Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commons(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-21T21:13:52Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:13
Redak 105:		Redak 105:
	* [http://www.geopedia.si/#T13_L410_F10096405_s14_b2_vF Satelitska snimka grada]		* [http://www.geopedia.si/#T13_L410_F10096405_s14_b2_vF Satelitska snimka grada]

	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonshr=~~
	~~\|commonscathr= Idrija~~
	}}

	{{Idrija}}		{{Idrija}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T21:09:41Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:09
Redak 106:		Redak 106:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonshr=		\|commonshr=
	\|commonscathr= Idrija		\|commonscathr= Idrija
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T17:07:51Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:07
Redak 106:		Redak 106:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commons=~~		\\|commonshr=
	\|commonshr=
	\|commonscathr= Idrija		\|commonscathr= Idrija
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:21:40Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:21
Redak 108:		Redak 108:
	\|commons=		\|commons=
	\|commonshr=		\|commonshr=
	\\|commonscathr= Idrija		\|commonscathr= Idrija
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:54:35Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:54
Redak 108:		Redak 108:
	\|commons=		\|commons=
	\|commonshr=		\|commonshr=
	~~\|commonscat= Idrija~~		\\|commonscathr= Idrija
	\|commonscathr= Idrija
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:30:33Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:30
Redak 66:		Redak 66:

	==Znamenitosti==		==Znamenitosti==
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Baština žive. [[Almadén]] i Idrija		\|ime mjesta = Baština žive. [[Almadén]] i Idrija
	\|slika = Idrija 01.JPG		\|slika = Idrija 01.JPG

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T04:36:18Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 04:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Idrija'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime = Idrija		\| ime = Idrija
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-09T02:07:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2021. u 02:07
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Idrija'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Idrija'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Idrija		\| ime = Idrija
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-20T10:23:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime = Idrija
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Idrija.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Panorama Idrije

| slika_lokacijska_karta_država = Slovenija
| slika_lokacijska_karta_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi = 46
| širina-minute = 0
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 14
| dužina-minute = 1
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = Država:
| lokacija_info = {{ZD|S|SLO}} [[Slovenija]]
| lokacija1_ime = '''Pokrajina:'''
| lokacija1_info = [[Primorska]]
| lokacija2_ime = '''Regija:'''
| lokacija2_info = [[Goriška (regija)|Goriška]]
| lokacija3_ime = Općina
| lokacija3_info = [[Općina Idrija|Idrija]]

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 14.55 km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| visina = 334.5 m

| stanovništvo_godina = 2002.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 5.878<ref>Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine</ref>
| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 5280 Idrija
| pozivni_broj =

| web_stranica =[http://www.idrija.si www.idrija.si]
| bilješke =
}}
'''Idrija''' ([[njemački]]: ''Idria'', [[talijanski]]: ''Idria'') je grad i središte [[Općina Idrija|istoimene općine]] u zapadnoj [[Slovenija|Sloveniji]]. Grad Idrija već stoljećima svoje postojanje duguje rudnicima [[živa|žive]], nekad najbogatijim na svijetu, koji su danas pred zatvaranjem zbog finacijske neisplativosti. Kako su upravo u Idriji Europljani ponovno otkrili živu 1490. godine, te su sačuvani dijelovi nekada najvećeg kompleksa za vađenje žive na svijetu, Idrija je 2012. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] pod nazivom "Baština žive", zajedno sa [[Španjolska|španjolskim]] rudarskim gradom [[Almadén]]om.
[[Datoteka:Idrija-Valvasor.jpg|mini|lijevo|<center>Janez Vajkard Valvasor, ''Idrija 1689.'', [[bakrorez]]]]

==Zemljopis==
[[Datoteka:Gerwerkenegg1.JPG|mini|lijevo|<center>Dvorac Gerwerkenegg u srcu Idrije]]
Idrija se nalazi na zapadu Slovenije u pokrajini [[Primorska|Primorskoj]] i statističkoj regiji [[Goriška (regija)|Goriškoj]]. Grad se smjestio na gornjem toku rijeke [[Idrijica|Idrijce]], podno planine [[Javornik (Slovenija)|Javornik]], na nadmorskoj visina od 335 m.

==Povijest==

[[Datoteka:AntonijevRov-Idrija.jpg|mini|lijevo|<center>Antonijev Rov, glavni ulaz u rudnik i rodna kuća slovenskog inženjera [[Stanko Bloudek|Stanka Bloudeka]]]]
Idrija danas vjerojatno ne bi postojala da u 15. stoljeću na ovom području nije otkriven vrlo bogat izvor žive. Legenda kako ju je otkrio seljak Škafar ulijevajući vodu iz bunara u kantu, vidjevši neki sjaj u vodi. Pokušavši ponijeti kantu otkrio je da je tako teška da je nije mogao ni maknuti. Otišao je u Škofja Loki i tamo su otkrili kako je riječ o živi.
U Idriji se počela iskapati [[ruda]] žive u posljednjem desetljeću 15. stoljeća a do 1508. godine pronađene su velike žile rudače, najveće na svijetu. Naglim bogaćenjem mjesta došlo je do izgradnje Crkve sv. Trojstva (sagrađena u 16. st.), a 1527. godine i Idrijskog dvorca ''Gewerkenegga'' koji nikada nije služio za obranu, nego kao dom vlade. God. 1575., [[rudnik]] u je cjelini došao pod upravu [[Austrija|austrijske vlade]], koja ga je posjedovala sve do 1918. god. U to vrijeme je rudarenje žive modernizirano, a izgrađene su i visoke peći za ispaljivanje rude i [[pumpa|pumpe]] za crpljenje vode iz rudnika. Rudnike su koncem 17. i početkom 18. stoljeća, za vrijeme [[Napoleon]]a, kratko okupirali [[Francuzi]].
U drugoj polovici 18. stoljeća Idrija je imala najbolje organiziranu zdravstvenu uslugu u današnjoj Sloveniji. Tada su [[rudar]]i mogli kopati živu više od tri godine. U Idriji je, između ostalih, radio i [[Giovanni Antonio Scopoli]] (1732.-1788.), koji je napisao prvu knjigu o Kranjskoj flori, ''Flora Carniolica'', ali i [[Hacquet Balthasar]] (1739.-1815.), čija je knjiga ''Oryctographia Carniolica'' temelj slovenske [[geologija|geologije]] i [[mineralogija|mineralogije]].

Grad se poslije francuske okupacije polako stabilizirao i doživio je najbolje godine neposredno prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tijekom rata rudnici su stagnirali, a nakon rata dolazi pod [[Italija|talijansku vlast]], tijekom kojeg razdoblja propada. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ugovorom iz 1947. godine, Idrija je postala dio [[SFRJ|Jugoslavije]], i započela je posljednja modernizacija rudnika brojnim strojevima i rotacijskim pećima. [[Rudnik]] se počeo zatvarati 80-tih godina 20. stoljeća, kada je vrijednost žive pala na burzi, zbog čega je uslijediloa masovno napuštanje industrije žive.

==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Baština žive. [[Almadén]] i Idrija
|slika = Idrija 01.JPG
|godina = [[2012.]] <small>(36. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1313
|država = {{ZD+X/S|SLO}} {{ZD+X/Š|ŠPA}}
}}

Tek je nekoliko mjesta u Sloveniji koja u bližoj okolici imaju toliko zanimljivih mjesta kulturne ili povijesne baštine i prirodne atrakcije, te tehnološkog naslijeđa, kao što je Idrija. Neka su tek zanimljivima svjedočanstva, danas samo ostaci, kao što je šumska željeznička pruga Idrija Lauf u indrijskim grabljema, kojosim kulturnog je primjer očuvanja i održavanja, među najzanimljivije Idrije i prekrasnom gradu Slovenije.
Samim mjestom dominira veličanstveni "dvorac" ''Gewerkenegg'', koji nije pravi [[dvorac]] po pravilima gradoslovja (kastelologije) jer nikada nije bio središte feudalnog posjeda i nije građen za obranu. Izgrađen je 1527. godine kao upravna zgrada [[rudnik]]a i skladišta za živu (i hranu i kada je zima onemogućavala normalan pristup Idriji). Tijekom obnove, koja još uvijek traje, otkriveno je dvorište s [[arkada]]ma i slikovita ukrasna [[arhitektura]]. Danas je zgrada [[muzej]]a Idrije (osobito zanimljivog po svojoj zbirci [[rudarstvo|rudarstva]] i [[čipka|čipke]]) i glazbena škola.
U Idriji se nalazi i najstarije [[kazalište]] u Sloveniji, izgrađeno 1769. godine, koje je 80-ih i 90ih bila kino dvorana, ali je sada zatvoreno.

Rudarski muzej se nalazi u bivšoj jami Franjo (''Frančiške'') gdje su dvije dvorane s rastavljenim starim rudarskim strojevima. U blizini se nalazi obnovljena rudarska kuća iz druge polovice 18. stoljeća.
Rudarski muzej Antonijev rov je smješten u napuštenom rudniku čiji je glavni ulaz zapravo kuća u kojoj je rođen [[Stanko Bloudek]], slovenski zrakoplovi dizajner, sportaš, i dizajner sportskih predmeta.

''Kamšt'' je sada najveći drveni [[kotač]] u Europi i jedno od najvećih tehničkih čuda Slovenije. Ime mu vjerojatno potječe od njemačke riječi ''Kunst'' ("umjetnost, umijeće"). Bio je dio sustava od nekoliko kotača i pumpi kojima se vadile opasne vode iz rudnika prije oko 200 godina. Promjerom od 13 metara, sa horizontalnom šipkom dugom 67 metara uvid i 340 metara duboko u spilju na čijem dnu se nalazi pumpa za vodu. Nakon što je 1948. godine poplava odnijela branu na Idrijci (od koje je voda usmjeravana kroz kanale, tz. "rake" do vodenog kotača), Kamšt je zauvijek zamro i nakon obnove se može rotirati samo ručno.

''Klavže'' (tzv. "slovenske piramide") su posebne brane koje su izgrađene na rijeci Idrijci kako bi se iz šuma na brdima skupljalo drvo koje je bilo potrošna roba u rudarstvu. Najstarija je klavža na Idrijci, izgrađena u 1774. godine po nacrtima [[Jožef Mark|Jožefa Marka]] kod rudnika jamomerca, imala je promjer 41,4 metara od brijega do brijega i debljinu od 10,8 metara. Tu se nakupljalo do 210.000 m² vode. U blizini se nalaze i Belčne klavže (na potoku Belca) i Putrihove klavže, te klavže na Ovčjakarici (Klavžarica) u dolini Kanomljica. Najmlađe klavže su sagrađene za francuske okupacije 1813. godine. Kada se poboljšao cestovni prijevoz u ranim godinama 20. stoljeća, klavže su napuštene. Danas su sve klavže obnovljene, a Kanomeljske klavže su ponovno u uporabi ali voda kojju akumuliraju se sada koristi za pokretanje turbine za malu hidroelektranu u dolini Klavžarica Kanomljica.

Upravo zbog ovih znamenitih ostataka rudarskih kompleksa, nekada najvećeg rudnika žive na svijetu, Idrija je postala UNESCO-va [[svjetska baština]].

<gallery>
Slika:Idrija town square.jpg|<center>Središnji gradski trg
Slika:Idrija - rudarska hiša.jpg|<center>Rudarska kuća (''Rudarska hiša'')
Slika:Kamst-Idrija.JPG|<center>''Kamšt''
Slika:Rake-Idrija.JPG|<center>''Idrijske rake''
Slika:Klavze-Idrijca.JPG|<center>''Klavža'' na Idrijci
</gallery>

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.idrija.si Službena stranica općine]
* [http://www.geopedia.si/#T13_L410_F10096405_s14_b2_vF Satelitska snimka grada]

{{WProjekti
|commons=
|commonshr=
|commonscat= Idrija
|commonscathr= Idrija
}}

{{Idrija}}
{{Gradovi u Sloveniji‎}}
[[Kategorija:Gradovi u Sloveniji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Sloveniji]]

Idrija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commons(.)\=(.)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'