Suradnik10 u (test) 23:42, 16. kolovoz 2024.

2024-08-16T23:42:39Z

←Starija inačica		Inačica od 16. kolovoz 2024. u 23:42
Redak 33:		Redak 33:

	{{GLAVNIRASPORED:Bušatlija, Ibrahim}}		{{GLAVNIRASPORED:Bušatlija, Ibrahim}}
	[[Kategorija:~~Geografi~~]]		[[Kategorija:Zemljopisci]]
	[[Kategorija:Geomorfolozi]]		[[Kategorija:Geomorfolozi]]
	[[Kategorija:Bosanskohercegovački znanstvenici]]		[[Kategorija:Bosanskohercegovački znanstvenici]]
	[[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]]		[[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T04:13:34Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 04:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ibrahim Bušatlija'''-->~~{{neutralnost}}		{{neutralnost}}
	'''Ibrahim Bušatlija''' ([[Vitina (Ljubuški, BiH)\|Vitina]], [[1930.]] - [[28. siječnja]] [[2019.]]), [[BiH\|bosanskohercegovački]] [[geograf]], [[geomorfolog]], akademik [[Akademija nauka i umjetnosti BiH\|ANU BiH]].		'''Ibrahim Bušatlija''' ([[Vitina (Ljubuški, BiH)\|Vitina]], [[1930.]] - [[28. siječnja]] [[2019.]]), [[BiH\|bosanskohercegovački]] [[geograf]], [[geomorfolog]], akademik [[Akademija nauka i umjetnosti BiH\|ANU BiH]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T03:48:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{neutralnost}}
'''Ibrahim Bušatlija''' ([[Vitina (Ljubuški, BiH)|Vitina]], [[1930.]] - [[28. siječnja]] [[2019.]]), [[BiH|bosanskohercegovački]] [[geograf]], [[geomorfolog]], akademik [[Akademija nauka i umjetnosti BiH|ANU BiH]].

== Životopisi ==
Rođen 1930. u od starina begovskoj obitelji [[Bušatlija]]. U rodnom mjestu završio osnovnu. U Mostaru je završio učiteljsku školu. Od 1943. godine sudionik NOB. Poslije rata sudionik omladinskih radnih akcija. U selu Svinjarini u mostarskoj općini bio učitelj, poslije jednu školsku godinu upravitelj škole 1947./1948. godine. Kritizirao je "magazine za elitu", "zadruge" i "dvostruke plaće" pa je premda sudionik NOB, bio zatočen na Golom otoku. Školske 1950./1951. zavšio je u Sarajevu Višu pedagošku školu- grupa zemljopis i povijest. Predavao zemljopis i povijest u Čitluku i Kalinoviku, gdje je bio i direktor i povremeno inspektor za osnovnu nastavu. U Sarajevu je školske 1955./56. do 1957. godine nastavnik u osnovnoj školi „Blagoje Parović“. Isto vrijeme je profesor zemljopisa na Drugoj gimnaziji u Sarajevu, nakon što je lipnja 1957. diplomirao na Filozofskom fakultetu - grupa zemljopis. Sljedeće školske godine izabran je za asistenta na Odsjeku za geografiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Već školske godine 1959./60. izabran u zvanje predavača na predmetu geomorfologija, Odsjeka za geografiju. 1965. godine je doktorirao temom "Reljef u površinskom slivu Nevesinjskog polja".<ref name="Mahić">[http://ljubusaci.com/2019/01/29/kemal-mahic-prof-dr-ibrahim-busatlija-1930/ Ljubusaci.com] KEMAL MAHIĆ: prof.dr.IBRAHIM BUŠATLIJA, (1930) 29. siječnja 2019. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref> Doktorirao je zemljopis na sarajevskom [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu]]. <ref name="radiosarajevo.ba"/>
Siječnja 1966. izabran je za docenta docenta za predmet geomorfologija na Odsjeku za geografiju. Sedam je mjeseci školske 1966./67. bio na specijalizaciji po geomorfološkom kartiranju na Moskovskom sveučilištu imena Lomonosova. Predavao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu predmete Metodologija i povijest zemljopisnih istraživanja, opću fizičku geografiju, geomorfologiju, regionalnu geografiju te geografiju Bosne i Hercegovine.<ref name="Mahić"/> Bio je dugogodišnji profesor na Odsjeku za geografiju istog fakulteta, a kao predavač radio je na [[Poljoprivredni fakultet u Sarajevu|Poljoprivrednom fakultetu]] i [[Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu|Fakultetu političkih znanosti]] [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilišta u Sarajevu]].<ref name="radiosarajevo.ba"/>

Obnašao je razne dužnosti u društveno-političkim organizacijama (SKJ, Sindikatu, Marksističkom centru, Savez boraca, Omladinskoj organizaciji i drugim.). Djelovao pri športskim, kulturno-prosvjetnim i strukovnim organizacijama (Geografsko društvo, Speleološko društvo). Bio je član uredništava stručnih časopisa pri raznim komisijama na Sveučilištu, na Fakultetu, Savezu geografskih društava Jugoslavije itd.<ref name="Mahić"/>

Bio je predsjednik [[Pomorsko društvo BiH|Pomorskog društva BiH]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]].<ref name="dnevnik.ba">[[Nino Raspudić]]: [https://www.dnevnik.ba/kolumne/nino-raspudic-peljeski-most-i-bosnjacka-mornarica NINO RASPUDIĆ: Pelješki most i bošnjačka mornarica], dnevnik.ba, preuzeto 23. veljače 2019.</ref> Članom je postao nakon na agresije na BiH. Bio je i član Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca.<ref name="Mahić"/>

Pred kraj života zalagao se za "povratak" [[Sutorina|Sutorine]] Bosni i Hercegovini<ref name="radiosarajevo.ba"/> te se protivio izgradnji [[Pelješki most|Pelješkog mosta]].<ref name="dnevnik.ba"/> Njegovo Pomorskog društvo iz Vogošće je za gradnju Pelješkog mosta koji Hrvatska gradi na svome teritoriju reklo u pismu Europskoj komisiji i predsjedniku Jean-Claudeu Junckeru, predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju, potpredsjednici Europske komisije i visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i cijeloj listi nižerangiranih europskih dužnosnika kojima je Bosna i Hercegovina u opisu posla.da je "Republika Hrvatska proglasila državni suverenitet na pomorskom području Bosne i Hercegovine" i da je to hrvatska "ilegalna ratna odluka od 2. veljače 1994. o prisvajanju morskog teritorija Bosne i Hercegovine".<ref>[https://www.dnevnik.ba/teme/pomorsko-drustvo-iz-vogosce-pisalo-duznosnicima-eu-hrvatska-je-prisvojila-tude-more Dnevnik.ba] ''Pomorsko društvo iz Vogošće pisalo dužnosnicima EU: 'Hrvatska je prisvojila tuđe more...''' 7. veljače 2019. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref>

Preminuo je u 89. godini života u Sarajevu.

== Djela ==
Autor je više znanstvenih i stručnih radova, studija, priručnika i udžbenika. Bio je i član [[Geografsko društvo BiH|Geografskog društva BiH]], [[Speleološko društvo BiH|Speleološkog društva BiH]], Bošnjačko-bosanskog patriotskog fronta i drugih.<ref name="radiosarajevo.ba">[https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-ibrahim-busatlija-akademik-koji-je-pokrenuo-inicijativu-za-povrat-sutorine/325696 In memoriam / Preminuo Ibrahim Bušatlija, akademik koji je borio za povrat Sutorine], radiosarajevo.ba, preuzeto 23. veljače 2019.</ref><ref name="dnevnik">[https://www.dnevnik.ba/dogadaji/preminuo-borac-za-bosansko-more-profesor-ibrahim-busatlija Dnevnik.ba] ''Preminuo "borac za bosansko more", profesor Ibrahim Bušatlija'', 29. siječnja 2019. (6. ožujka 2019.)</ref>
Pred agresiju na Bosnu i Hercegovinu i u tijeku rata pisao je znanstvene radove radove iz područja geopolitike, političke geografije, koji su se odnosili na geopolitički, geostrateški i političko-geografski položaj Države Bosne i Hercegovine.<ref name="Mahić"/> Između ostalih napisao je knjige <ref name="dnevnik"/>
* ''Kras Bosne i Hercegovine''<ref name="radiosarajevo.ba"/>
* ''Neum i bosansko primorje''<ref name="radiosarajevo.ba"/>
* ''Visoke planine BiH''<ref name="radiosarajevo.ba"/>

== Odlikovanja ==
Odlikovan je: <ref name="dnevnik"/>
* Srebrenom plaketom Narodne tehnike
* Spomen plaketom Geografskog društva BiH
* Plaketom Sveučilišta u Sarajevu
* Priznanjem Speleološkog društva BiH

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Bušatlija, Ibrahim}}
[[Kategorija:Geografi]]
[[Kategorija:Geomorfolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački znanstvenici]]
[[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]]

Ibrahim Bušatlija - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:42, 16. kolovoz 2024.

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica