Suradnik10: /* Povijest izgradnje */

2025-07-10T21:09:21Z

Povijest izgradnje

←Starija inačica		Inačica od 10. srpanj 2025. u 21:09
Redak 35:		Redak 35:
	U kapeli sv. Križa u južnoj lađi hvarske katedrale čuva se u posebnom okviru malo [[gotika\|gotičko]] raspelo koje se prema predaji [[6. veljače]], na dan [[Sveta Doroteja\|sv. Doroteje]] [[1510.]] godine, u osvit pučkog [[Hvarski ustanak\|ustanka]] [[Matij Ivanić\|Matija Ivanića]], orosilo krvlju i tako pozvalo stanovnike komune na pokoru i pomirenje.		U kapeli sv. Križa u južnoj lađi hvarske katedrale čuva se u posebnom okviru malo [[gotika\|gotičko]] raspelo koje se prema predaji [[6. veljače]], na dan [[Sveta Doroteja\|sv. Doroteje]] [[1510.]] godine, u osvit pučkog [[Hvarski ustanak\|ustanka]] [[Matij Ivanić\|Matija Ivanića]], orosilo krvlju i tako pozvalo stanovnike komune na pokoru i pomirenje.

	U potonjoj se čuvaju kosti sveca suzaštitnika grada Hvara – Sv. ~~Prošpera~~ – koje je iz Rima donio biskup Ivan Andreis u 17. stoljeću. ~~Crkva~~ je bila posvećena [[1706.]] godine~~, no ne i~~ gotova. Prema istraživanjima [[Cvito Fisković\|Cvita Fiskovića]] pročelje je dovršeno [[1755.]] godine pod majstorom Vickom Portolanom, a [[1756.]] godine konačno je ožbukana i apsida, čime je nakon gotovo tri stoljeća dovršena kompletna katedrala.		U potonjoj se čuvaju kosti sveca suzaštitnika grada Hvara – [[sv. Prošper]]a – koje je iz Rima donio biskup [[Ivan Andreis]] u 17. stoljeću.
			Obnovljena crkva je bila posvećena [[11. srpnja]] [[kršćanstvo u 1706.\|1706.]] godine.<ref>IKA: [https://ika.hkm.hr/najave/obljetnica-posvete-hvarske-katedrale/ ''Obljetnica posvete hvarske katedrale – IKA'']. Hrvatska katolička mreža. 10. srpnja 2025. Pristupljeno 10. srpnja 2025. </ref>
			No još uvijek nije bila gotova. Prema istraživanjima [[Cvito Fisković\|Cvita Fiskovića]] pročelje je dovršeno [[1755.]] godine pod majstorom Vickom Portolanom, a [[1756.]] godine konačno je ožbukana i apsida, čime je nakon gotovo tri stoljeća dovršena kompletna katedrala.

	== Zvonik ==		== Zvonik ==

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T01:13:56Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 01:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hvarska katedrala'''-->~~{{Vjerski objekt		{{Vjerski objekt
	\| ime = Hvarska katedrala		\| ime = Hvarska katedrala
	\| slika = Hvar-church-1 St. Stephen.jpg		\| slika = Hvar-church-1 St. Stephen.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T02:36:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 02:36
Redak 69:		Redak 69:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Cathedral of St. Stephen in Hvar}}~~
	* [http://mhb.mdc.hr/muzej.aspx?id=19/ Hvarska baština]		* [http://mhb.mdc.hr/muzej.aspx?id=19/ Hvarska baština]
	* [http://www.hvar.hr/portal/?page_id=6/ službene stranice grada Hvara]		* [http://www.hvar.hr/portal/?page_id=6/ službene stranice grada Hvara]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T10:22:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Vjerski objekt
| ime = Hvarska katedrala
| slika = Hvar-church-1 St. Stephen.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Katedrala sv. Stjepana I., pape
| prijašnja_imena =
| lokacija = [[Hvar (grad)|Hvar]], [[Hrvatska]]
| koordinate = {{Coord|43.1721964325359|N|16.4424884319305|E|region:HR-17_type:landmark_dim:100|display=inline,title|format=dms}}
| cijena_izgradnje =
| arhitekt =
| godine izgradnje =
| godina završetka =
| renoviran =
| srušen =
| religija = [[Katoličanstvo]]
| patron = [[Stjepan I., papa|Sv. Stjepan I., papa]]
| fasada =
| arhitektonski stil=
| materijal =
| dimenzije =
}}

'''Hvarska katedrala''' posvećena je [[Stjepan I., papa|sv. Stjepanu I.]], papi i mučeniku, zaštitniku [[Hvarska biskupija|Hvarske biskupije]] i Grada Hvara. Nalazi se na središnjem trgu u Gradu [[Hvar (grad)|Hvaru]], Trgu sv. Stjepana (Pjaca). Stoljećima dograđivana i pregrađivana prvobitno je bila crkva [[benediktinci|benediktinskog]] samostana sv. Marije od Lesne. Neki drže da katedralom postaje u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], kada navodno [[biskup]] svoje sjedište preseljava iz [[Stari Grad|Staroga Grada]] (gdje se na današnjem mjestu nalazi [[Crkva sv. Stjepana, Stari Grad|Crkva sv. Stjepana]]) u Hvar. Još tijekom gradnje stradala je za turske navale [[1571.]] godine. Za njenu izgradnju vrlo je zaslužan operarij katedrale Antun Bartučević.<ref>Anita Gamulin: [http://hrcak.srce.hr/file/86585 Gotičko-barokna kuća Bartučević u Hvaru], ''Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske'', 80 33/34-2009./2010.</ref> Jedan od dugogodišnjih ordinarija koji su vodili brigu o novcu i potrepštinama za izgradnju katedrale bio je i [[Hanibal Lucić]]. Posvetio je [[1703.]] godine biskup [[Rajmund Asperti]].

Svoj današnji izgled dobila je kroz [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće]] te predstavlja sintezu stilova [[Gotika|gotike]], [[Renesansa|renesanse]], [[Manirizam|manirizma]] i [[Barokna arhitektura|baroka]] s [[Romanička arhitektura|romaničkim]] prizvucima vidljivim u oblikovanju [[Zvonik|zvonika]] i baldahina iznad ulaznog portala.

To je trobrodna građevina bez transepta. Zvonik se smjestio u prvom traveju sjevernog bočnog broda dok je na istom mjestu južni bočni brod povučen za jedan travej unatrag. Na sjeverni zid naslanja se zgrada biskupskog dvora.

== Povijest izgradnje ==
[[Datoteka:Hvarska katedrala tlocrt.png|thumb|200px|Tlocrt hvarske katedrale]]

Na mjestu današnje građevine nekad se nalazila starija stolna crkva iz sredine 12. stoljeća o kojoj danas nema mnogo podataka, a njezini dijelovi nisu sačuvani. Vjerojatno je građena u [[Predromanika|predromaničkom]] stilu. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] ta se crkva pregrađuje u [[Gotička arhitektura|gotičkom]] stilu, a o njoj danas svjedoči tek gotički svod u prostoru između glavnog broda i naknadno proširena svetišta koje služi kao kor. Graditelji crkve nisu poznati sve do pregradnje koja se događa u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], a pisani izvori spominju [[Korčula|korčulanske]] majstore. Tada je crkvi nadodana lađa s pročeljem, no i ona je u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] srušena. Prema istraživanjima u prvoj polovici 15. stoljeća jednobrodnoj gotičkoj crkvi dodana je gotičko-[[Renesansna arhitektura|renesansna]] lađa s bočnim kapelama odijeljenim stupovima, a u 17. stoljeću ona je zamijenjena trobrodnim tijelom crkve. Stariji raspored crkve djelomično nalazimo u opisu [[Augustin Valier|Augustina Valiera]], biskupa iz [[Verona|Verone]] koji [[1579.]] godine obilazi [[Hvar]]. Unutar nekadašnje crkve biskup spominje kapele, čije je postojanje potvrđeno u bilješkama i računima o rušenju.<ref name="Fisković">Fisković, Cvito: Hvarska katedrala. Split: Čakavski sabor, 1976.</ref> Već za pohoda biskupa smatra se da je započela gradnja nove, današnje katedrale te se proteže sve do 18. stoljeća. Razlog zašto on daje opis starije crkve je taj što se paralelno grade pročelje i apsida, dok lađa gotovo ostaje u obliku iz 14. i 15. stoljeća, uz manje preinake. Na apsidi katedrale po nacrtu rade Ivan Pomenić i Nikola Vlahotić.
U posljednjim desetljećima 17. stoljeća došlo je do [[Barokna arhitektura|barokne]] obnove crkve. Uklopljen je [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] kor i renesansno-barokno pročelje. Stvorena je cjelina zahvaljujući osvijetljenoj apsidi, a posebno kapelama sv. Križa i Prošpera koje se nastavljaju na bočne brodove te su uzdignute za dvije stepenice od razine poda crkve.

U kapeli sv. Križa u južnoj lađi hvarske katedrale čuva se u posebnom okviru malo [[gotika|gotičko]] raspelo koje se prema predaji [[6. veljače]], na dan [[Sveta Doroteja|sv. Doroteje]] [[1510.]] godine, u osvit pučkog [[Hvarski ustanak|ustanka]] [[Matij Ivanić|Matija Ivanića]], orosilo krvlju i tako pozvalo stanovnike komune na pokoru i pomirenje.

U potonjoj se čuvaju kosti sveca suzaštitnika grada Hvara – Sv. Prošpera – koje je iz Rima donio biskup Ivan Andreis u 17. stoljeću. Crkva je bila posvećena [[1706.]] godine, no ne i gotova. Prema istraživanjima [[Cvito Fisković|Cvita Fiskovića]] pročelje je dovršeno [[1755.]] godine pod majstorom Vickom Portolanom, a [[1756.]] godine konačno je ožbukana i apsida, čime je nakon gotovo tri stoljeća dovršena kompletna katedrala.

== Zvonik ==
Iz pisanih dokumenata poznato je da gradnja zvonika započinje u trećem desetljeću 16. stoljeća. Na njemu rade korčulanski majstori Marko i Nikola Karlić, a konačno je dovršen [[1549.]] godine. Broj otvora na zvoniku povećava se – započinje s monoforama na dnu do kvadrifora na vrhu. U njegovu je podnožju renesansni portal kroz koji se izravno ulazi u sjeverni brod crkve. Uzor za izgradnju najvjerojatnije je bio zvonik franjevačke crkve na Hvaru – također djelo korčulanskih majstora – a mogu se povući paralele i s primjerima zvonika sa same Korčule.

== Pročelje ==
Kada govorimo o izgradnji pročelja i graditeljima, susrećemo se s više različitih mišljenja, ali i nedostatkom dokumentacije za određene segmente izgradnje. Zidano je paralelno sa zvonikom, no ne može se sa sigurnošću utvrditi autor. Jedan je od mogućih graditelja spomenuti Nikola Karlić{{fusg|1}} koji radi na zvoniku katedrale. Iz sudskih sporova i drugih dokumenata saznajemo da je gradnja pročelja bila već u tijeku [[1540-ih]]. Uz Karlića spominje se još jedan mogući sudionik izgradnje – lokalni majstor Ivan Pomenić<ref name="Fisković-81">Fisković, Cvito: Hvarska katedrala. Split: Čakavski sabor, 1976. str. 81.</ref> Pomenić je radio na pročelju do [[1650.]] godine, ali ga nije dovršio, što zbog nedostatka sredstava, što zbog nemara upravitelja gradnje. Konačne su dijelove dovršili drugi korčulanski majstori uz splitskog protomajstora Matiju Rossi Beltera (Bellera?) [[1754.]] godine. U arhivu su se sačuvala i tri nacrta koja nam pomažu pri njegovom proučavanju. Što se njegova izgleda tiče, ono ima oblik okomito postavljenog pravokutnika. Bogato je raščlanjeno i završava trolisnim zabatom. U samom središtu pročelja smješten je ulazni portal oblikovan poput romaničkog baldahina s upisanom lunetom koja nosi kip sv. Stjepana pape, kome je katedrala i posvećena. Na pročelju je vidno prisutan duh [[Manirizam|manirizma]] i venecijanske tradicije koju možemo iščitati iz mramornih intarzija, a masivnost postamenata i jake profilacije povezuju se sa stilom Michelea Sanmichelija. Ono svjedoči o vještom spoju vanjskih utjecaja i trendova s jadranskom tradicijom. Pročelju zapravo odgovara tek srednji, glavni brod katedrale. Već spomenuti travej južnog bočnog broda je uvučen, dok je u sjevernom smješten zvonik. Tako je optički riješen problem pročelja i ono je u potpunosti vidljivo, dominira trgom ispred i uklopljeno je u ambijent. Takvo rješenje pročelja uvrštava katedralu među vodeću arhitekturu tog vremena na ovim prostorima.

Dok u eksterijeru dominira renesansa tek s naznakama baroka, unutrašnjost je barokizirana, što je najvidljivije na oltarima i stropu. Glavni brod popločan je kamenim pločama, no još su vidljive pojedine nadgrobne ploče s natpisima<ref name="Mardešić">Mardešić, Andrija Vojko. „Crkva na Hvaru“. U: Otok Hvar, ur. M.A. Mihovilović, 96-105. Zagreb: Matica hrvatska, 1995., str. 101.</ref>, jedne od rijetkih koje su ostale nakon novog popločavanja. Baroknim oltarima – djelima majstora iz Mletaka – dominiraju raskošno izvedeni arhitektonski elementi te vrijedne oltarne slike talijanskih majstora, kao što je Palma Mlađi. Vratnice i dio ograde pjevališta oslikao je hrvatski renesansni slikar [[Petar Bartučević]]<ref>Anita Gamulin: [http://hrcak.srce.hr/file/86585 Gotičko-barokna kuća Bartučević u Hvaru], ''Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske'', 80 33/34-2009./2010.</ref>.

Prostori katedrale i danas se redovito koriste. Ona – zajedno s biskupskim dvorom u kojem je smještena zbirka liturgijskog posuđa i druge znamenitosti, kaptolskom knjižnicom smještenom iznad sakristije (utemeljena još u 15. stoljeću) i arhivom – svjedoči o nekadašnjoj važnosti ovog prostora.

Orgulje u hvarskoj katedrali sagradio je [[Dominik Moscatelli]], [[1786.]] godine. Imale su 14 registara i bile među najvećim Moscatellijevim orguljama. Uklonjene su polovicom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], a dijelovi su pohranjeni u Županijskom muzeju u [[Šibenik]]u.<ref name="B.Grga">[http://organum.hr/index.php/o-orguljarima/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest/ Organum.hr – Božidar Grga: »Orguljari u Hrvatskoj u prošlosti«], Šibenik, 20. veljače 2012.</ref>

== Vidi još ==
* [[Crkvena umjetnost u Hrvatskoj]]
* [[Crkvena arhitektura u Hrvatskoj]]
* [[Hvarsko-bračko-viška biskupija]]

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}Tome u prilog govori Cvito Fisković, koji donosi prijepise nekih od sačuvanih arhivskih dokumenata vezanih uz izgradnju.

== Literatura ==
* Domljan, Žarko (ur.). Enciklopedija hrvatske umjetnosti. 1, A-Nove, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1995. str. 347-348.
* Fisković, Cvito. Hvarska katedrala. Split: Čakavski sabor, 1976.
* Mardešić, Andrija Vojko. „Crkva na Hvaru“. U: Otok Hvar, ur. M.A. Mihovilović, 96-105. Zagreb: Matica hrvatska, 1995.
* Marković, Predrag. „Katedrala u Hvaru“. U: Renesansa, ur. M. Pelc, 192-195. Zagreb: Naklada Ljevak, 2007.
* Marković, Vladimir. „Pročelje hvarske katedrale“. U: Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske. Zbornik radova sa znanstevnih skupova „Dani Cvita Fiskovića“ održanih 2003. i 2004. godine, 269-280. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2008.
* Ivančević, Radovan. „Proporcije trolisnih renesansnih pročelja u Hrvatskoj“, Peristil, 41 (1998/1999.), str. 59-68.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Cathedral of St. Stephen in Hvar}}
* [http://mhb.mdc.hr/muzej.aspx?id=19/ Hvarska baština]
* [http://www.hvar.hr/portal/?page_id=6/ službene stranice grada Hvara]
* [https://web.archive.org/web/20161207213827/http://www.tzhvar.hr/hr/slobodno_vrijeme/znamenitosti/ Hvarska katedrala]

{{Katedrale u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Katoličke katedrale u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Građevine u Hvaru]]

Hvarska katedrala - Povijest promjena

Suradnik10: /* Povijest izgradnje */

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica