Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:37:26Z

Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:37
Redak 56:		Redak 56:
	* Baron de Baie, ''Tiflis souvenirs d'une mission'', Pariz, [[1900.]] {{fra oznaka}}		* Baron de Baie, ''Tiflis souvenirs d'une mission'', Pariz, [[1900.]] {{fra oznaka}}
	* Companjen, Françoise J., ''Between Tradition and Modernity'', [[Amsterdam]], [[2004.]], str. 167.–171. {{engl}}		* Companjen, Françoise J., ''Between Tradition and Modernity'', [[Amsterdam]], [[2004.]], str. 167.–171. {{engl}}
	* Leist, Arthur, ''Das georgische Volk'', [[Dresden]], [[1903.]] {{~~deu~~ oznaka}}		* Leist, Arthur, ''Das georgische Volk'', [[Dresden]], [[1903.]] {{nje oznaka}}
	* Lehman-Haupt, C.F., ''Reisen und Forschungen'', [[Berlin]], [[1910.]], str. 106.–111. {{~~deu~~ oznaka}}		* Lehman-Haupt, C.F., ''Reisen und Forschungen'', [[Berlin]], [[1910.]], str. 106.–111. {{nje oznaka}}
	* Wardrop, Oliver, ''The Kingdom of Georgia'', [[London]], [[1888.]], str. 150.–152. {{engl}}		* Wardrop, Oliver, ''The Kingdom of Georgia'', [[London]], [[1888.]], str. 150.–152. {{engl}}

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T06:07:29Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 06:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ilija Grigorjevič Čavčavadze'''-->~~{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Ilija Grigorjevič Čavčavadze <br> ილია ჭავჭავაძე		\| Ime = Ilija Grigorjevič Čavčavadze <br> ილია ჭავჭავაძე
	\| boja = #77DD77		\| boja = #77DD77

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T05:03:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Ilija Grigorjevič Čavčavadze <br> ილია ჭავჭავაძე
| boja = #77DD77
| slika = Ilia Chavchavadze by Alexander Roinashvili.png
| veličina =
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[8. listopada]] [[1837.]]
| smrt = [[12. rujna]] [[1907.]]
| zanimanje = [[političar]], [[odvjetnik]], [[novinar]], [[pisac]] i [[pjesnik]]
| nacionalnost = [[Gruzijci|Gruzijac]]
| period pisanja =
| vrsta =
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis = ილიას ხელმოწერა.png
| web =
| fusnote =
}}

'''Ilija Grigorjevič Čavčavadze''' ([[gruzijski jezik|gruzijski]] ილია ჭავჭავაძე ; [[Kvareli]], [[8. listopada]] [[1837.]] – [[Tsitsamuri]], [[12. rujna]] [[1907.]]), [[Gruzijci|gruzijski]] [[političar]], [[odvjetnik]], [[novinar]], [[pisac]] i [[pjesnik]] koji je predvodio obnovu gruzijskog nacionalnog pokreta u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]], u vrijeme ruske vladavine nad [[Gruzija|Gruzijom]]. Danas ga smatraju jednim od utemeljitelja moderne Gruzije i zaštitnikom gruzijskoga kritičkog [[Realizam|realizma]]. <ref> [http://proleksis.lzmk.hr/16477/ Čavčavadze, Ilija Grigorjevič Proleksis enciklopedija] </ref>

== Životopis ==
Inspiriran suvremenim liberalnim pokretima u [[Europa|Europi]], kao pisac i javna osoba, Ilija Grigorjevič Čavčavadze usmjerio je većinu svojih napora prema buđenju nacionalne svijesti u [[Gruzijci|Gruzijaca]] i na stvaranje stabilnog društva u svojoj domovini. Njegova najvažnija književna djela su: '' Pustinjak '', ''Duh'', ''Sretan narod'', ''Pisma jednog putnika'' i ''Je li čovjek ljudsko biće?''. Bio je i urednik gruzijskog časopisa '' Sakartvelos Moambe '' od [[1863.]] do [[1877.]] i '' Iveria '' od [[1877.]] do [[1905.]]. Bio je borac protiv [[Rusifikacija|rusifikacije]], zalažući se za [[gruzijski jezik]] i gruzijsku kulturu. Čavčavadze je bio smrtno ranjen u Tsitsamuri, gdje ga je ubila lokalna banda ubojica. Njegova ostavština donijela mu je široko divljenje gruzijskih ljudi. Godine [[1987.]] [[Gruzijska pravoslavna Crkva]] kanonizirala ga je kao ''Svetoga Iliju Pravednika'' (gru. წმინდა ილია მართალი). Gruzijci ga zovu i "neokrunjenim gruzijskim kraljem" ([[gruzijski jezik|gru.]] უგვირგვინო მეფე), a prozvan je i [[Otac domovine|"Pater patriae" (Ocem domovine)]] Gruzije.<ref> Stephen F. Jones (1883.–1917.), ''Socialism in Georgian Colors: The European Road to Social Democracy''</ref>

=== Rani život ===
[[Datoteka:Ilia1ingimnazia.JPG|mini|lijevo|Ilija Grigorjevič Čavčavadze u prvom razredu [[gimnazija|gimnazije]] u [[Tbilisi]]ju, [[1848.]]]]
[[Datoteka:Ilia Chavchavadze with a group of Polish students in St. Petersburg, 1859.jpg|mini|desno|Ilija sa grupom [[Poljaci|poljskih studenata]] na sveučilištu u [[Sankt-Peterburg]]u, [[1859.]]]]
Ilija Grigorjevič Čavčavadze je rođen [[8. listopada]] [[1837.]] u mjestu Kvareli, <ref name=oca>[http://oca.org/saints/lives/2013/07/20/103867-martyr-ilia-chavchavadze-of-georgia "Martyr Ilia Chavchavadze of Georgia", Orthodox Church in America]</ref> u [[Dolina|dolini]] Alazani, u gruzijskoj pokrajini Kaheti, koja je u to vrijeme bila dio [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Njegovo prvo ime Ilija je '' tavadi '', gruzijski [[Knez|kneževski naslov]]. Smatra se da je obitelj Čavčavadze iz gruzijske pokrajine Hevsureti [[1726.]] godine. Kralj Konstantin II. od Kahetija im je priznao [[viteštvo]] i [[hrabrost]] u obrani gruzijskog [[narod]]a, te poglavaru [[obitelj]]i, [[djed]]u Ilije Grijgorjeviča Čavčavadze Bespazu Čavčavadzeu, dodijelio naslov [[princ]]a [[1755.]] Time se obitelj Čavčavadze trajno naselila u pokrajini Kaheti. Ilija je bio treći sin [[Otac|oca]] Grigola Čavčavadzea i [[Majka|majke]] Mariam Berbušvili. Njegov otac Grigol, kao i njegov djed i pradjed, bio je [[vojnik]]. Zajedno je s lokalnim [[Paravojska|paravojnim postrojbama]] zaštitio selo od [[Dagestanski narodi|dagestanskih provala]]. Kako bi se zaštitio od provala, otac Grigol je izgradio [[dvorac]] na dvije etaže u dvorištu. U svom selu Ilija je stekao [[osnovna škola|osnovnu đačku nabrazu]] kod [[đakon]]a, nakon koje se preselio u [[Tbilisi]], gdje je pohađao prestižnu [[Akademija|akademiju]] za [[plemstvo]]. Međutim, od rane je dobi Ilija bio pod utjecajem svojih roditelja koji su bili visoko obrazovani u klasičnoj [[Književnost|književnosti]], gruzijskoj povijesti i [[Poezija|poeziji]]. Od svojih je roditelja naučio nadahnjujuće priče o gruzijskom junaštvu u klasičnim povijesnim [[roman]]ima. U svojoj [[autobiografija|autobiografiji]], svoju majku je opisao kao brižnu ženu, "koja je znala sve gruzijske romane i pjesme napamet, te je poticala svoju djecu da ih nauče." <ref name=str.125> Reisner, Oliver, ''The Tergdaleulebi: Founders of Georgian National Identity - Ladislaus Löb, István Petrovics, György E. Szonyi (eds.): Forms of Identity: Definitions and Changes'', Attila Jozsef University, [[Szeged]] [[1994.]], str. 125 </ref> Osim majke, osvrnuo se i na svoje đačke dane, koji su ga kasnije inspirirali u pisanju [[novela]] i romana. Majku Mariam umrla je [[4. svibnja]] [[1948.]], kada je Ilija imao deset godina. Nakon [[smrt]]i, njegov otac je doveo sestru Makrine kako bi nastavila odgajala djecu. "Teta Makrine", kako ju je Ilija zvao, imala je važnu ulogu u njegovom životu, jer je nako očeve smrti [[1852.]] bila jedini Ilijin skrbnik i odgajatelj. <ref name=oca/> Nakon majčine smrti, otac je Iliju poslao u Tbilisi, gdje je u tri godine stekao srednjoškolsko obrazovanje, nakon kojega je [[1951.]] krenuo na akademiju. Njegovo srednjoškolsko obrazovanje bilo je vrlo stresno zbog očeve smrti, a otežano je viješću o smrti brata Konstantina, kojega su ubili Dagestani u Kahetiju. [[Tuga|Tugu]] i [[bol (osjećaj)|bol]] prema poginulom bratu iskazao je u jednoj od svojih prvih kratkih pjesama pod nazivom ''Tuga siromaha''. <ref name=str.125/> Osim osobnih problema, na njega je utjecala teška [[politika|politička situacija]] u Gruziji, popraćena [[Rusifikacija|rusifikacijom]] i politikom destrukcije [[Gruzijski jezik|gruzijskog jezika]] i [[Gruzijci|naroda]] od strane Ruskog Carstva, koja se provodila u cijeloj Gruziji.
[[Datoteka:Ili8.JPG|mini|desno|Ilija Grigorjevič Čavčavadze tijekom studija [[1860.]]]]

=== Studentski život ===
[[Datoteka:Ilia Chavchavadze with his friends in St. Petersburg.jpg|mini|lijevo|Ilija Grigorjevič Čavčavadze s prijateljima u Sankt Petresburgu]]
[[Datoteka:ილია ჭავჭავაძე დუშეთის საზოგადოებაში (მეორე რიგში, მარჯვნიდან მესამე), 1873.JPG|mini|lijevo|Prestrojavanje općinskog društva (drugi red, treći s desna), [[1873.]]]]
Nakon diplome na Akademiji, Ilija je svoje [[obrazovanje]] odlučio nastaviti na sveučilištu u [[Sankt-Peterburg |Sankt-Peterburgu]]. Prije odlaska na [[Državno sveučilište u Sankt Peterburgu|sveučilište u Sankt-Peterburg]] napisao je jednu od svojih najznačajnijih pjesama "Na planinama Kvareli" u selu Kardanahi [[15. travnja]] [[1857.]], u kojoj je izrazio divljenje [[planina]]ma [[Kavkaz]]a i gruzijskim borcima za slobodu, koje sad mora napustiti zbog obazovanja. <ref name=str.125/> Iste godine, primljen je na [[sveučilište]] u Sankt-Peterburg. Za studenstskih dana je sa divljenjem promatrao događaje u Italiji [[1848.]], koje je predvodio [[Giuseppe Garibaldi]], kojem se mnogo godina divio. Za svog boravka u Petrogradu upoznao je [[princeza|princezu]] Katarinu Čavčavadze, od koje je saznao o poeziji i [[stih]]ovima [[Romantizam|romantičnog]] gruzijskog princa Nikole Baratašvilija. Zbog oštre klime u St. Petersburgu, Ilija se razbolio i vratio u Gruziji na nekoliko mjeseci [[1859.]] Nakon završetka studija [[1861.]] vraća se u Gruziju, gdje je tijekom putovanja naglašavao važnost izgradnje naroda i buđenja nacionalnog identiteta. <ref> Reisner, Oliver, ''The Tergdaleulebi: Founders of Georgian National Identity - Ladislaus Löb, István Petrovics, György E. Szonyi (eds.): Forms of Identity: Definitions and Changes'', Attila Jozsef University, [[Szeged]] [[1994.]], str. 126-127 </ref>

=== Politički život ===
Njegovi glavni politički i društveni ciljevi temeljili su se na gruzijskom [[domoljublje|domoljublju]]. Radikalno je zagovarao oživljavanje uporabe gruzijskog jezika, njegovanje gruzijske književnosti, oživljavanje [[Autokefalna Crkva|autokefalnog statusa]] [[Gruzijska pravoslavna Crkva|gruzijske nacionalne crkve]], i, konačno, oživljavanje gruzijske [[Neovisnost|državnost]]i, koja je završila kada je zemlja postala dio Ruskog Carstva. Kako je broj pristaša njegovih ideja rastao, njhovi glavni ciljevi bili su sve usmjereniji na [[Demokratizacija|demokratozaciju]] Ruskog Carstva i rušenje [[Aristokracija|aristokratskog]] sustava vladanja. Ilija Grigorjevič Čavčavadze bio je utemeljitelj i predsjednik mnogih javnih, kulturnih i obrazovnih organizacija: ''Društvo za širenje pismenosti među Gruzijcima, Banka plemstva, Dramatično društvo, Povijesno-Etnografsko društvo Gruzije'' i sl. Bio je i prevoditelj britanske književnosti. Njegova glavna književna djela su prevedena i objavljena na [[Francuski jezik|francuskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Ukrajinski jezik |ukrajinskom]], [[Bjeloruski jezik | bjeloruskom]], [[Ruski jezik|ruskom]] i drugim jezicima. Između [[1906.]] i [[1907.]] godine, bio je član Državnog vijeća ([[Duma|Dume]]) u Rusiji. Bio je član mnogih ruskih društava poput ''Geografskog društva Rusije, Družbe Etnografija i antropologija sveučilišta u Moskvi, Družbe orijentalista Rusije i Anglo-ruskog književnog društva'' u [[London]]u. Djelovao je kao književni mentor mladom [[Staljin]]u koji je tada bio pravoslavni [[sjemenište|sjemeništarac]] u Tbilisiju. Povjesničar Simon Sebag Montefiore zapisao je: {{citat|Princ Čavčavadze se divio Staljinovu stihu, a pet njegovih pjesama je odabrao za objavljivanje. Staljina je nazvao mladićem s gorućim očima. <ref> Simon Sebag Montefiore, ''Young Stalin'', str. 57 </ref>}}

=== Smrt ===
[[Datoteka:Ilia Chavchavadze's funeral in Tbilisi Georgia.jpg|mini|desno|Pogreb Ilije Grigorjeviča Čavčavadzea u Tbilisiju]]
[[Datoteka:Ilia's bust in Telavi.jpg|mini|lijevo|Grigorjevičevo poprsje u [[Telavi]]ju]]
Nakon svoga članstva Gornjeg doma u Dumi, Ilija se odlučio vratiti u rodnu Gruziju. [[12. rujna]] [[1907.]] banda ubojica ubila je njega i njegovu suprugu Olgu u zasjedi na putu iz Tbilisija kod mjesta Tsitsamuri. Temeljnim istraživanjem i otkrićima iz [[arhiv]]a, uroti i atentata vjeruje se da su u zasjedi zajedno sudjelovali i [[menjševici]] i [[boljševici]], koji su na krilima [[Socijaldemokracija|socijaldemokratskih načela]], osudili Iliju zbog njegovog "revolucionarnog domoljublja, nacionalizma i kontroverznog pogleda na Gruziju", ali i zbog velike popularnosti u javnosti. Grigorjevičeva smrt i dan danas je u mnogo pogleda kontroverzno. Povjesničar Simon Sebag Montefiore sumnja da je mladi Josip Staljin bio umiješan u planiranje [[Ubojstvo|ubojstva]], koji je o tome izjavio: {{citat|Boljševički položaj u Gruziji je iznimno potkopan nakon ubojstva Ilije Grigorjeviča. U kolovozu 1907. su napali njegovu patrijarhalnu viziju Gruzije, te su ga, po širokom vjerovanju, odlučili ubiti. Postoje neki dokazi da je Staljinov prijatelj Sergo Ordzonikidže organizirao ili sudjelovao u atentatu. Možda sam Staljin i nije sudjelovao, jer je uvijek hvalio Čavčavadzea, čak i u starosti, a konkretni dokazi o umiješanosti ili naručivanju ubojstva nikad nisu nađeni. <ref> Simon Sebag Montefiore, ''Young Stalin'', str. 179 </ref>}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Baron de Baie, ''Au nord de la chaine du Caucase souvenirs d'une mission'', [[Pariz]], [[1899.]] {{fra oznaka}}
* Baron de Baie, ''Tiflis souvenirs d'une mission'', Pariz, [[1900.]] {{fra oznaka}}
* Companjen, Françoise J., ''Between Tradition and Modernity'', [[Amsterdam]], [[2004.]], str. 167.–171. {{engl}}
* Leist, Arthur, ''Das georgische Volk'', [[Dresden]], [[1903.]] {{deu oznaka}}
* Lehman-Haupt, C.F., ''Reisen und Forschungen'', [[Berlin]], [[1910.]], str. 106.–111. {{deu oznaka}}
* Wardrop, Oliver, ''The Kingdom of Georgia'', [[London]], [[1888.]], str. 150.–152. {{engl}}

== Vanjske poveznice ==
* Guram Sharadze (1987). "Djela Ilije Grigorjeviča Čavčavadzea", preveo Marjory i Oliver Wardrops, [[Tbilisi]]: Ganatleba, [https://web.archive.org/web/20120223231724/http://www.nplg.gov.ge/dlibrary/collect/0001/000099/Ilia%20works.pdf Online izdanje] u Narodnoj parlamentarnoj knjižnica Gruzije.

{{GLAVNIRASPORED:Čavčavadze, Ilija Grigorjevič}}
[[Kategorija:Gruzijski političari]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Novinari]]
[[Kategorija:Gruzija u Ruskom Carstvu]]

Ilija Grigorjevič Čavčavadze - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica