Humanizam - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-28T18:22:05Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 18:22
Redak 1:		Redak 1:
	[[~~File~~:Creación de Adán (Miguel Ángel).jpg\|thumb\|250px\|[[Michelangelo Buonarroti]]: Stvaranje čovjeka]]		[[Datoteka:Creación de Adán (Miguel Ángel).jpg\|thumb\|250px\|[[Michelangelo Buonarroti]]: Stvaranje čovjeka]]

	'''Humanizam''' je razdoblje kasne srednjovjekovne [[povijest]]i obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih [[rim]]skih i [[Stara Grčka\|grčkih]] [[književnost]]i i [[civilizacija\|civilizacije]]. Začeci se nalaze u [[Italija\|talijanskim]] [[grad]]ovima [[14. stoljeće\|14. st.]], ali humanizam svoj procvat doživljava tijekom [[15. stoljeće\|15. st.]], kada se širi i na veći dio [[Europa\|Europe]]. Obilježuje ga eklektična uporaba antičke [[filozofija\|filozofije]] i njezino uklapanje u kršćansku [[srednji vijek\|srednjovjekovnu]] [[filozofija\|filozofiju]] te vjera u sposobnost i vrijednost [[čovjek]]a. [[Ideal]] humanizma jest svestran čovjek (''l’uomo universale'') koji razvija svekolike umne sposobnosti, slobodan duh koji teži preispitivanju uvriježenih uvjerenja, kao i stjecanju novih znanja iz područja [[društvene znanosti\|društvenih]] i [[prirodne znanosti\|prirodnih znanosti]]. Sljedbenici humanizma (humanisti) izdvajaju se kao poseban društveni sloj u koji ulaze znanstvenici i kulturni djelatnici, kao i vladari i drugi predstavnici društvene elite (dvorjanici, kondotjeri, aristokrati). Razdoblje humanizma pripremilo je preporod znanosti i umjetnosti u Europi ([[renesansa]]).		'''Humanizam''' je razdoblje kasne srednjovjekovne [[povijest]]i obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih [[rim]]skih i [[Stara Grčka\|grčkih]] [[književnost]]i i [[civilizacija\|civilizacije]]. Začeci se nalaze u [[Italija\|talijanskim]] [[grad]]ovima [[14. stoljeće\|14. st.]], ali humanizam svoj procvat doživljava tijekom [[15. stoljeće\|15. st.]], kada se širi i na veći dio [[Europa\|Europe]]. Obilježuje ga eklektična uporaba antičke [[filozofija\|filozofije]] i njezino uklapanje u kršćansku [[srednji vijek\|srednjovjekovnu]] [[filozofija\|filozofiju]] te vjera u sposobnost i vrijednost [[čovjek]]a. [[Ideal]] humanizma jest svestran čovjek (''l’uomo universale'') koji razvija svekolike umne sposobnosti, slobodan duh koji teži preispitivanju uvriježenih uvjerenja, kao i stjecanju novih znanja iz područja [[društvene znanosti\|društvenih]] i [[prirodne znanosti\|prirodnih znanosti]]. Sljedbenici humanizma (humanisti) izdvajaju se kao poseban društveni sloj u koji ulaze znanstvenici i kulturni djelatnici, kao i vladari i drugi predstavnici društvene elite (dvorjanici, kondotjeri, aristokrati). Razdoblje humanizma pripremilo je preporod znanosti i umjetnosti u Europi ([[renesansa]]).

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T00:33:04Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2022. u 00:33
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Humanizam'''-->~~[[File:Creación de Adán (Miguel Ángel).jpg\|thumb\|250px\|[[Michelangelo Buonarroti]]: Stvaranje čovjeka]]		[[File:Creación de Adán (Miguel Ángel).jpg\|thumb\|250px\|[[Michelangelo Buonarroti]]: Stvaranje čovjeka]]

	'''Humanizam''' je razdoblje kasne srednjovjekovne [[povijest]]i obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih [[rim]]skih i [[Stara Grčka\|grčkih]] [[književnost]]i i [[civilizacija\|civilizacije]]. Začeci se nalaze u [[Italija\|talijanskim]] [[grad]]ovima [[14. stoljeće\|14. st.]], ali humanizam svoj procvat doživljava tijekom [[15. stoljeće\|15. st.]], kada se širi i na veći dio [[Europa\|Europe]]. Obilježuje ga eklektična uporaba antičke [[filozofija\|filozofije]] i njezino uklapanje u kršćansku [[srednji vijek\|srednjovjekovnu]] [[filozofija\|filozofiju]] te vjera u sposobnost i vrijednost [[čovjek]]a. [[Ideal]] humanizma jest svestran čovjek (''l’uomo universale'') koji razvija svekolike umne sposobnosti, slobodan duh koji teži preispitivanju uvriježenih uvjerenja, kao i stjecanju novih znanja iz područja [[društvene znanosti\|društvenih]] i [[prirodne znanosti\|prirodnih znanosti]]. Sljedbenici humanizma (humanisti) izdvajaju se kao poseban društveni sloj u koji ulaze znanstvenici i kulturni djelatnici, kao i vladari i drugi predstavnici društvene elite (dvorjanici, kondotjeri, aristokrati). Razdoblje humanizma pripremilo je preporod znanosti i umjetnosti u Europi ([[renesansa]]).		'''Humanizam''' je razdoblje kasne srednjovjekovne [[povijest]]i obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih [[rim]]skih i [[Stara Grčka\|grčkih]] [[književnost]]i i [[civilizacija\|civilizacije]]. Začeci se nalaze u [[Italija\|talijanskim]] [[grad]]ovima [[14. stoljeće\|14. st.]], ali humanizam svoj procvat doživljava tijekom [[15. stoljeće\|15. st.]], kada se širi i na veći dio [[Europa\|Europe]]. Obilježuje ga eklektična uporaba antičke [[filozofija\|filozofije]] i njezino uklapanje u kršćansku [[srednji vijek\|srednjovjekovnu]] [[filozofija\|filozofiju]] te vjera u sposobnost i vrijednost [[čovjek]]a. [[Ideal]] humanizma jest svestran čovjek (''l’uomo universale'') koji razvija svekolike umne sposobnosti, slobodan duh koji teži preispitivanju uvriježenih uvjerenja, kao i stjecanju novih znanja iz područja [[društvene znanosti\|društvenih]] i [[prirodne znanosti\|prirodnih znanosti]]. Sljedbenici humanizma (humanisti) izdvajaju se kao poseban društveni sloj u koji ulaze znanstvenici i kulturni djelatnici, kao i vladari i drugi predstavnici društvene elite (dvorjanici, kondotjeri, aristokrati). Razdoblje humanizma pripremilo je preporod znanosti i umjetnosti u Europi ([[renesansa]]).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-10T10:30:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Creación de Adán (Miguel Ángel).jpg|thumb|250px|[[Michelangelo Buonarroti]]: Stvaranje čovjeka]]

'''Humanizam''' je razdoblje kasne srednjovjekovne [[povijest]]i obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih [[rim]]skih i [[Stara Grčka|grčkih]] [[književnost]]i i [[civilizacija|civilizacije]]. Začeci se nalaze u [[Italija|talijanskim]] [[grad]]ovima [[14. stoljeće|14. st.]], ali humanizam svoj procvat doživljava tijekom [[15. stoljeće|15. st.]], kada se širi i na veći dio [[Europa|Europe]]. Obilježuje ga eklektična uporaba antičke [[filozofija|filozofije]] i njezino uklapanje u kršćansku [[srednji vijek|srednjovjekovnu]] [[filozofija|filozofiju]] te vjera u sposobnost i vrijednost [[čovjek]]a. [[Ideal]] humanizma jest svestran čovjek (''l’uomo universale'') koji razvija svekolike umne sposobnosti, slobodan duh koji teži preispitivanju uvriježenih uvjerenja, kao i stjecanju novih znanja iz područja [[društvene znanosti|društvenih]] i [[prirodne znanosti|prirodnih znanosti]]. Sljedbenici humanizma (humanisti) izdvajaju se kao poseban društveni sloj u koji ulaze znanstvenici i kulturni djelatnici, kao i vladari i drugi predstavnici društvene elite (dvorjanici, kondotjeri, aristokrati). Razdoblje humanizma pripremilo je preporod znanosti i umjetnosti u Europi ([[renesansa]]).

Glavni su predstavnici: [[Francesco Petrarca]], [[Giovanni Boccaccio]], [[Giovanni Pico della Mirandola]], L. Valla, Thomas More, H. Grotius, [[Johannes Reuchlin]], [[Erazmo Roterdamski]], P. Melanchthon; kod [[Hrvati|Hrvata]]: [[Ivan Česmički]], [[Marko Marulić]] i drugi.

U općenitom smislu humanizam predstavlja bilo koji sustav mišljenja i djelovanja koji u prvi plan stavlja [[čovjek]]a i njegove potrebe.

==Vanjske poveznice==
*[https://www.academia.edu/15852222/Erwin_Panofsky_Povijest_umjetnosti_kao_humanisti%C4%8Dka_disciplina Erwin Panofsky: Povijest umjetnosti kao humanistička disciplina]

[[Kategorija:Novi vijek]]
[[Kategorija:Filozofija života]]
[[Kategorija:Filozofija religije‎]]