Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Osobe hladnoga rata}}' u '{{Osobe Hladnoga rata}}'

2025-05-23T01:54:30Z

Zamjena teksta - '{{Osobe hladnoga rata}}' u '{{Osobe Hladnoga rata}}'

←Starija inačica		Inačica od 23. svibanj 2025. u 01:54
Redak 31:		Redak 31:
	{{GLAVNIRASPORED:Guzenko, Igor}}		{{GLAVNIRASPORED:Guzenko, Igor}}

	{{Osobe ~~hladnoga~~ rata}}		{{Osobe Hladnoga rata}}

	[[Kategorija:Životopisi, SSSR]]		[[Kategorija:Životopisi, SSSR]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T05:09:29Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 05:09
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Igor Guzenko'''-->~~{{Infookvir političar		{{Infookvir političar
	\|ime=Igor Sergejevič Guzenko		\|ime=Igor Sergejevič Guzenko
	\|datum rođenja=[[13. siječnja]] [[1919.]]		\|datum rođenja=[[13. siječnja]] [[1919.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T21:33:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime=Igor Sergejevič Guzenko
|datum rođenja=[[13. siječnja]] [[1919.]]
|mjesto rođenja=[[Sovjetski Savez]]
|datum smrti=[[28. lipnja]] [[1982.]]
|mjesto smrti=[[Sovjetski Savez]]
|slika=
|položaj= ?
}}
'''Igor Sergejevič Guzenko''' ([[Rahačov]], [[Bjelorusija]]; [[13. siječnja]] [[1919.]] - [[Clarkson]], [[Kanada]]; [[28. lipnja]] [[1982.]]), [[kriptografija|kriptograf]] u Sovjetskom veleposlanstvu u [[Kanada|Kanadi]]. Guzenko je zapamćen po [[Afera Guzenko|aferi]] u kojoj je on pobjegao u Kanadu sa 109 dokumenata koji su sadržavali podatke o sovjetskoj špijunaži na Zapadu.

Dokumenti koje je Guzenko uzeo tijekom bijega otkrili su [[Staljin]]ove namjere za krađu [[nuklearna bomba|nuklearnih projektila]] i planove za slanje agenata u SAD. Afera Guzenko se danas smatra jednim od događaja koji su započeli [[hladni rat]].<ref>[http://archives.cbc.ca/IDD-1-71-72/conflict_war/gouzenko/ The Gouzenko Affair|CBC Archives]</ref>

==Životopis==

Guzenko je rođen [[1919.]] u [[Rahačov]]u u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] služio je kao kriptografski službenik. Godine [[1943.]] je premješten u [[Ottawa (Kanada)|Ottawu]], gdje je obavljao isti posao, i tu je ostao do [[1945.]], radeći u Sovjetskom veleposlanstvu. Ovaj posao dao mu je pristup mnogim dokumentima koji potvrđuju sovjetsku špijunažu.

Kada je [[1945.]] saznao da će se morati vratiti u [[SSSR]], Guzenko je odlučio pobjeći. Dana [[5. rujna]] [[1945.]] Guzenko je završio radni dan i izašao iz veleposlanstva s aktovkom u kojoj su se nalazili dokumenti koji potvrđuju sovjetsku špijunažu. Prvo je otišao na policiju, no kada je tamo odbijen odišao je u lokalne novine, pa čak i u Ministarstvo pravosuđa, no nije se uspio riješiti dokumenata. Shvativši da je u velikoj opasnosti, Guzenko se vratio u svoj stan i preselio svoju obitelj, ali i sebe kod susjeda u stanu nasuprot svog. Te noći, Guzenko je posvjedočio kako sovjetski agenti silom ulaze u njegov stan tražeći njega i dokumente.

Stan je napustio tek sljedeće jutro i to uz pratnju kanadske policije. Nakon određenog vremena poslan je u [[Kamp X]], koji je služio kao kamp za savezničke špijune tijekom II. svjetskog rata, gdje su ga ispitali agenti britanske službe [[MI5]] i američkog [[FBI]]-a. [[William Lyon Mackenzie King]], tadašnji kanadski premijer, nije bio zadovljan ovakvim razvojem događaja. King je navodno sve to želio riješiti na miran način, želeći izbjeći mogući diplomatski sukob sa SSSR-om, koji je još uvijek bio ratni saveznik. Dokumenti dokazuju kako se King nije želio miješati čak i kad su mu njegov dotajnik za vanjske poslove [[Norman Robertson]] i savjetnik [[Humphrey Hume Wrong]] rekli kako su Guzenko i njegova supruga Svetlana došli kod ministra pravosuđa [[Louis St. Laurent|Louisa St. Laurenta]] s dokumentima koji razotkrivaju sovjetsku špijunažu na području Kanade. King nije želio popustiti ni kad mu je Robertson rekao kako će se Guzenko ubiti, te je rekao kako njegova vlada neće intervenirati čak ni ako po Guzenka dođu sovjetski agenti. No, na Guzenkovu sreću, Robertson nije poslušao Kinga, te je Guzenku i njegovoj obitelji dao [[azil]].

Dokumenti koje je Guzenko predao kanadskoj vladi rezultirali su uhićenjem 39 osoba (od kojih je 18 osuđeno). Najznačajnije osude su one [[Fred Rose|Freda Rosea]] i [[Sam Carr|Sama Carra]], značajnih kanadskih komunista. Ova afera također je rezultirala raskrinkavanjem mnogih sovjetskih špijuna po drugim zemljama [[NATO]] pakta kao što su [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Sam Guzenko je svojim svjedočenjem pomogao u osuđivanju [[Klaus Fuchs|Klausa Fuchsa]], njemačkog liječnika koji je emigrirao u Britaniju i kasnije ukrao planove o britanskoj atomskoj bombi i dao ih SSSR-u.

Dobivanjem azila, Guzenko i njegova žena su dobili tajni identitet. O njihovom životu se ne zna previše, ali je otkriveno da su živjeli u [[Clarkson]]u, blizu [[Toronto|Toronta]], te da su imali osmero djece. Iako se sam Guzenko nije previše pokazivao u javnosti, izdao je dvije knjige, te se nekoliko puta pojavio na televiziji, no uvijek je nosio masku preko lica kako ne bi bio prepoznat.

Guzenko je umro [[28. lipnja]] [[1982.]] od posljedica [[srčani udar|srčanog udara]], a kad je pokopan, grob mu nije označen. Svetlana je umrla [[2001.]] i pokopana je pokraj svog supruga, a njihov zajednički grob označen je tek [[2002.]] godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Guzenko, Igor}}

{{Osobe hladnoga rata}}

[[Kategorija:Životopisi, SSSR]]
[[Kategorija:Kriptografi]]
[[Kategorija:Životopisi, Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:Hladni rat]]

Igor Guzenko - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Osobe hladnoga rata}}' u '{{Osobe Hladnoga rata}}'

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica