WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T07:08:13Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 07:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Imotska krajina'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	'''Imotska krajina''' je zemljopisno područje u [[Zagora\|Zagori]], istočno od [[Sinjska krajina\|Sinjske krajine]] i [[Omiška krajina\|Omiške krajine]], zapadno od [[Vrgoračka krajina\|Vrgoračke krajine]].		'''Imotska krajina''' je zemljopisno područje u [[Zagora\|Zagori]], istočno od [[Sinjska krajina\|Sinjske krajine]] i [[Omiška krajina\|Omiške krajine]], zapadno od [[Vrgoračka krajina\|Vrgoračke krajine]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T01:52:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
'''Imotska krajina''' je zemljopisno područje u [[Zagora|Zagori]], istočno od [[Sinjska krajina|Sinjske krajine]] i [[Omiška krajina|Omiške krajine]], zapadno od [[Vrgoračka krajina|Vrgoračke krajine]].

== Povijest ==
Jedna je od najstarijih hrvatskih povijesnih regija.<ref>Krešimir Regan: [https://imotskenovine.hr/imotska-krajina-zupa-imota-emotha/ ''Imotska krajina jedna je od najstarijih hrvatskih povijesnih regija''] Imotske novine, 8. prosinca 2016./[http://imoart.hr/portal/index.php/iz-proslosti/povijest/povjesni-osvrti/252-povijest-imotske-krajine ''Povijest Imotske krajine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180626072744/http://imoart.hr/portal/index.php/iz-proslosti/povijest/povjesni-osvrti/252-povijest-imotske-krajine |date=26. lipnja 2018. }}, Imoart. Pristupljeno 18. ožujka 2018.</ref>Velikim se dijelom prostire po [[Imotsko polje|Imotskom polju]], odnosno, na prostoru stare hrvatske župe [[Imota|Imote]].

Nalazi se u sastavu Hrvatskog kraljevstva i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-ugarskog kraljevstva]] pod nadležnosti obitelji Nelipić te Kosača. Pada pod Tursku vlast u 15. stoljeću. Oslobođenje Imotskog i okolice se dogodilo 2. kolovoza 1717. godine. Tada pada pod mletačku vlast. [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] se veliki dio Imotske krajine ostaje pod Turskim carstvom (područje [[Posušje|Posušja]] i [[Grude|Gruda]]) te se naziva Bekija (tur.- ostatak). Pod austro-ugarskom vlašću [[Imotski]] se razvija kao mali gradić u [[Dalmatinska Zagora|Zagor]]<nowiki/>i te postaje veliko tržišno središte cijele Krajine. Poslje Prvog svjetskog rata postaje dio Kraljevine SHS te 1941. [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Pod drugom Jugoslavijom doživljava ekonomski razvoj ali također i početak raseljavanja ljudi radi političkih i ekonomski razloga. Danas je Imotska krajina jako raseljeno ruralno područje s Imotskim kao malim suvremenim gradićem iznad Imotskog polja.

== Područje ==
Obuhvaća područje upravnih jedinica općina [[Cista Provo|Ciste Provo]], [[Lovreć]]a, [[Proložac|Prološca]], [[Lokvičići|Lokvičića]], [[Runovići|Runovića]], [[Zmijavci|Zmijavaca]], [[Zagvozd|Zagvozda]], [[Podbablje|Podbablja]], istočni dio općine [[Šestanovac]] i Grada [[Imotski|Imotskoga]], odnosno sjeveroistočni dio [[splitsko-dalmatinska županija|splitsko-dalmatinske županije]].

Zauzima 708,34 km četvorna.

== Klima ==
Klima je uglavnom submediteranska, u gorju iznad 600 m kontinentalna ,a iznad 900m i pretplaninska. Zime su blage, u višim područjima hladne i snježne, dok su ljeta vruća i sušna.

== Priroda ==
Tlo je na prostoru Imotskog polja plodno i bogato vodom ,dok okolna brda Imotske krajine većinom imaju polu-plodnu zemlju s povremenim nedostatcima vode. Smanjivanjem stočnih grla u Krajini prostor šume i niskih grmova se povećao. Najpoznatija planina je [[Biokovo]] koje je ujedno i granica obale i Imotske krajine.Najveća rijeka je Vrljika koja teče Imotskim poljem, a dragulji Krajine su [[Crveno jezero|Crveno]] i [[Modro jezero]] koja se nalaze iznad Polja. Također manje poznata jezera su [[Prološko blato]] i [[Galipovac]].

== Kultura ==
Imotska krajina je uvijek bila nepresušan izvor narodne poezije,epova i pjesama. Od mnogih legendi o vilama,morama,vješticama i drugim bićima ističu se i epovi(balade). Daleko najpoznatiji je [[Asanaginica|Hasanaginica]] koju je popisao [[Alberto Fortis]] putujući kroz Zagoru. Nju i dan danas Imoćani baštine kroz najpoznatiji instrument Dinarskog podneblja, [[gusle]]. Mnogi epovi i pjesme o hrvatskoj povijesti su opjevani na guslama te se tako prenosilo znanje sa starijih na mlađe. Također su poznate [[diple]], uz koje se igralo kolo. Najpoznatije kolo je vinjansko kolo (djevojka je unutar kola, a momak van. Oni se nadpjevavaju uz pomoć ostalih u kolu te se na kraju udruže skupa kao par.)

Od vokalni načina glazbovanja daleko najraširenija je [[ganga]]. Nastala je početkom 20.stoljeća te je izgurala iz mode starije načine pjevanja. Ostali te vjerojatno stariji načini pjevanja su [https://www.youtube.com/watch?v=13IrIw1xMEU brojke],ojkanje,putničko pjevanja itd. Danas je ganga manje popularna kod mlađe generacije, ali je uz pomoć nosača zvuka očuvana za buduće generacije tako da se taj stari i zahtjevan način pjevanja bar preko toga može naučiti i baštiniti.

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://web.archive.org/web/20170807193203/http://www.tz-imotski.hr/index.php/imotska-krajina Službena stranica turističke zajednice Imotski] {{hr}}
* Josip Šerić: [http://www.podbablje-portal.com/index.php/imotska-krajina/2091-iz-povijesti-10travnja-1941-u-imotskoj-krajini.html ''Iz povijesti: 10.travnja 1941. u Imotskoj krajini ''], Podbablje Portal. 10. travnja 2017.

[[Kategorija:Splitsko-dalmatinska županija]]
[[Kategorija:Dalmacija]]

Imotska krajina - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica