do ''t2''):

:<math>\mathbf{I} = \int_{t_1}^{t_2} \mathbf{F} \cdot dt</math>

Uz pojam impulsa sile usko je vezana [[količina gibanja]] čestice, koja je umnožak njezine [[masa|mase]] i [[vektor]]a [[brzina|brzine]] ''m ∙ v''. Bez djelovanja impulsa nema promjene brzine čestice jer je (zakon količine gibanja):

:<math>\mathbf{I} = \int_{t_1}^{t_2} \mathbf{F} \cdot dt = \Delta\mathbf{p} = m \cdot \mathbf{v_2} - m \cdot \mathbf{v_1}</math>
gdje je:
:''F'' - [[sila]] koja djeluje na [[Tijelo (fizika)|tijelo]],
:''t''1 i ''t''2 - vrijeme ili trenutak kada sila počinje djelovati, odnosno kada sila prestaje djelovati,
:''m'' - [[masa]] tijela,
:''v''2 - konačna [[brzina]] tijela,
:''v''1 - početna brzina tijela,
:''Δp'' - promjena [[količina gibanja|količine gibanja]].

Ta se veza impulsa s količinom gibanja izvodi za česticu [[integral|integriranjem]] [[Newtonovi zakoni gibanja|drugoga Newtonova zakona po vremenu]], a u sličnu obliku postoji i kod [[gibanje|gibanja]] krutoga tijela. [[Mjerna jedinica]] impulsa jest [[njutn]][[sekunda]] (N s). <ref> '''impuls''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27229] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Očito je da je [[derivacija]] impulsa po vremenu jednaka sili pa stoga iz definicije [[Newtonovi zakoni gibanja|drugog Newtonovog zakona]] proizlazi da je impuls ekvivalentan [[Količina gibanja|količini gibanja]]. Možemo stoga pisati:

:<math>\vec{I}=\vec{p}</math>
:<math>\vec{F} \cdot t=m \cdot \vec{v}</math>

Ovakav matematički zapis je posve korektan samo ako je sila djelovala na tijelo u mirovanju. Općenitiji zapis ima sljedeći oblik:

:<math>\vec{I}=m \cdot \vec{v}_2-m \cdot \vec{v}_1</math>

iz čega je očito da je impuls sile jednak promjeni [[Količina gibanja|količine gibanja]]. Drugim riječima, impuls sile uzrokuje promjenu stanja [[Gibanje|gibanja]] baš kao što to možemo ustvrditi i za silu konstantnog intenziteta.

Također, matematički je lako pokazati da je promjena [[Kinetička energija|kinetičke energije]] jednaka [[skalarni umnožak|skalarnom umnošku]] impulsa sile i vektora srednje [[brzina|brzine]].

:<math>E_{K2}-E_{K1}=\vec{I}\cdot\vec{v}_{sr}</math>

gdje je <math>\vec{v}_{sr}={{\vec{v}_2+\vec{v}_1} \over 2}</math>. Ovdje je važno uočiti da se radi o [[vektor]]skom, a ne [[skalar]]nom [[zbroj]]u.

== Impuls sile i količina gibanja ==
{{Glavni|Količina gibanja}}
[[datoteka:Armedforces jeffery tee shot.jpg|mini|desno|290px|U [[golf]]u, impuls sile palice se prenosi na [[količina gibanja|količinu gibanja]] loptice.]]
Uzmimo da se neka [[kugla]] mase ''m'' giba jednolikom brzinom ''v1''. Djelujemo li na tu kuglu silom ''F'', ona će dobiti [[ubrzanje]] ili akceleraciju ''a'', pa će njena [[brzina]] ''v2'' biti ([[jednoliko ubrzano gibanje po pravcu]]):

:<math> v_2 = v_1 + a \cdot t </math>

[[Množenje|Pomnožimo]] lijevu i desnu stranu ove jednadžbe s ''m'', dobit ćemo:

:<math> m \cdot v_2 = m \cdot v_1 + m \cdot a \cdot t </math>

Kako je prema [[Newtonovi zakoni gibanja|2. Newtonovom zakonu gibanja]]:

:<math> F = m \cdot a </math>

to je:

:<math> m \cdot v_2 = m \cdot v_1 + F \cdot t </math>

pa dobivamo:

:<math> F \cdot t = m \cdot v_2 - m \cdot v_1 </math>

Umnožak sile ''F'' i vremena ''t'', u kojem je sila djelovala na tijelo, zove se impuls sile, a umnožak mase i brzine zove se [[količina gibanja]].

Kako je ''m v2'' = količina gibanja na kraju vremena ''t'', a ''m v1'' = količina gibanja prije djelovanja sile ''F'', to je ''m v2 - m v1'' = prirast količine gibanja. Prema tome, navedeni izraz u matematičkom obliku kazuje poučak o impulsu sile koji glasi: "Impuls sile za neko vrijeme ''t'' jednak je prirastu količine gibanja za to vrijeme".

Ako kugla miruje prije djelovanja sile, to jest ''v1'' = 0, onda je:

:<math> F \cdot t = m \cdot v </math>

što znači da je impuls sile za neko vrijeme ''t'' jednak količini gibanja. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Klasična mehanika]]

[[de:Impuls#Kraftstoß]]
[[sv:Rörelsemängd#Impuls]]

Impuls sile - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica