Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T22:57:33Z

Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 22:57
Redak 68:		Redak 68:

	* [http://oliba.uoc.es/eivifor/a2_uk/index.html Eivissa i Formentera zauvijek] izložba Katalonskog sveučilišta {{eng oznaka}}		* [http://oliba.uoc.es/eivifor/a2_uk/index.html Eivissa i Formentera zauvijek] izložba Katalonskog sveučilišta {{eng oznaka}}
	* [http://www.ibiza.es/portal/index.php?lang=en Eivissa] službene stranice svjetske baštine {{špa oznaka}} {{eng oznaka}} {{de}}		* [http://www.ibiza.es/portal/index.php?lang=en Eivissa] službene stranice svjetske baštine {{špa oznaka}} {{eng oznaka}} {{nje oznaka}}

	{{Svjetska baština u Španjolskoj}}		{{Svjetska baština u Španjolskoj}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T23:35:18Z

Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 23:35
Redak 68:		Redak 68:

	* [http://oliba.uoc.es/eivifor/a2_uk/index.html Eivissa i Formentera zauvijek] izložba Katalonskog sveučilišta {{eng oznaka}}		* [http://oliba.uoc.es/eivifor/a2_uk/index.html Eivissa i Formentera zauvijek] izložba Katalonskog sveučilišta {{eng oznaka}}
	* [http://www.ibiza.es/portal/index.php?lang=en Eivissa] službene stranice svjetske baštine {{es}} {{eng oznaka}} {{de}}		* [http://www.ibiza.es/portal/index.php?lang=en Eivissa] službene stranice svjetske baštine {{špa oznaka}} {{eng oznaka}} {{de}}

	{{Svjetska baština u Španjolskoj}}		{{Svjetska baština u Španjolskoj}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:31:40Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:31
Redak 22:		Redak 22:
	==Povijest==		==Povijest==
	[[Datoteka:Representació guarnida de la deessa Tànit.JPG\|mini\|lijevo\|<center>Votivna skulptura božice Tanit iz nekropole ''Puig des Molins'']]		[[Datoteka:Representació guarnida de la deessa Tànit.JPG\|mini\|lijevo\|<center>Votivna skulptura božice Tanit iz nekropole ''Puig des Molins'']]
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Bioraznolikost i kultura Ibize		\|ime mjesta = Bioraznolikost i kultura Ibize
	\|slika = Ibiza old town harbour (236730060).jpg		\|slika = Ibiza old town harbour (236730060).jpg

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T04:08:20Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 04:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ibiza'''-->~~{{dz\|[[Ibiza (grad)]]\|istoimeni grad na ovom otoku}}		{{dz\|[[Ibiza (grad)]]\|istoimeni grad na ovom otoku}}
	{{ otok \|		{{ otok \|
	\|Ime = Eivissa<br><small>''Ibiza''</small><br>[[Datoteka:Ibiza flag.svg\|200px]]<br>		\|Ime = Eivissa<br><small>''Ibiza''</small><br>[[Datoteka:Ibiza flag.svg\|200px]]<br>

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T02:24:12Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 02:24
Redak 65:		Redak 65:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat}}~~

	* [http://oliba.uoc.es/eivifor/a2_uk/index.html Eivissa i Formentera zauvijek] izložba Katalonskog sveučilišta {{eng oznaka}}		* [http://oliba.uoc.es/eivifor/a2_uk/index.html Eivissa i Formentera zauvijek] izložba Katalonskog sveučilišta {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T00:42:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Ibiza (grad)]]|istoimeni grad na ovom otoku}}
{{ otok |
|Ime = Eivissa ''Ibiza'' [[Datoteka:Ibiza flag.svg|200px]] 
|zemljovid =[[Datoteka:ES Ibiza.PNG|250px]]
|smještaj = [[Sredozemno more]]
|otočje = [[Baleari]]
|koordinate = {{Coord|38.98|N|1.43|E|}}
|država = {{ZD+X/Š|ŠPA}}
|gl.naselje = [[Ibiza (grad)]]
|površina = 571.6
|stanovništvo = 132.637 (2010.)
|slika =
}}
'''Ibiza''' (Službeni [[katalonski]] naziv: '''Eivissa''') jedan od [[Balearski otoci|Balearskih otoka]] koji se nalaze u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], 79 km od obale [[Valencia|Valencije]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Otoci Ibiza i [[Formentera]] te otočići koji ih okružuju, čine arhipelag ''[[Illes Pitiüses]]'' ("Otoci borova").
[[Datoteka:Ibiza.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Satelitska snimka otoka Ibiza i Formentera]]
Veći gradovi na otoku su [[Ibiza (grad)|Ibiza]] (''Vila d'Eivissa''), [[Santa Eularia des Riu]] i [[Sant Antoni de Portmany]]. Najviša točka na otoku je Sa Talaiassa visine 475 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]].

Otok je najpoznatiji po ljetnim klubskim zabavama koje privlače veliki broj mladih turista, no otok u posljednje vrijeme teži odbaciti svoju reputaciju isključive destinacije za zabavljanje mladih. Značajni klubovi su: Space, Pacha, Privilege (ex Ku), Amnesia, DC10, Eden, i Es Paradis, dok je najpoznatiji na toku, Café del Mar.

Iako je najpoznatiji po svojim zabavama, veliki dijelovi otoka su na [[UNESCO]]ovom popisu [[svjetska baština|svjetske baštine]] pod nazivom "Bioraznolikost i kultura Ibize".

==Povijest==
[[Datoteka:Representació guarnida de la deessa Tànit.JPG|mini|lijevo|<center>Votivna skulptura božice Tanit iz nekropole ''Puig des Molins'']]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Bioraznolikost i kultura Ibize
|slika = Ibiza old town harbour (236730060).jpg
|godina = [[1999.]] (23. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno i prirodno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv, ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/417
|država = {{ZD+X/Š|ŠPA}}
}}
God. 654., [[Feničani]] su na ovom otoku osnovali [[luka|luku]] koju su prema [[egipatska mitologija|egipatskom]] bogu glazbe i plesa [[Bes]]u, nazvali ''Ibossim'' ili ''Ibošim''. [[Rimljani]] su je kasnije zvali ''Ebusus'' ili ''Ebysos''. Nakon što je Fenicija pala pod najezdom Asiraca, Ibiza je pala pod vlast Kartage, također feničke kolonije. Na otoku su se proizvodile boje za tkanine, sol, riblji sos (garum) i vuna. Oko 400. pr. Kr. izgrađen je hram božici [[Tanit]] u špilji ''Es Culleram'' i ostali balerski otoci su se priključili trgovinu koja se vodila s Ibize. Ibiza je postala vodećom trgovačkom lukom na zapadnom Sredozemlju i počela je osnivati svoje ispostaje kao što je ''Na Guardis'' na [[Mallorca|Majorci]].

Tijekom [[Drugi punski rat|Drugog punskog rata]], 209. pr. Kr., otok su napala dva brata obitelji [[Scipio]], ali je otok ostao vjeran Kartagi. Kako su Kartažani gubili Iberijski poluotok, Ibiza je poslužila generalu Magou kao opskrbna postaja prije bijega na [[Minorca|Minorcu]] i poslije u Ligurniju. Ibiza je uspjela osigurati povoljan sporazum s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]] te je pošteđena stradanja i sačuvala je punske institucije sve do uspostave [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] kada je postala rimskim ''municipiumom'' (općinom). Tijekom Rimskog Carstva Ibiza je ostala mirnom carskom lukom, daleko od važnijih trgovačkih putova.

Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]], otokom su nakratko zavladali [[Vandali]], pa potom [[Bizantsko Carstvo]], da bi je 902. godine osvojili [[Mauri]]. Tijekom islamske vlasti Ibiza je administrativno bila spojena s najbližim gradom na iberijskoj obali, [[Dénia|Déniom]], u tzv. taifu Denia.

U proljeće 1110. godine Ibizu, zajedno s otocima [[Formentera]] i [[Menorca]], napao je [[Norveška|norveški]] kralj [[Sigurd I.]] na svom putu u [[Križarski ratovi|križarski pohod]] na [[Jeruzalem]]. To je učinio kako bi oslabio muslimansku vlast na Iberskom poluotoku. Ibizu je naposlijetku osvojio [[aragon]]ski kralj [[Jakov I. Aragonski]] 1235. godine i od tada je otok imao svoju samoupravu. No, [[Filip V., kralj Španjolske]] je ukinuo lokalnu vladu i autonomiju otoka, što je potrajalo sve do 1970-ih kada je usvojen ustav [[Baleari|Baleara]] kojim im je zajamčena autonomija.

==Znamenitosti==
[[Datoteka:EIVISSA Sant Miquel (1296775245).jpg|mini|<center>Sant Miquel]]
Gornji grad Ibize, koji je ujedno i najstariji, je izvanredan primjer utvrđene [[akropola|akropole]] koja je izvanredno sačuvana u načinu na koji njezini zidovi i urbano tkivo uspješno odražavaju najranije feničko naselje, s [[Arapi|arapskim]] i [[Katalonija|katalonskim]] [[renesansa|renesansnim]] [[toranj|tornjevima]]. Dugogodišnja izgradnja zidina nije uništila nacrte ulica, već ih je uklopila u posljednjim fazama. Nedirnute renesansne utvrde iz 16. stoljeća su izgrađene u talijanskom stilu koji se može naći širom [[Novi svijet|Novog svijeta]].

Na jugozapadnoj padini Gornjeg grada nalazi se feničko-punsko groblje Puig des Molins koje je korišteno do kraja rimskog razdoblja. U njemu je otkriven običaj spremanja pepela pokojnika u prerodne niše u stijenama (grotto) iz 6. stoljeća pr. Kr., dok su kasnije kopane umjetne niše i grobne komore. U nekima su pronađeni i obiteljski monolitni sarkofazi i grobne figure i drugi kultni predmeti. Na terasama groblja su čak posađeni maslinici kako bi se iskoristila vlažnost podzemnih prostorija.

Arheološkim iskapanjima otkriveni su arapski utjecaji na izgled grada. Naime otkriven je zemljani zid ''medine'' (središte grada) s uskim ulicama koje su povezivale kuće s prozorima na privatno dvorište koja su s druge tri strane zatvoreni zidovima. Katalonski utjecaj je očitiji s dvorcem iz 13. stoljeća koji je dograđen u 16. stoljeću i gotičkom katedralom u središtu grada.

Fenički arheološki lokalitet ''Sa Caleta'' je zapravo naselje pored mjesta ekstrakcije soli koje je napušteno 590. pr. Kr. kako bi se osnovao grad Ibiza, a kasnije je erodiralo u more. Njegove razbacane kvadratične kuće su bile povezane nepravilnim ulicama i trokutastim trgovima, i u njima je živjelo oko 800 stanovnika koji su imali pravednu društvenu strukturu i gospodarstvo utemeljeno na poljoprivredi, metalurgiji, soli i ribarstvu.

U blizini se nalaze i drugi fenički spomenici poput drevne cisterne, ali i muslimansko groblje, te ruševine kršćanske kapele. U području ''Ses Feixes'', nasuprot Gornjeg grada, nalazi se originalni sustav navodnjavanja koji se sastoji od podjele parcela na kvadrate mrežom kanala koji su ujedno i skupljali vodu i navodnjavali polja.

Na kraju, na južnom vrhu otoka nalazi se kulturni krajolik ''Las Salinas'' koji se sastoji od stoljetnih sustava [[kanal]]a, [[nasip]]a i [[brana]] kojima je stvoreno vlažno područje iznimne ljepote i ekološke važnosti za [[bioraznolikost]] s karakterističnom [[flora|florom]] i [[fauna|faunom]].

Također, evolucija morske obale Ibize je jedan od najboljih primjera utjecaja [[Posidonia|Posidonije]] i njezine interakcije s obalnim i morskim [[ekosustav]]ima.

<gallery>
Slika:ForbysIbizaTown 02.jpg|<center>Gornji grad, [[Ibiza (grad)|Ibiza]]
Slika:Eglesia Sant Pere, Dalt Vila, Ibiza (3582546482).jpg|<center>Katedrala sv. Petra
Slika:Ibiza Town, view from the headland (250670599).jpg|<center>Druga strana grada
Slika:Hipogeo Puig des Molins.jpg|<center>Jedna od grobnica
Slika:Ibiza rock volcano (747230830).jpg|<center>Cala d'Hort, Eivissa
</gallery>

==Vanjske poveznice==
{{commonscat}}

* [http://oliba.uoc.es/eivifor/a2_uk/index.html Eivissa i Formentera zauvijek] izložba Katalonskog sveučilišta {{eng oznaka}}
* [http://www.ibiza.es/portal/index.php?lang=en Eivissa] službene stranice svjetske baštine {{es}} {{eng oznaka}} {{de}}

{{Svjetska baština u Španjolskoj}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Španjolskoj]]
[[Kategorija:Baleari]]

Ibiza - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica