WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T05:47:10Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 05:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ikonoskop'''-->~~[[datoteka:Zworykin1931iconoscope.png\|mini\|desno\|250px\|[[Vladimir Kosma Zworykin\|Zworykinov]] [[patent]] za ikonoskop iz 1931.]]		[[datoteka:Zworykin1931iconoscope.png\|mini\|desno\|250px\|[[Vladimir Kosma Zworykin\|Zworykinov]] [[patent]] za ikonoskop iz 1931.]]

	[[datoteka:Ikonoskop 1.pdf\|mini\|desno\|250px\|Ikonoskop je elektronski [[analizator]] s mozaičnom fotokatodom.]]		[[datoteka:Ikonoskop 1.pdf\|mini\|desno\|250px\|Ikonoskop je elektronski [[analizator]] s mozaičnom fotokatodom.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T07:11:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Zworykin1931iconoscope.png|mini|desno|250px|[[Vladimir Kosma Zworykin|Zworykinov]] [[patent]] za ikonoskop iz 1931.]]

[[datoteka:Ikonoskop 1.pdf|mini|desno|250px|Ikonoskop je elektronski [[analizator]] s mozaičnom fotokatodom.]]

[[datoteka:Ikonoskop 2.pdf|mini|desno|250px|Fotokatoda ima pravokutan oblik i po njoj [[Katodno zračenje|katodna zraka]] ide jednoličnom [[brzina|brzinom]] putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova.]]

'''Ikonoskop''' je prva [[elektronska cijev]] za snimanje (pretvorbu pomične optičke slike iz svjetlosnog u elektronički oblik - [[optoelektronika]]). [[Patent]]irao ga je 1923. američki [[izumitelj]] ruskoga podrijetla [[Vladimir Kosma Zworykin|V. K. Zworykin]]. Iako su ikonoskop ubrzo zamijenile naprednije cijevi za snimanje (vidikon, ortikon, poslije i [[poluvodič]]ki slikovni [[senzor]]i), taj je [[izum]], s [[kineskop]]om, omogućio razvoj moderne [[televizija|televizije]]. <ref> '''ikonoskop''' [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27039] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>

== Objašnjenje ==
Ikonoskop je elektronski [[analizator]] s mozaičnom fotokatodom. On pretvara [[optika|optičke]] [[slika|slike]] u električne [[impuls]]e. Ikonoskop je najvažniji organ u televizijskom prijenosu. Glavni dio ikonoslopa je fotokatoda, to jest mozaik od samih [[fotoćelija]] koji se nalazi na zaslonu ''Z''. [[Zaslon]] se sastoji od tanke [[liskun]]ove pločice kod koje je strana, okrenuta predmetu, prevučena tankim [[Fotoelektrični učinak|fotoosjetljivim]] slojem. Na drugoj strani liskuna nalazi se tanka [[metal]]na ploča ''M''. Fotoosjetljivi sloj sastoji se od golemog broja najsitnijih čestica [[cezij]]eva oksida koje su međusobno [[Izolacija|izolirane]]. Te čestice čine [[katoda|katode]] malih fotoćelija koje imaju zajedničku [[anoda|anodu]] ''A-A''. Ujedno svaka čestica predstavlja jednu [[elektroda|elektrodu]] sitnog [[električni kondenzator|električnog kondenzatora]], dok je metalna ploča ''M'' zajednička elektroda toga kondenzatora. [[Slika]] predmeta ''P'' stvara se na [[zaslon]]u ''Z'' pomoću [[optička leća|optičke leće]] ''O''.

Kada [[svjetlost]] udari na [[zaslon]], nastat će [[fotoelektrični učinak]] ili efekt, pa će svaka čestica [[emisija|emitirati]] to više [[elektron]]a što je svjetlosni snop koji je na nju pao jači. Elektrone privlači anoda ''A-A''. Zbog toga će se čestice fotoćelija nabiti pozitivnim [[elektricitet]]om, a metalna ploča ''M'' vezat će na sebe elektrone koji dolaze kroz električni [[otpornik]] ''R'' iz [[baterija|baterije]]. Tako je optička slika pretvorena u električnu. Kako je naime na fotokatodu projicirana slika sastoji od svjetlijih i tamnijih mjesta, tako će i neke točke biti više ili manje [[Električni naboj|električki nabijene]]. Tu sliku treba sada prenijeti od točke do točke [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim valovima]] 25 puta u [[sekunda|sekundi]]. To se prenošenje zove otipkavanje, a vrši se pomoću katodnih zraka. U ikonoskopu je užarena katoda, koja je izvor elektrona, to jest katodnih zraka, koji se posebnim sistemom elektroda ubrzavaju i koncentriraju u tanku katodnu zraku. Kako se svaka slika mora podijeliti na mnogo dijelova, potreban je uređaj za otklanjanje katodne zrake, čemu služe [[Električna zavojnica|elektromagnetske zavojnice]], koje svojim [[magnetsko polje|magnetskim poljima]] djeluju na katodnu zraku tako da ona opisuje niz paralelnih crta na fotokatodi.

'''Fotokatoda''' ima [[Pravokutnik|pravokutan]] oblik i po njoj katodna zraka ide jednoličnom brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Kada katodna zraka svrši s neparnim redovima, dođe na donji kraj fotokatode, preskoči gore na početak i opisuje parne redove. Po europskoj [[Normizacija|normi]] omjer duže stranice slike prema kraćoj je 4:3 i ta se slika opisuje u najmanje 626 crta tako da se svake sekunde prenese 25 [[slika]]. U 1/50 sekunde prenesu se neparne, a u drugoj 1/50 sekunde parne crte. Prema tome cijela je slika prenesena u 1/50 + 1/50 = 2/50 = 1/25 sekunde. Znači da se svake sekunde prenese najmanje 25∙625 = 15 625 crta najmanje.

Čim katodna zraka udari na jednu točku fotokatode, ona poništi njen pozitivan naboj, a elektroni vezani na metalnoj ploči oslobode se te slabijim ili jačim električnim impulsom, to jest slabijom ili jačom [[električna struja|električnom strujom]] odlaze u [[pojačalo]]. Iz pojačala izlaze električni impulsi čija se [[jakost]] mijenja na isti način kao [[rasvjeta]] slike. Time se slika razlaže u niz električnih impulsa različite jakosti. Ti se impulsi nametnu [[val]]u nosiocu, pa ga [[Modulacija|moduliraju]], a onda se [[emisija|emitiraju]] u prostor. Istovremeno s emisijom slike prenosi se i [[ton]]ski dio slike, ali preko druge [[antena|antene]] i na drugom valu nosiocu. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Televizija]]
[[Kategorija:Optički uređaji]]

Ikonoskop - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica