WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T04:17:14Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 04:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ibuprofen'''-->~~[[Datoteka:Ibuprofen-Enantiomere Strukturformeln.png\|thumb\|right\|260px\|(''RS'')-izo-butil-propan-fenolska kiselina (Ibuprofen)]]		[[Datoteka:Ibuprofen-Enantiomere Strukturformeln.png\|thumb\|right\|260px\|(''RS'')-izo-butil-propan-fenolska kiselina (Ibuprofen)]]
	'''Ibuprofen''' (skraćeno od starije nomenklature: '''i'''zo-'''bu'''til-'''pro'''pan-'''fen'''olska kiselina) je lijek koji spada u skupinu [[nesteroidni protuupalni lijekovi\|nesteroidnih protuupalnih lijekova]], prvobitno distribuiran kao ''Brufen'', a kasnije pod mnogobrojnim trgovačkim nazivima. Koristi se za ublažavanje simptoma [[artritis]]a, primarne dismenoreje (bolne [[menstruacija\|menstruacije]]), groznice, te kao analgetik, posebno kada je prisutna i upalna komponenta. Poznato je da ibuprofen ima i svojstvo da smanjuje nastajanje krvnih ugrušaka, mada je vrlo blag i ima kraće vrijeme djelovanja u odnosu na [[aspirin]] i druge poznate [[koagulacija\|antikoagulantske]] lijekove. Ibuprofen je stavljen na popis esencijalnih lijekova [[Svjetska zdravstvena organizacija\|Svjetske zdravstvene organizacije]]<ref>[http://whqlibdoc.who.int/hq/2005/a87017_eng.pdf Model spiska esencijalnih lijekova WHO, mart 2005]</ref>		'''Ibuprofen''' (skraćeno od starije nomenklature: '''i'''zo-'''bu'''til-'''pro'''pan-'''fen'''olska kiselina) je lijek koji spada u skupinu [[nesteroidni protuupalni lijekovi\|nesteroidnih protuupalnih lijekova]], prvobitno distribuiran kao ''Brufen'', a kasnije pod mnogobrojnim trgovačkim nazivima. Koristi se za ublažavanje simptoma [[artritis]]a, primarne dismenoreje (bolne [[menstruacija\|menstruacije]]), groznice, te kao analgetik, posebno kada je prisutna i upalna komponenta. Poznato je da ibuprofen ima i svojstvo da smanjuje nastajanje krvnih ugrušaka, mada je vrlo blag i ima kraće vrijeme djelovanja u odnosu na [[aspirin]] i druge poznate [[koagulacija\|antikoagulantske]] lijekove. Ibuprofen je stavljen na popis esencijalnih lijekova [[Svjetska zdravstvena organizacija\|Svjetske zdravstvene organizacije]]<ref>[http://whqlibdoc.who.int/hq/2005/a87017_eng.pdf Model spiska esencijalnih lijekova WHO, mart 2005]</ref>

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T02:24:32Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 02:24
Redak 148:		Redak 148:
	* [http://www.chemblink.com/products/57469-77-9.htm Podaci o ibuprofen lizinu na www.chemblink.com]		* [http://www.chemblink.com/products/57469-77-9.htm Podaci o ibuprofen lizinu na www.chemblink.com]

	~~{{commonscat\|Ibuprofen}}~~

	{{upozorenje-medicina}}		{{upozorenje-medicina}}

	[[Kategorija:Lijekovi]]		[[Kategorija:Lijekovi]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-26T23:04:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Ibuprofen-Enantiomere Strukturformeln.png|thumb|right|260px|(''RS'')-izo-butil-propan-fenolska kiselina (Ibuprofen)]]
'''Ibuprofen''' (skraćeno od starije nomenklature: '''i'''zo-'''bu'''til-'''pro'''pan-'''fen'''olska kiselina) je lijek koji spada u skupinu [[nesteroidni protuupalni lijekovi|nesteroidnih protuupalnih lijekova]], prvobitno distribuiran kao ''Brufen'', a kasnije pod mnogobrojnim trgovačkim nazivima. Koristi se za ublažavanje simptoma [[artritis]]a, primarne dismenoreje (bolne [[menstruacija|menstruacije]]), groznice, te kao analgetik, posebno kada je prisutna i upalna komponenta. Poznato je da ibuprofen ima i svojstvo da smanjuje nastajanje krvnih ugrušaka, mada je vrlo blag i ima kraće vrijeme djelovanja u odnosu na [[aspirin]] i druge poznate [[koagulacija|antikoagulantske]] lijekove. Ibuprofen je stavljen na popis esencijalnih lijekova [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]]<ref>[http://whqlibdoc.who.int/hq/2005/a87017_eng.pdf Model spiska esencijalnih lijekova WHO, mart 2005]</ref>

==Povijest==
Ibuprofen je razvijen tijekom [[1960-ih]] od tvrtke [[Boots Group]]<ref>[http://www.ibuprofen-foundation.com/what-ibuprofen/story.htm Međunarodna zaklada o ibuprofenu]</ref>. Otkrio ga je Stewart Adams, u suradnji sa svojim kolegama John Nicholsonom i Colin Burrows, a patentirao ga je [[1961.]] Najprije se počeo primjenjivati pri terapiji [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] [[1969.]], a [[1974.]] i u [[SAD]]. Doktor Adams je prvobitno testirao ibuprofen dajući ga pacijentima nakon konzumiranja [[alkohol]]a. Za svoje zasluge, odlikovan je Redom Britanskog Carstva [[1987.]] godine, dok je Boots Group odlikovana Kraljičinom nagradom za tehnološki napredak.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/health/main.jhtml?xml=/health/2007/10/08/hadams108.xml Dr Stewart Adams: ''Testirao sam ibuprofen dok sam se trijeznio'', Telegraph, 8.10.2007]</ref>

==Osobine==
Ibuprofen je bijeli kristalni prah ili bezbojna kristalna supstanca. Gotovo je topljiv u vodi, a dobro se otapa u [[aceton]]u, [[metanol]]u i [[metilen klorid]]u. Otapa se i u razblaženim otapalima [[alkalni metali|alkalnih]] [[hidroksid]]a i [[karbonat]]a.<ref>European Pharmacopoeia 4, (Ph Eur) monograph 0721</ref>

==Uporaba==
[[Datoteka:200mg ibuprofen tablets.jpg|thumb|lijevo|250px|Obložene tablete ibuprofena 200 mg]]
Ibuprofen u manjim dozama (200 mg, a ponegdje i 400 mg) je dostupan u prodaji bez liječničkog recepta (eng. ''over the counter'') u većini zemalja. Trajanje njegovog djelovanja, u ovisnosti od primijenjene doze, iznosi od 4 do 8 sati, što je mnogo duže nego navedeno biološko poluvrijeme izlučivanja. Preporučena doza varira u zavisnosti od tjelesne mase i indikacija. U općem smislu, oralna doza iznosi od 200 do 400 mg (5 – 10 mg/kg tjelesne mase kod djece) svakih 4 - 6 sati, kao dodatak uobičajenoj dnevnoj dozi od 800 do 1200 mg. Smatra se da maksimalna dnevna doza iznosi 1200 mg bez liječničkog recepta, dok se u bolničkim uslovima može povećati do 3200 mg, ponekad postepeno povećavajući doze po 600 do 800 mg.

Ibuprofen je dostupan i kao lijek za lokalnu (topičku) upotrebu, bilo da se aplicira preko [[koža|kože]], a rabi se kod ozljeda pri [[šport]]u, a i manji je rizik od gastrointestinalnih problema. Primjenjuje se i u obliku [[gel]]a ili oralne suspenzije.

===Ostala i eksperimentalna uporaba===
* Kao i kod drugih lijekova iz ove skupine, ibuprofen može biti koristan pri [[terapija|terapiji]] teških stanja ortostatičkog niskog [[krvni tlak|krvnog tlaka]] ([[hipotenzija|hipotenzije]])<ref>E. Zawada: ''Renal consequences of nonsteroidal antiinflammatory drugs'', Postgrad Med, vol. 71, 5. izdanje, 1982, str. 223-30</ref>
* Neke studije su pokazale da je ibuprofen pokazao bolje rezultate u odnosu na [[placebo]] kod [[profilaksa|profilakse]] [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]], kada se daje u malim dozama tijekom dugog perioda.<ref>Townsend K.: ''Novel therapeutic opportunities for Alzheimer's disease: focus on nonsteroidal anti-inflammatory drugs'', FASEB J, vol. 19, 12. izdanje, 2005, str. 1592-1601</ref> Daljnje studije su neophodne za potvrde navedenih rezultata prije nego što se ibuprofen može koristiti za ovu indikaciju.
* Primjena ibuprofena moglo bi smanjiti rizik od [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] te je može odložiti ili čak spriječiti. Aspirin, paracetamol i drugi nesteroidni antiupalni lijekovi ne pokazuju slična svojstva.<ref>Chen H., Jacobs E., Schwarzschild M., McCullough M., Calle E., Thun M., Ascherio A.: ''Nonsteroidal antiinflammatory drug use and the risk for Parkinson's disease'', Ann Neurol, vol. 58, 6. izdanje, 2005, str.963-967</ref> Neophodna su daljnja istraživanja da bi se potvrdilo ovo djelovanje ibuprofena.

===Ibuprofen lizin===
U Europi, Australiji i Novom Zelandu, rabi se '''ibuprofen lizin''' (ibuprofen lizinat, lizinska sol ibuprofena), pri terapiji istih ili sličnih stanja kao i ibuprofen.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tiscali.co.uk/lifestyle/healthfitness/health_advice/netdoctor/archive/100004340.html |accessdate=13. ožujka 2011. |title=Tiscali.co.uk O ibuprofen lizinatu |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080518121428/http://www.tiscali.co.uk/lifestyle/healthfitness/health_advice/netdoctor/archive/100004340.html |archivedate=18. svibnja 2008. }}</ref> Lizinska sol povećava topljivost ibuprofena u vodi<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rxlist.com/cgi/generic/neoprofen.htm |accessdate=13. ožujka 2011. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080612200245/http://www.rxlist.com/cgi/generic/neoprofen.htm |archivedate=12. lipnja 2008. }}</ref>, te na taj način omogućava da se lijek primijeni intravenozno.<ref name="Neoprofen">[http://ovationpharma.com/pdfs/products/product_9.pdf Ovation Pharmaceuticals: "Neoprofen (ibuprofen lysine) injection"]</ref> Studije su pokazale da ibuprofen-lizin mnogo brže počinje djelovati u odnosu na osnovni ibuprofen<ref>Geisslinger G., Dietzel K., Bezler H., Nuernberg B., Brune K.: ''Therapeutically relevant differences in the pharmacokinetical and pharmaceutical behavior of ibuprofen lysinate as compared with ibuprofen acid'', Int. J. Clin. Pharmacol. Ther. Toxicol., vol. 27, 7. izdanje, 1989, str. 324-328</ref>

Ibuprofen lizin pokazuje indikacije zatvaranja otvora ''[[ductus arteriosus]]'' kod prijevremeno rođenih novorođenčadi koji teže od 500 do 1500 [[gram]]a, a nisu navršila 32 tjedna gestacije.<ref>[http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=1769541 Grace Poon: ''Ibuprofen lysine (NeoProfen) for the treatment of patent ductus arteriosus'', Proc (Bayl Univ Med Cent), januar 2007; 20(1): str. 83–85.]</ref> U takvim slučajevima koristi se ibuprofen lizin, kada uobičajena sredstva nisu učinkovita (kao što su: [[diuretici]], podrška [[disanje|respiraciji]] i sl.).<ref name="Neoprofen"/> U skladu s ovom indikacijom, ibuprofen lizin je efektivna alternativa intravenoznom [[indometacin]]u, te se smatra da bi mogao imati prednosti u pogledu funkcioniranja bubrega.<ref>Su PH., Chen JY., Su CM., Huang TC., Lee HS.: ''Comparison of ibuprofen and indomethacin therapy for patent ductus arteriosus in preterm infants'', Pediatr. Int., vol. 45, 6. izdanje, 2003, str. 665-670</ref>

==Način djelovanja==
Ibuprofen je nesteroidni protuupalni lijek za koji se vjeruje da djeluje putem [[inhibicija|inhibicije]] [[ciklooksigenaza|ciklooksigenaze]] (COX), tako da inhibira [[sinteza|sintezu]] [[prostaglandin]]a. Postoje najmanje dvije varijante ciklooksigenaze: COX-1 i COX-2. Ibuprofen inhibira obje ove varijante. Vjeruje se da njegova analgetička, antipiretička i protuupalna svojstva i djelovanje dolaze upravo zbog inhibicije COX-2; dok je inhibicija COX-1 odgovorna za njegovo neželjeno djelovanje i efekte na agregaciju [[trombociti|trombocita]] te sluznice probavnih organa.

Treba se spomenuti da je uloga individualnih formi ciklooksigenaze pri analgetičkim, antiupalnim i gastritičkim efektima nesteroidnih antiupalnih lijekova, predmet oštre, dugotrajne debate. Neke nedavne studije<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18363350?ordinalpos=6&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVDocSum Kakuta H, Zheng X, Oda H, Harada S, Sugimoto Y, Sasaki K, Tai A.: ''Cyclooxygenase-1-selective inhibitors are attractive candidates for analgesics that do not cause gastric damage. design and in vitro/in vivo evaluation of a benzamide-type cyclooxygenase-1 selective inhibitor'', J Med Chem. 2008 Apr 24;51(8):2400-11. Epub 26. march 2008,] PMID 18363350</ref> pokazale su da selektivna inhibicija COX-1 ima snažnije analgetičke efekte zajedno sa manjim ili nikakvim gastritičnim problemima u odnosu na selektivnu COX-2 inhibiciju.

==Neuspojave==

Ibuprofen pokazuje najmanje [[nusopojava]] na [[Gastrointestinalni trakt|gastrointestinalni sistem]] od svih neselektivnih nesteroidnih antiupalnih lijekova. Međutim, to se odnosi samo na manje doze ibuprofena, tako da su preparati na bazi ibuprofena u slobodnoj prodaji općenito ograničeni na maksimalnu dnevnu dozu od 1200 mg.

Uobičajene neželjene nuspojave uključuju: mučninu, probavne smetnje, [[krvarenje]] u probavnim organima, posebno kod pacijenata sa [[ulkus]]om (čirom), povišen nivo enzima u [[jetra|jetri]], [[proljev|dijareju]], krvarenje iz nosa, glavobolju, vrtoglavicu, neobjašnjivo crvenilo po koži, retenciju [[soli]] i fluida te povišen krvni pritisak.<ref name="Rossi">Rossi S. (ed.): ''Australian Medicines Handbook'', izdanje 2004, Australian Medicines Handbook, {{ISBN|0-9578521-4-2}}</ref>

U neželjene efekte koje se rjeđe javljaju spadaju: ulceracija [[jednjak]]a (čir na jednjaku), smetnje u radu srca, [[hiperkalemija]], smetnje u radu [[bubreg]]a, konfuzna stanja, [[bronhospazm]] i osip.<ref name="Rossi"/> Veoma rijetko se može pojaviti i [[Stevens-Johnson sindrom]].

===Fotoosjetljivost===

Kao i kod drugih lijekova iz ove skupine, otkriveno je da je ibuprofen [[fotoosjetljivost|fotosenzitivan]].<ref name="Bergner">Bergner T., Przybilla B.: ''Photosensitization caused by ibuprofen'', J. Am. Acad. Dermatol., 1992, 26(1):114-6</ref><ref name="USPDI">ThomsonHealthcare: ''USP DI Advice for the Patient: Anti-inflammatory Drugs, Nonsteroidal (Systemic)'', Bethesda (MD), Američka nacionalna medicinska biblioteka, [[28. juli]] [[2006.]], dostupno na [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/druginfo/uspdi/202743.html www.nlm.nih.gov/medlineplus]</ref> Međutim, ovaj efekt je daleko manji kod ibuprofena te se on smatra daleko slabijim fotosenzitivnim sredstvom u usporedbi s drugim lijekovima - derivatima 2-arilpropionske kiseline. Ovo je iz razloga što molekula ibuprofena ima samo jednu fenil grupu te nema konjugiranih veza, što daje vrlo slab kromoforni sustav i vrlo slab apsorpcioni [[spektar (fizika)|spektar]] koji ne zalazi do spektra [[svjetlost|vidljive svjetlosti]].

===Kardiovaskularni rizik===

Zajedno s mnogim drugim nesteroidnim antiupalnim lijekovima, ibuprofen ima implikacije za povišeni rizik od srčanog infarkta, naročito kod kroničnih pacijenata koji rabe veće doze.<ref>Hippisley-Cox J., Coupland C.: ''Risk of myocardial infarction in patients taking cyclo-oxygenase-2 inhibitors or conventional non-steroidal anti-inflammatory drugs: population based nested case-control analysis'', BMJ, vol. 330, 7504. izdanje, 2005, str.1366 [http://bmj.bmjjournals.com/cgi/content/full/330/7504/1366 bmj.bmjjournals.com]</ref>

==Stereokemija==
[[Datoteka:Ibuprofen 3D Model.png|thumb|200px|3D model (''R'')-ibuprofena]]
Ibuprofen, kao i drugi derivati 2-arilpropionata (uključujući [[ketoprofen]], [[flurbiprofen]], [[naproksen]] i dr.), sadrži kiralni [[atom]] [[ugljik]]a na α-poziciji propionske polovine molekule. U skladu s tim, postoje dva moguća [[enantiomer]]a ibuprofena, sa potencijalno različitim biološkim efektima i metabolizmom svakog od enantiomera.

U praksi se pokazalo da je (''S'')-(+)-ibuprofen ([[deksibuprofen]]) aktivna varijanta lijeka kako ''in vitro'' tako i ''in vivo''. Logično bi bilo da postoji potencijal za poboljšanje selektivnosti i potencijala ibuprofena tako da se upotrijebi samo jedan, aktivni enantiomer ibuprofena (kao što je to slučaj kod naproksena).

Međutim, testovi ''in vivo'' su otkrili postojanje [[enzim]]a [[izomeraza|izomeraze]] (''2-arilpropionil-CoA epimeraza'') koja pretvara (''R'')-ibuprofen u aktivni (''S'')-enantiomer.<ref>Chen CS., Shieh WR., Lu PH., Harriman S., Chen CY.: ''Metabolic stereoisomeric inversion of ibuprofen in mammals'', Biochim. Biophys. Acta., vol. 1078, 3. izdanje, 1991, str. 411–417</ref><ref>Tracy TS., Hall SD.: ''Metabolic inversion of (''R'')-ibuprofen. Epimerization and hydrolysis of ibuprofenyl-coenzyme A'', Drug. Metab. Dispos., vol. 20, 2. izdanje, 1992, str. 322–327</ref><ref>[http://molpharm.aspetjournals.org/cgi/content/full/51/4/576 Reichel C., Brugger R., Bang H., Geisslinger G., Brune K.: ''Molecular cloning and expression of a 2-arylpropionyl-coenzyme A epimerase: a key enzyme in the inversion metabolism of ibuprofen'', Mol. Pharmacol., vol. 51, 4. izdanje, 1997, str. 576–582]</ref> Usprkos svemu, zbog visokih troškova i trivijalnosti pravljenja čistog enantiomera, nastavljeno je daljnja uporaba racemičkih mješavina.
<center>
{|align="center" class="wikitable"
|<center>[[Datoteka:R-ibuprofen-B-2D-skeletal.png|200px]]</center>||<center>[[Datoteka:S-ibuprofen-A-2D-skeletal.png|200px]]</center>
|-
|<center>[[Datoteka:R-ibuprofen-A-2D-skeletal.png|200px]]</center>||<center>[[Datoteka:S-ibuprofen-B-2D-skeletal.png|200px]]</center>
|-
|<center>[[Datoteka:Ibuprofen-3D-balls.png|200px]]</center>||<center>[[Datoteka:(S)-ibuprofen-3D-balls.png|200px]]</center>
|-
|<center>(''R'')-ibuprofen</center>||<center>(''S'')-ibuprofen</center>
|}
</center>

==Toksikologija==

Predoziranje ibuprofenom je postalo sve češće od kada je on pušten u slobodnu prodaju. Postoje mnogobrojni zabilježeni slučajevi predoziranja u [[medicina|medicinskoj]] literaturi, iako je učestalost [[smrt]]onosnih komplikacija izazvanih ibuprofenom vrlo mala.<ref name="McElwee">McElwee NE., Veltri JC., Bradford DC., Rollins DE.: ''A prospective, population-based study of acute ibuprofen overdose: complications are rare and routine serum levels not warranted'', Ann. Emerg. Med., vol. 19, 6. izdanje, 1990, str.657-662</ref> Odgovor ljudskog organizma na predoziranje ibuprofenom je u ogromnom rasponu od potpunog izostajanja [[simptom]]a do smrtonosnog izhoda usprkos tretmanu pod uvjetima intenzivne njege.

Većina simptoma je uzrokovana prekomjernom [[farmakologija|farmakološkom]] akcijom ibuprofena, što uključuje [[bol]] u [[abdomen]]u, [[mučnina (simptom)|mučninu]], [[povraćanje]], pospanost, vrtoglavicu, glavobolju, [[tinitus]] i [[nistagmus]] (drhtanje očne jabučice). Rjeđe se javljaju teži simptomi poput krvarenja u probavnim organima, [[konvulzija|konvulzuje]], metaboličke acidoze, [[hiperkalemija|hiperkalemije]], [[hipotenzija|hipotenzije]], [[bradikardija|bradikardije]], [[tahikardija|tahikardije]], atrijalne fibrilacije, kome, disfunkcije jetre, akutnog poremećaja rada bubrega, [[cijanoza|cijanoze]], hipoventilacije i [[infarkt]]a.<ref name="vale">Vale JA., Meredith TJ.: ''Acute poisoning due to non-steroidal anti-inflammatory drugs. Clinical features and management'', Med. Toxicol., vol. 1, 1. izdanje, 1986, str. 12-31</ref> Jačina simptoma varira od uzete doze i proteklog vremena od uzimanja, iako osjetljivost svake osobe igra najvažniju ulogu. Uglavnom, većina simptoma kod predoziranja ibuprofenom slična je kao i kod drugih lijekova iz ove grupe.

Postoji vrlo mala korelacija između intenziteta simptoma i izmjerenih nivoa ibuprofena u [[plazma|plazmi]]. Efekti [[trovanje|trovanja]] kod doza ispod 100 mg/kg tjelesne [[masa|mase]] su rijetki, ali mogu biti vrlo izraženi u dozama iznad 400 mg/kg;<ref name="Volans">Volans G., Hartley V., McCrea S., Monaghan J.: ''Non-opioid analgesic poisoning'', Clinical Medicine, vol. 3, 2. izdanje, 2003, str.119-123</ref> ipak visoke doze ne pokazuju da bi klinički tije bio smrtonosan.<ref name="Seifert">Seifert SA., Bronstein AC., McGuire T.: ''Massive ibuprofen ingestion with survival'', J. Toxicol. Clin. Toxicol., vol. 38, 1. izdanje, 2000, str.55-57</ref> Gotovo je nemoguće precizno odrediti smrtonosnu dozu ibuprofena, jer ona ovisi od starosti, tjelesne težine i prisutnih bolesti kod svakog pacijenta.

[[Terapija]] je u najvećoj mjeri simptomatična. U ranijim znanstvenim radovima predlagala se dekontaminacija želuca. Ona se provodila uz uporabu aktivnog [[ugljen]]a, koji [[apsorpcija|apsorbira]] lijek prije nego što on dođe u tjelesnu cirkulaciju. Ispiranje želuca se danas rijetko rabi. Izazivanje povraćanja nije preporučljivo.<ref name="emesis">''Position paper: Ipecac syrup'', J. Toxicol. Clin. Toxicol., vol. 42, 2. izdanje, 2004, str.133-143</ref> U najvećem broju slučajeva prekomjero oralno uzimanje ibuprofena prouzrokuje samo blage efekte, te je menadžment predoziranja relativno jednostavan. Potrebne su hospitalizacija, standardne mjere u održanju normalnog izlučivanja [[urin]]a, te nadgledanje renalne (bubrežne) funkcije.<ref name="Volans"/> Pošto ibuprofen po svojoj prirodi ima [[kiselina|kisele]] osobine te se izlučuje putem urina, teoretski je poželjna nasilna alkalna diureza. Međutim, zbog činjenice da se ibuprofen jako veže za [[proteini|proteine]] u [[krv]]i, lijek se minimalno izlučuje preko bubrega i to nepromijenjen. Iz tog razloga uspjeh nasilne alkalne diureze je značajno ograničen.<ref name="Hall">Hall AH., Smolinske SC., Conrad FL. i dr.: ''Ibuprofen overdose: 126 cases'', Annals of emergency medicine, vol. 15, 11. izdanje, 1986, str.1308-1313</ref> Može se preporučiti simptomatička terapija za hipotenziju, krvarenje u gastrointestinalnom sistemu, acidoza i zatrovanje bubrega. Često je neophodno i posmatranje pacijenta na odjeljenju intenzivne njege u trajanju od nekoliko dana. Ako osoba preživi akutno trovanje, obično se ne javljaju nikakvi zaostali poremećaji niti su problemi recidivni.

==Dostupnost==
Ibuprofen je dostupan uz liječnički recept u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] od [[1969.]] a u [[SAD]] od [[1974.]] U narednim godinama, dobar tolerancijski profil zajedno s ekstenzivnim iskustvom u praksi rezultiralo je puštanjem u slobodnu prodaju manjih doza ibuprofena bez liječničkog recepta, u mnogim zemljama svijeta, tako da se on danas može pronaći u mnogim nefarmaceutskim, komercijalnim i specijaliziranim prodavnicama i supermarketima.

Ranije je u Ujedinjenom Kraljevstvu postojalo ograničenje u maksimalnoj količini ibuprofena koja se mogla nabaviti bez liječničkog recepta; i to 2 pakovanja od 16 tableta po 200 mg ili 1 pakovanje od 8 ili 16 tableta po 400 mg. Ovo drugo pakovanje je kasnije bilo mnogo rjeđe u slobodnoj prodaji. U SAD-u, Administracija za lijekove i hranu (engl. ''Food and Drug Administration'') je dozvolila slobodnu prodaju ibuprofena od [[1984.]] U nekim zemljama poput [[Španjolska|Španjolske]], dostupne su visoke doze od 600 mg. U [[Njemačka|Njemačkoj]] u slobodnoj prodaji može se naći doze od 400 mg, dok su pakovanja od 600 i 800 mg dostupna uz recept. U [[Meksiko|Meksiku]] dostupne su pakovanja i do 800 mg po tableti.

== Trgovačka imena ==
* '''Act-3''',
* '''Advil''',
* '''Algofren''' ([[Grčka]]),
* '''Alivium''' ([[Brazil]]),
* '''Arthrofen''' ([[Velika Britanija]]),
* '''Bonifen''' ([[Slovenija]]),
* '''Brufen''' ([[Srbija]], [[Indija]], [[Pakistan]], [[Portugal]], [[Južna Koreja]], Velika Britanija, [[Novi Zeland]]),
* '''Brufen Retard''' (Velika Britanija),
[[Datoteka:IbuprofenBottle.JPG|thumb|right|130px|Pakovanje Brufen Retarda, 800mg]]
* '''Burana''' ([[Finska]]),
* '''Calprofen''' (Velika Britanija),
* '''Dalsy''' ([[Brazil]]),
* '''Dolgit''' (Austrija, [[Njemačka]] , [[Češka]] i [[Turska]])
* '''Doloraz''' ([[Jordan]]),
* '''Dolormin''' (Njemačka),
* '''Dorival''',
* '''Ebufac''' (Velika Britanija),
* '''Espidifen''' ([[Španjolska]]),
* '''Eve''' ([[Japan]]),
* '''Fenbid''' (Velika Britanija),
* '''Fenpaed''' ([[Republika Irska|Irska]] i Velika Britanija),
* '''Galprofen''' (Velika Britanija),
* '''Hedex''' ([[Kenija]] i [[Uganda]]),
* '''Herron Blue''' ([[Australija]]),
* '''i-profen''' ([[Novi Zeland]]),
* '''Ibalgin''' (Češka i [[Slovačka]]),
* '''Íbúfen''' ([[Island]]),
* '''Ibugel''' (Velika Britanija),
* '''IbuHEXAL''',
* '''Ibuleve''' (Velika Britanija),
* '''Ibumetin''' ([[Austrija]], [[Danska]], [[Švedska]] i [[Latvija]])
* '''Ibuprom''' ([[Poljska]]),
* '''Ibuprofen''' (Njemačka, Austrija i Latvija),
* '''Ibusal''' (Finska),
* '''Ibumax''' (Finska),
* '''Ibu-Vivimed''' ([[Austrija]] i Njemačka)
* '''Ibux''' ([[Norveška]]),
* '''IBU-Ratiopharm''' (Njemačka),
* '''Ipren''' (Danska i Švedska),
* '''Moment''' ([[Italija]]),
* '''Motrin''' ([[Kanada]], Velika Britanija i [[SAD]]),
* '''Neofen''' ([[Hrvatska]]),
* '''Norvectan''' ([[Španjolska]]),
* '''Nuprin''',
* '''Nureflex''', ([[Austrija]])
* '''Nurofen''' (Njemačka, [[Francuska]], [[Bugarska]], Irska, Turska, Australija, [[Rusija]], Velika Britanija, Novi Zeland, [[Izrael]], [[Rumunjska]], [[Cipar]]),
* '''Orbifen''' (Velika Britanija),
* '''Panafen''',
* '''Perifar''' ([[Urugvaj]]),
* '''Rimafen''' (Velika Britanija),
* '''Speedpain NANO''' ([[Južna Koreja]])
* '''Spidifen''' ([[Belgija]])

== Povezani članci ==

* [[Aspirin]]
* [[Paracetamol]] (acetaminofen)

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/druginfo/medmaster/a682159.html Američka državna medicinska biblioteka: MedlinePlus Informacije o lijekovima: Ibuprofen]
* [http://www.chm.bris.ac.uk/motm/ibuprofen/homepage.htm Odjeljenje za kemiju Sveučilišta u Bristolu - o ibuprofenu]
* [https://web.archive.org/web/20070830130658/http://www.chem.ox.ac.uk/gallery/smallmolecules/pages/ibuprofen.htm Model]
* [http://www.nurofen.co.uk Nurofen UK Website]
* [http://www.chemblink.com/products/57469-77-9.htm Podaci o ibuprofen lizinu na www.chemblink.com]

{{commonscat|Ibuprofen}}

{{upozorenje-medicina}}

[[Kategorija:Lijekovi]]

Ibuprofen - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica