https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Ignacije_Aurelije_FesslerIgnacije Aurelije Fessler - Povijest promjena2026-10-11T23:49:47ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ignacije_Aurelije_Fessler&diff=764045&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Mađarski slobodni zidari)2026-04-29T15:41:40Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Mađarski slobodni zidari)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>{{Infookvir svećenik<br />
| ime_svećenika = Ignacije Aurelije Fessler<br />
| pravo_ime =<br />
| slika = Rombauer fessler.jpg<br />
| slika_širina = 220px<br />
| slika_opis = <br />
| datum_rođenja = [[18. svibnja]] [[1756.]]<br />
| mjesto_rođenja = Zurndorf<br />
| datum_smrti = [[15. prosinca]] [[1839.]]<br />
| mjesto_smrti = [[Sankt-Peterburg]]<br />
| zaređen_za_svećenika =<br />
| titula =<br />
| djela_u_službi =<br />
| počasti_u_njegovo_ime =<br />
}}<br />
'''Ignacije Aurelije Fessler''' ([[njem.]] ''Ignaz Aurelius Feßler''; [[mađ.]] ''Fessler Ignác Aurél''; Zurndorf, [[18. svibnja]] [[1756.]] – [[Sankt-Peterburg]], [[15. prosinca]] [[1839.]]) bio je mađarski [[Franjevci|franjevac]], kasnije [[Luterani|luteranski]] svećenik, književnik, profesor orijentalnih jezika i filozof, poznat po svom angažmanu u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] te reformatorskim idejama u obrazovanju i crkvenom djelovanju.<br />
<br />
== Životopis ==<br />
Fessler je rođen u Zurndorfu (mađ. ''Zurány'', ranije ''Zarandfalva''), tada dijelu Mošonske županije (danas u [[Gradišće|Gradišću]], [[Austrija]]). Obrazovao se u [[Bratislava|Bratislavi]] i [[Jura (Mađarska)|Juri]] te [[1773.]] godine stupio u franjevački [[Kapucini|kapucinski red]] u samostanu Moor kod [[Stolni Biograd|Székesfehérvára]]. [[Sveti red|Svećeničko ređenje]] primio je [[1779.]] godine, a [[1784.]] premješten je u franjevački samostan u Mödlingu kod [[Beč]]a. Nezadovoljan samostanskim načinom života, predložio je caru [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipu II.]] reformu klerikalnog obrazovanja.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Ignacije Aurelije Fessler|url=https://www.matica.hr/ogranci/knjige/autor/445/|access-date=2025-03-03|website=matica.hr}}</ref><br />
<br />
Studirao je orijentalne jezike i doktorirao, nakon čega je postao profesor [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] na Sveučilištu u [[Lavov|Lembergu]]. Ondje je napustio kapucinski red i pridružio se [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]], postavši članom Lože "Feniks za okruglim stolom" (''Loge Phoenix zur runden Tafel''). Godine [[1787.]] objavio je tragediju ''Sidney'', kritički usmjerenu protiv [[Družba Isusova|isusovaca]], što ga je primoralo na bijeg u [[Wrocław|Breslau]]. Zaštitu je pronašao kod slobodnog zidara, princa Schönaich-Carolatha, na čijem je imanju bio [[odgojitelj]] njegovih sinova.<ref name=":0"/><br />
<br />
Godine [[1791.]] konvertirao je na [[Luterani|luteranstvo]], a [[1792.]] se oženio. Nakon razvoda [[1802.]] godine, ponovno je stupio u brak. Od [[1796.]] živio je u [[Berlin]]u, gdje se književno angažirao te postao član lože pod okriljem [[Velika loža Pruske|Velike lože Pruske "Royal York"]], zajedno s filozofom [[Johann Gottlieb Fichte|Johannom Gottliebom Fichteom]]. Zajedno su reformirali statut i ritual lože, no nakon nesuglasica Fessler ju je napustio 1802. i pridružio se Loži "Tri planine" (''Loge Zu den drei Bergen'') u [[Freiburg|Freiberg]]u<ref name=":0"/> koja je radila pod okriljem [[Velika zemaljska loža Saske|Velike zemaljske lože Saske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Interessengemeinschaft "Loge zu den drei Bergen" Nr. 57 im Orient Freiberg|url=https://www.loge-drei-berge.de/|access-date=2025-03-03|website=loge-drei-berge.de|language=de}}</ref><br />
<br />
Godine [[1809.]] imenovan je profesorom orijentalnih jezika i filozofije na Akademiji "Aleksandar Nevski" u [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburgu]]. Tamo se zauzimao za djelovanje [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]], uz podršku visokih ruskih dužnosnika, uključujući ministra obrazovanja grofa Grigora Razumovskog i državnog tajnika Mikhaila Speranskog i cara [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandra I.]] Međutim, zbog promicanja [[Immanuel Kant|kantovske]] filozofije i optužbi za [[ateizam]], izgubio je profesorsko mjesto.<ref name=":0"/><br />
<br />
Nakon toga radio je u narodnom odgojnom zavodu, a [[1820.]] postao je superintendant i predsjednik konzistorija evangeličke zajednice u [[Saratov]]u. Godine [[1833.]] imenovan je generalnim superintendantom i crkvenim savjetnikom [[Evangelička Crkva|evangeličke zajednice]] u Sankt Peterburgu, gdje je i preminuo [[1839.]] godine.<ref name=":0"/><br />
<br />
== Rad ==<br />
Fessler je većinu svojih djela pisao na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]], uključujući povijesne romane, među kojima je i onaj o [[Nikola VII. Zrinski|Nikoli VII. Zrinskom]], dostupan i u kajkavskom te suvremenom hrvatskom prijevodu. [[Mađarska akademija znanosti]] izabrala ga je [[1831.]] za dopisnog člana.<ref name=":0"/><br />
<br />
== Vidi još ==<br />
* [[Fesslerov obred]]<br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Fessler, Ignacije Aurelije}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Mađarska]]<br />
[[Kategorija:Kapucini]]<br />
[[Kategorija:Mađarski luteranski kler]]<br />
[[Kategorija:Njemački književnici]]<br />
[[Kategorija:Mađarski slobodni zidari]]<br />
[[Kategorija:Njemački slobodni zidari]]<br />
[[Kategorija:Ruski slobodni zidari]]</div>Bot1