Imperijalizam - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 21:14, 26. prosinac 2025.

2025-12-26T21:14:46Z

←Starija inačica		Inačica od 26. prosinac 2025. u 21:14
Redak 1:		Redak 1:
	'''Imperijalizam''' se odnosi na politiku države koja nastoji proširiti svoj utjecaj na druge zemlje ili narode.		'''Imperijalizam''' se odnosi na politiku države koja nastoji proširiti svoj utjecaj na druge zemlje ili narode, ali i unutar jedne države. Ponekad se imperijalizam naziva monopolnim kapitalizmom.<ref name=bpdu/>

	Imperijalizam tako provodi [[hegemonija\|hegemoniju]] nad ostalim državama i teritorijama. Ova politika može se provoditi između ostalog populacijskom, nacionalističkom i ekonomskim mjerama [[politika\|politike]].		Imperijalizam tako provodi [[hegemonija\|hegemoniju]] nad ostalim državama i teritorijama. Ova politika može se provoditi između ostalog populacijskom, nacionalističkom i ekonomskim mjerama [[politika\|politike]].

			Imperijalistička gospodarska politika je ona kojom razvijena država ili regija ekonomski iskorištava druge manje razvijene zemlje ili regije. Tu nacionalni monopoli uz državnu pomoć bez ikakvih smetnja djeluju na zaostalim područjima. Konkurenciju se u potpunosti ukloni ili svede na beznačajnu pomoću političkog utjecaja i dogovora. Tako monopolist na tim područjima prodaje robu i usluge pod najpovoljnijim uvjetima.<ref name=bpdu>Marija Benić Penava: [https://hrcak.srce.hr/file/153873 ''Bankarsko poslovanje u dubrovačkom i bokokotorskom kotaru između dva svjetska rata (1918-1941)'']. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, br. 51/2, 2013., str. 614. </ref>

	== Primjeri ==		== Primjeri ==
Redak 14:		Redak 16:
	Osnovne crte kolonijalističke ekspanzije su bili nejednaki odnosi i dominacija. Činjenica je da su se različiti "nacionalni" imperijalizmi sve otvorenije sukobljavali - što je dovelo do Prvog svjetskog rata. Imperijalistički sukobi su pokazali da su "nacionalni interesi" jači od međunarodne solidarnosti kapitala. Osnovni cilj imperijalizma je bio jačanje ekonomske moći i dominacija.		Osnovne crte kolonijalističke ekspanzije su bili nejednaki odnosi i dominacija. Činjenica je da su se različiti "nacionalni" imperijalizmi sve otvorenije sukobljavali - što je dovelo do Prvog svjetskog rata. Imperijalistički sukobi su pokazali da su "nacionalni interesi" jači od međunarodne solidarnosti kapitala. Osnovni cilj imperijalizma je bio jačanje ekonomske moći i dominacija.

			== Izvori ==
	{{~~Mrva-pol~~}}		{{izvori}}

	[[Kategorija:Političke ideologije]]		[[Kategorija:Političke ideologije]]
			[[Kategorija:Ekonomska politika]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T07:15:01Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 07:15
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Imperijalizam'''-->~~'''Imperijalizam''' se odnosi na politiku države koja nastoji proširiti svoj utjecaj na druge zemlje ili narode.		'''Imperijalizam''' se odnosi na politiku države koja nastoji proširiti svoj utjecaj na druge zemlje ili narode.

	Imperijalizam tako provodi [[hegemonija\|hegemoniju]] nad ostalim državama i teritorijama. Ova politika može se provoditi između ostalog populacijskom, nacionalističkom i ekonomskim mjerama [[politika\|politike]].		Imperijalizam tako provodi [[hegemonija\|hegemoniju]] nad ostalim državama i teritorijama. Ova politika može se provoditi između ostalog populacijskom, nacionalističkom i ekonomskim mjerama [[politika\|politike]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T06:08:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Imperijalizam''' se odnosi na politiku države koja nastoji proširiti svoj utjecaj na druge zemlje ili narode.

Imperijalizam tako provodi [[hegemonija|hegemoniju]] nad ostalim državama i teritorijama. Ova politika može se provoditi između ostalog populacijskom, nacionalističkom i ekonomskim mjerama [[politika|politike]].

== Primjeri ==
Kada financijski [[kapital]] uzima prevlast u nekoj državi i dosljedno tome i u međunarodnim odnosima, a može označavati politiku koja teži potčinjavanju drugih naroda i [[država]]. Svojstven je osobito velikim silama koje su težile novim [[tržište|tržištima]] i ostvarenju prevlasti u svjetskim razmjerima.

Tada su osnovani protivnički savezi svjetskih velesila, takozvani [[Trojni savez]] (Njemačka, Italija, Austro-ugarska) te [[Antanta]] (Rusija, Velika Britanija i Francuska). Države trojnog saveza bile su nezadovoljne podjelom [[kolonija]], dok su države Antante bile vrlo zadovoljne tom podjelom. 1875. u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] izbija ustanak. U njega su se uplele Srbija i Crna Gora, ali Srbija je 1876. godine poražena te je u pomoć pozvala vojsku carske Rusije. Ona je sa svojom vojskom ušla u Bugarsku, došla pod [[Carigrad]] te natjerala Tursku na nepovoljni mir u Svetom Sjepanu. Tako je [[Bugarska]] ponovno ojačala, dobila je [[Makedonija|Makedoniju]], te je imala više utjecaja na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]]. Tomu su se suprostavile velesile, poglavito Engleska i Njemačka te su sazvale Kongres u [[Berlin]]u. Na njemu je rješena Istočna kriza, Bugarska je smanjena, Srbija je dobila nezavisnost, a Austro-Ugarska je dobila pravo da zaposjedne BIH što je uskoro i proveo general Filipović. Tako je u Berlinu za "zelenim stolom" poništeno sve ono što je Rusija osvojila ratovanjima a bilo je povremeno rješeno i Istočno pitanje.

Sredinom 19. stoljeća zagovornici slobodne trgovine su zagovarali teoriju da je otvorenost tržišta značajnija od priključivanja novih područja. [[Hobson]] je u svom djelu ''Imperijalizam'' tvrdio da su teritorijalna ekspanzija i osvajanje samo logično nastavljanje tendencija i na taj način imperijalizam ne predstavlja razvoj nacionalizma ka internacionalizmu. Objašnjava ekspanzionističku politiku ukazivanjem na tendenciju nedovoljne potrošnje koja je implicitna unutrašnjem razvoju kapitalističkog sistema.

Marksistička analiza je uzroke imperijalističke ekspanzije nalazila u osnovnim proturječnostima kapitalističkog sistema. Uzroke su vidjeli u padanju profitne stope što se moglo pripisati mijenjanju organskog sastava kapitala.

Osnovne crte kolonijalističke ekspanzije su bili nejednaki odnosi i dominacija. Činjenica je da su se različiti "nacionalni" imperijalizmi sve otvorenije sukobljavali - što je dovelo do Prvog svjetskog rata. Imperijalistički sukobi su pokazali da su "nacionalni interesi" jači od međunarodne solidarnosti kapitala. Osnovni cilj imperijalizma je bio jačanje ekonomske moći i dominacija.

{{Mrva-pol}}

[[Kategorija:Političke ideologije]]