WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T21:02:08Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 21:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatski helsinški odbor'''-->~~[[Datoteka:Hrvatski_helsinski_odbor.gif\|mini\|130px\|desno\|Logotip hrvatskog helsinškog odbora]]'''Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava''' ('''HHO''') vodeća je [[nevladina organizacija]] za zaštitu i promicanje ljudskih prava u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]].		[[Datoteka:Hrvatski_helsinski_odbor.gif\|mini\|130px\|desno\|Logotip hrvatskog helsinškog odbora]]'''Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava''' ('''HHO''') vodeća je [[nevladina organizacija]] za zaštitu i promicanje ljudskih prava u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]].

	==Povijest==		==Povijest==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T04:29:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Hrvatski_helsinski_odbor.gif|mini|130px|desno|Logotip hrvatskog helsinškog odbora]]'''Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava''' ('''HHO''') vodeća je [[nevladina organizacija]] za zaštitu i promicanje ljudskih prava u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

==Povijest==
Hrvatski helsinški odbor [[31. ožujka]] [[1993.]] osnovali su neovisni [[Intelektualac|intelektualci]], umjetnici, pravnici, novinari angažirani na zaštiti i promicanju ljudskih prava. Do [[14. travnja]] [[2003.]] djelovao je kao predstavništvo Internacionalne helsinške federacije, a potom je registriran kao domaća udruga po hrvatskom zakonu.

HHO je bio član Međunarodne helsinške federacije do njenog raspada 2008. godine. Bio je i član Mreže kuća ljudskih prava do 2008. i Balkanske mreže za ljudska prava (ne djeluje od 2008.). Surađuje s hrvatskim pravosudnim, javnim, upravnim i drugim relevantnim institucijama, kako u radu na slučajevima kršenja ljudskih prava, tako i u razvijanju novih sustavnih rješenja.

HHO surađuje sa sličnim organizacijama u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] (ostale postjugoslavenske zemlje, kao i [[Albanija|Albanija]], [[Grčka|Grčka]] i druge), kao i diljem Europe.

==Ustroj i djelovanje==
===Ciljevi===
Ciljevi HHO-a su:
* podupirati, promicati i implementirati principe Završnog akta Helsinške konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi, potpisane u Helsinkiju kolovoza [[1975.]], i svih pratećih dokumenata; ostvarivati, podržavati, promicati principe UN-a vezane za [[ljudska prava]], te u djelo provoditi dokumente Vijeća Europe;
* podupirati razvijanje demokratskih institucija i promicati vladavinu prava, ljudska prava i obrazovanje za ove vrijednosti;
* organizirati istraživanje i dokumentaciju u vezi s ljudskim pravima u Hrvatskoj;
* pomoći žrtvama kršenja ljudskih prava i onima čija su prava ugrožena.

HHO svake godine pruža pomoć u prosječno 1200-2000 novih slučajeva kršenja ljudskih prava, što uključuje do 5000 osoba. Organizacija kontinuirano obavještava javnost o pitanjima ljudskih prava i po potrebi potiče rasprave o sistemskim uzrocima najtežih problema, čime utječe i na sistemske promjene.

===Članstvo===
Hrvatski helsinški odbor ima približno 30 članica i članova. U njegovom profesionalnom uredu radilo je do 2008. 10 zaposlenica i zaposlenika. Članstvo u organizaciji i plaćeni rad jasno su razdvojeni. Članovi (uključujući predsjednika, pravnike itd.) rade volonterski, a zaposlenici nisu članovi udruge. Time odbor osigurava vjernost svojoj glavnoj misiji i sprječava premještanje ciljeva prema kratkoročnijim ili užim interesima.

'''Predsjednici''' Hrvatskog helsinškog odbora do sada su bili: [[Ivan Zvonimir Čičak]] (1993.-1998.), [[Žarko Puhovski]] (2000.–2007.), Daniel Ivin (2007.) <ref>'''Daniel Ivin''' (Karlovac, 1932), hrvatski publicist, mlađi brat [[Slavko Goldstein|Slavka Goldsteina]]. ([http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28242 Ivin, Daniel], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.)</ref> i [[Ivo Banac]] (2007.–2009.). 2009. godine za predsjednika je ponovno izabran Ivan Zvonimir Čičak.

===Područni uredi===
Osim središnjeg ureda u [[Zagreb]]u, HHO je imao i nekoliko područnih centara - [[Slavonija]] ([[Osijek]] i [[Vukovar]]), [[Karlovac]], [[Knin]], [[Split]], [[Dubrovnik]] - kojima je osiguravao pokrivenost najkritičnijih područja u državi, napose područja najviše pogođenih u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].

===Rezultati===
* brojni slučajevi kršenja ljudskih prava svake godine budu razriješeni putem intervencija kod odgovornih instancija sistema, lobiranja, javnih akcija, te suradnje s relevantnim vlastima (teško je ocijeniti stupanj uspješnosti, jer dio pritužitelja ne obavještava HHO o uspjehu odnosno ostvarenju njihovih prava; na osnovi djelomičnih povratnih informacija, te indirektnih obavijesti od nadležnih institucija, može se procijeniti da je stupanj uspješnosti oko 25%);

* obrazovanje za ljudska prava za mlade (do sredine [[2008.]] održano je 18 škola, od kojih svaka uključuje dvadesetak sudionica i sudionika iz srednjih škola), čime se nadoknađuje manjak tema o ljudskim pravima u hrvatskom obrazovnom sistemu; obrazovanje o ljudskim pravima za mlade profesionalce / buduće donositelje odluka u jugoistočnoj Europi – u suradnji s Balkanskom mrežom za ljudska prava (dosad sedam škola, od kojih svaka uključuje po 30 sudionika i sudionica); ljetne škole ljudskih prava: obrazovanje o posebnim pitanjima ljudskih prava za aktiviste civilnog društva, novinare, saborske zastupnike i javne službenike u Hrvatskoj i drugim post-jugoslavenskim zemljama (više od 500 sudionika u 10 godina);

* napredno obrazovanje za pravosuđe (suce, javne tužitelje itd.), koje je potom preuzela Pravosudna akademija; obrazovanje o ljudskim pravima za policiju, zahvaljujući kojemu je kolegij o ljudskim pravima uključen u program Policijske akademije;

* zalaganje za zakonodavstvo relevantno za ljudska prava. Zakon o pravu na pristup informacijama je usvojen kao rezultat zalaganja koalicije NVO-a koju je okupio HHO; Zakon omogućuje mnogo efikasnije postizanje transparentnosti i odgovornosti. Nacrt Zakona o političkim strankama bio je podnesen Saboru na razmatranje, ali je bio odbijen; premda je bila formalno neuspješna, ova je kampanja bila dobro prepoznata u medijima, te je efektivno razotkrila otpor cijele političke elite (neovisno o stranačkoj pripadnosti) prema transparentnosti u odnosu na internu demokraciju, financije, raspodjelu izbornih kandidatura ili utjecajnih pozicija itd.; u novije vrijeme (2007/08) HHO sudjeluje u pripremama zakona protiv diskriminacije i o besplatnoj pravnoj pomoći;

* nadziranje slobode informiranja i izražavanja, obrana prava novinara, kao i osoba čija su prava kršili mediji (privatnost, osobno dostojanstvo itd.);

* dokumentirani izvještaji o civilnim žrtvama operacija "Bljesak" i "Oluja" u svibnju i kolovozu 1995.;

* monitoring većeg broja suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj.

U srpnju [[2006.]] EU Monitoring Centre on Racism and Xenophobia (sadašnja EU Agency for Fundamental Rights) izabrao je HHO (zajedno s partnerima - Hrvatskim pravnim centrom i Srpskim demokratskim forumom) na godinu dana kao National Focal Point za Hrvatsku na osnovi njegovog angažmana na monitoringu i zaštiti ljudskih prava, napose prava etničkih manjina.

==Nagrade==
Hrvatski helsinški odbor svake godine u povodu [[Međunarodni dan ljudskih prava|Međunarodnog dana ljudskih prava]] (10. prosinca) dodjeljuje tri nagrade:

* '''Nagradu "[[Miko Tripalo]]"''' državnim dužnosnicima i predstavnicima lokalne samouprave i političarima za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava koji nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde

* '''Nagradu "Joško Kulušić"''' za doprinos u zaštiti ljudskih prava na području [[Mediji|medijskog]] djelovanja <ref>'''Joško Kulušić''' ([[Supetar]], 1938. – Split, 1998.) hrvatski novinar. Dugogodišnji novinar i glavni urednik [[Slobodna Dalmacija|''Slobodne Dalmacije'']]. ([http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34583 Kulušić, Joško], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.)</ref>

* '''Nagradu "Sulejman Mašović-Jovan Nikolić-[[Luka Vincetić]]"''' za doprinos u promicanju međureligijskog dijaloga, ekumenizma i vjerske tolerancije <ref>'''Sulejman Mašović''' ([[Sandžak]], 1918.- Zagreb, 1998.) hrvatski pravnik, sociolog, ekonomist, [[imam]], sveučilišni profesor i predavač na zagrebačkoj [[Medresa|medresi]]. Bio je sudionik brojnih međureligijskih susreta i skupova i urednik za područje [[Islam|islama]] u Leksikonu religije [[LZMK]], te član stručnih tijela [[UNESCO|UNESCO-a]]. ([http://behar.hr/author/sulejmanmasovic/ Autor: Sulejman Mašović], ''Behar'', časopis za kulturu i društvena pitanja, behar.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.)</ref><ref>'''Jovan Nikolić''' (Kovin u [[Banat|Banatu]], 1926. - Zagreb, 1998.) filozof i teolog, svećenik [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] u Hrvatskoj. Zaređen 1954. godine, službuje po Slavoniji i Varaždinu, od 1967. u Zagrebu. Jedan je od utemeljitelja časopisa za kulturu mira i nenasilja ''Izazov'', sudionik mnogih [[Ekumenizam|ekumenskih]], mirotvornih i teoloških skupova. Član Lige za mir, Svjetske konferencije religija za mir - ogranka za Hrvatsku, Teološkog društva "[[Kršćanska sadašnjost]]" i Hrvatskoga helsinškog odbora. Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] ostao je u Hrvatskoj, te je zauzeto ekumenski i pastoralno djelovao sve do smrti. ([http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=15851 ''Pokopan srpskopravoslavni protojerej Jovan Nikolić''], [[IKA]], www.ika.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.)</ref>

==Izvori==
;Bilješke i literatura
{{izvori|2}}

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [http://www.hho.hr/ Hrvatski helsinški odbor], službene mrežne stranice
* [http://www.mup.hr/UserDocsImages/Policija%20i%20gradjani.pdf ''Policija i građani''], www.mup.hr, primjer publikacije kojoj su suizdavači HHO i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

[[Kategorija:Hrvatske udruge za zaštitu ljudskih prava]]
[[Kategorija:Organizacije u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]

Hrvatski helsinški odbor - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica