WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T05:02:29Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 05:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ignjat Martinović'''-->~~
	'''Ignjat Martinović''' odnosno '''Ignacije Dominik Martinović''' ([[Pešta]], [[20. srpnja]] [[1755.]] - Pešta, [[20. svibnja]] [[1795.]]), znanstvenik, filozof, [[Jakobinci\|jakobinski]] revolucionar i [[hrvatska književnost\|hrvatski književnik]] iz [[Mađarska\|Mađarske]].		'''Ignjat Martinović''' odnosno '''Ignacije Dominik Martinović''' ([[Pešta]], [[20. srpnja]] [[1755.]] - Pešta, [[20. svibnja]] [[1795.]]), znanstvenik, filozof, [[Jakobinci\|jakobinski]] revolucionar i [[hrvatska književnost\|hrvatski književnik]] iz [[Mađarska\|Mađarske]].
	[[Datoteka:Martinovics Ignác.jpg\|mini\|Ignjat Martinović]]		[[Datoteka:Martinovics Ignác.jpg\|mini\|Ignjat Martinović]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T00:38:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ignjat Martinović''' odnosno '''Ignacije Dominik Martinović''' ([[Pešta]], [[20. srpnja]] [[1755.]] - Pešta, [[20. svibnja]] [[1795.]]), znanstvenik, filozof, [[Jakobinci|jakobinski]] revolucionar i [[hrvatska književnost|hrvatski književnik]] iz [[Mađarska|Mađarske]].
[[Datoteka:Martinovics Ignác.jpg|mini|Ignjat Martinović]]
Smatra ga se dijelom [[budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca|budimskog kruga hrvatskih franjevačkih pisaca]]<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=132468] Hrvatska filozofska učilišta u Podunavlju u razdoblju od 17. do 19. st. A. Sekulić 1981.</ref>.

==Život==
Bio je pripadnik [[Franjevci|franjevačkog reda]] i potom svjetovni svećenik. Zaređen je u [[Ilok]]u [[1772.]] godine.<ref name="kartografija">[http://www.kartografija.hr/kig/upload/clanci/kig14_kren_bogdanic.pdf Mirko Danijel Bogdanić (1760-1802) Astronom, matematičar, geodet i hrvatski prosvjetitelj] Tatjana Kren, Hrvatski astronomski savez Preuzeto 3. svibnja 2011.</ref>

Doktorirao je u Budimu [[1778.]] godine.<ref name="kartografija" /> Profesor je [[filozofija|filozofije]] i [[matematika|matematike]] u franjevačkom [[samostan]]u u Pešti te profesor [[fizika|fizike]] na Akademiji odnosno Sveučilištu u [[Lavov]]u i prvi dekan tamošnjeg Filozofskog fakulteta. Akademske godine 1779–1780. odlukom provincijala Josipa Jakošića, [[31. kolovoza]] [[1780.]] godine, premješten je sa cijelom svojom klasom na filozofsko učilište u [[Slavonski Brod|Brodu na Savi]] gdje predaje akademske godine 1780-1781.<ref name="I.Martinović">[http://www.ifzg.hr/brojevipriloga/67-68/10%20Martinovic.pdf Boškovićevci na hrvatskim filozofskim učilištima od 1770. do 1834.] Ivica Martinović, Institut za filozofiju, Zagreb, 2008. Preuzeto 3. svibnja 2011.</ref> U [[Osijek]]u [[1781.]] godine tiska svoje djelo ''Systema universae philosophiae''.<ref name="I.Martinović" />

Od [[1791.]] se pod utjecajem ideja [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] počinje baviti [[politika|politikom]] i javno deklarira kao ateist. U spisu ''Status Regni Hungariae'' iz 1792. godine razradio je plan o reformi ustava, zalažući se za dvodomni sustav, uklanjanje klera iz svih svjetovnih službi, [[sekularizacija|sekularizaciju]] crkvenih imanja i izjednačavanje prava svih ljudi bez razlika u vjeri i narodnosti. Njegovo političko djelovanje popraćeno je brojim kontroverzama i nejasnoćama, posebno veze s biskupom [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijanom Vrhovcem]].

Nakon što je u Beču [[1794.]] organizirao dva tajna politička društva (''Društvo reformatora'' i ''Društvo slobode i jednakosti'')<ref name="slobodnizidari">[http://www.freemasonry-croatia.org/vlh_povijest.htm Povijest hrvatskog slobodnog zidarstva] Preuzeto 3. svibnja 2011.</ref>, uhićen je kao [[jakobinci|jakobinac]] i osuđen na smrt. Smaknut je [[20. svibnja]] [[1795.]] na ''Krvavoj poljani'' u Pešti, sa skupinom urotnika, jer je htio "sprovesti demokratsku revoluciju i ostvariti federativnu ugarsku republiku". Nakon toga je [[Slobodno zidarstvo]] bilo zabranjeno u čitavoj Austriji i Ugarskoj.

Jedna masonska loža u Budimpešti nosi danas ime po njemu.<ref>[http://www.nagyoriens.hu/node/58] Povijest lože "Martinović", pristupljeno 6.9.2013.</ref>

[[Datoteka:Jakobinusok sírja.jpg|mini|Grob Ignjata Martinović i drugih mađarskih jakobinaca smaknutih nakon otkrivanja urote 1795., Budimpešta]]
==Znanstveno djelovanje==
U znanosti je bio pod utjecajem [[Isaac Newton|Newtonove]] i [[Ruđer Bošković|Boškovićeve]] teorije. Bavio se problemima [[mikrometar|mikrometra]], visinom atmosfere, [[duga|dugom]], [[frakcijska destilacija nafte|frakcijskom destilacijom nafte]], zračnom sisaljkom za kemijske pokuse. Autor je i mnogih izuma (stroj za [[prerada duhana|rezanje]] [[duhan]]a). Prvi je među hrvatskim franjevcima sustavno naučavao [[Ruđer Bošković|Boškovićevu]] teoriju silâ u njezinu izvornom obliku.<ref name="I.Martinović" />

== Izvori ==
{{izvori}}

* [[Ante Sekulić]], ''Pregled književnosti bačkih Hrvata'', Hrvatska revija 49/1999.1-2
* [[Milovan Miković]], ''Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini'', Književna revija, 3.-4., 2008., 3.-474.

== Vanjske poveznice ==
* [http://dns1.vjesnik.hr/html/2002/03/16/ClanakTx.asp?r=kul&c=9 Vjesnik] Habsburški dvor zabranio slobodno zidarstvo
* [http://www.astronomi.hr/content/view/12/27/ Astronomska udruga Mirko Danijel Bogdanić] - Tko je bio Mirko Danijel Bogdanić
* [http://www.zvonik.rs/arhiva/901/ZV06.html Zvonik] Stjepan Beretić: Vatroslav Bertić – hrvatski matematičar 18/19 stoljeća
* [http://www.okm.gov.hu/letolt/kozokt/keret_horvat_h.doc Oktatási és Kulturális Minisztérium] Okvirni program hrv. jezika i književnosti za dvojezične škole - Književnost Hrvata u Mađarskoj

{{GLAVNIRASPORED:Martinović, Ignjat}}

[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici|Martinović, Ignjat]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi 16.-19. stoljeća|Martinović, Ignjat]]
[[Kategorija:Životopisi, Bačka]]
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici iz Mađarske]]
[[Kategorija:Hrvatski masoni]]

Ignjat Martinović - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica