WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T19:34:08Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 19:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatska neprijateljska emigracija'''-->~~'''Hrvatska neprijateljska emigracija''' - '''"HNE"''' je pojam kojeg je koristila [[Druga Jugoslavija\|Jugoslavija]], prvenstveno [[UDBA]] za [[Hrvatsko iseljeništvo]]. Podrazumijevao je hrvatske emigrantske političke, društvene, kulturne, športske i vjerske organizacije, te razne politički aktivne grupe i pojedince.		'''Hrvatska neprijateljska emigracija''' - '''"HNE"''' je pojam kojeg je koristila [[Druga Jugoslavija\|Jugoslavija]], prvenstveno [[UDBA]] za [[Hrvatsko iseljeništvo]]. Podrazumijevao je hrvatske emigrantske političke, društvene, kulturne, športske i vjerske organizacije, te razne politički aktivne grupe i pojedince.

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T00:20:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Hrvatska neprijateljska emigracija''' - '''"HNE"''' je pojam kojeg je koristila [[Druga Jugoslavija|Jugoslavija]], prvenstveno [[UDBA]] za [[Hrvatsko iseljeništvo]]. Podrazumijevao je hrvatske emigrantske političke, društvene, kulturne, športske i vjerske organizacije, te razne politički aktivne grupe i pojedince.

== Povijest ==
Veliki broj [[Hrvat]]a iselio je iz Hrvatske neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|drugoga svjetskog rata]], u svibnju [[1945.]] godine. U prvoj skupini iseljenika, bjegunaca, nalazili su se [[Hrvatske oružane snage|vojnici NDH]], državni činovnici, dužnosnici raznih nekomunističkih organizacija i stranaka te njihove [[obitelj]]i. Njihova nakana je bila da se predaju [[Englezi]]ma i tako spase glavu. Međutim, [[Velika Britanija|Englezi]] su većinu vojnika i civila izručili [[partizani]]ma, a ovi su nad njima izvršili [[Bleiburg|masakr]]. Oni koji su se uspjeli spasiti bili su smješteni u izbjegličke logore u [[Austrija|Austriji]], [[Hrvati u Italiji|Italiji]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]]. Dio ih je ostao u tim državama, ali ih se još više iselilo u [[Hrvati u Australiji|Australiju]] i [[Hrvati u Sjevernoj Americi|Sjevernu]] i [[Hrvati u Južnoj Americi|Južnu Ameriku]].

Drugi val iseljavanja dogodio se koncem pedesetih i početkom šezdesetih godina. Ove bjegunce karakterizirala je činjenica da se uglavnom radilo o mladićima koji su, pretežno iz ekonomskih razloga, ilegalno prelazili granicu. I oni su bivali smješteni u izbjegličke kampove u Austriji, Italiji i Zapadnoj Njemačkoj. Nakon liječničkih pregleda tražili su posao u nekoj zapadnoeuropskoj državi ili bi iseljavali u Australiju i Sjevernu i Južnu Ameriku.

Najveći broj Hrvata iselio je šezdesetih godina kad je [[Beograd]] otvorio granice i omogućio odlazak na “privremeni rad”. Uslijed toga su mnogi krajevi u hrvatskoj praktički opustjeli.

Posljednje značajnije iseljavanje dogodilo je nakon [[Sječa Hrvatske|Karađorđeva]] i sloma [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] [[1971.]], kad je tisuće Hrvata bilo izvrgnuto progonima. Bjegunci su ilegalno prelazili granicu, a u iseljeništvu su ih zvali “proljećarima”.

Prema dosadašnjih saznanjima, [[jugoslavenska tajna služba]] je diljem svijeta u vremenskom razdoblju od [[1946.]] do [[1990.]] godine likvidirala šezdeset i osam hrvatskih emigranata. Također je utvrđeno da je u tom istom razdoblju pet hrvatskih političkih emigranata netragom nestalo, te se može opravdano pretpostaviti da su bili oteti i na nepoznatom mjestu likvidirani.

Imajući u vidu postupke odlučivanja, organiziranja i izvođenja otmica i likvidacija hrvatskih emigranta, te operacije jugoslavenskih tajnih službi mogu se podijeliti u nekoliko razdoblja. U godinama neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata [[OZNA]] je napadala prvenstveno one hrvatske emigrante koji su imali dobre veze sa savezničkim centrima moći (napr. [[Drago Jilek]]) ili su uživali neokrnjen ugled među narodom u Domovini (napr. dr. [[Ivo Protulipac]]). Padom [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] [[1966.]] i relativnim omekšavanjem represivnog sustava unutar Jugoslavije naglo se povećao broj "ofanzivnih akcija" prema hrvatskim političkim emigrantima, odnosno broj otmica i likvidacija u emigraciji. Od pada Rankovića do konca 1971., dakle u razdoblju za koje se pretpostavljalo da su u [[Zagreb]]u vlast preuzeli hrvatski orijentirani [[KPH|komunisti]], ubijena su dvadeset i četiri hrvatska emigranta, a desetorica su slučajem preživjeli [[atentat]]e i jedan je otet. Ta crna serija se nastavila i nakon 1971., a naročito neposredno nakon Karađorđeva, dakle tijekom [[1972.]] godine, te u razdoblju nekoliko godina prije i poslije smrti jugoslavenskog diktatora [[Tito|Josipa Broza Tita]], a trajala je praktički do pred sam [[raspad SFRJ|raspad Jugoslavije]].

== Žrtve Udbina djelovanja ==
Podatci prema:<ref>Anka Vujić: [http://www.safaric-safaric.si/materiali_cro/udba/UDBA%20dokument%20likvidacije.pdf UDBA: zločinački stroj] članak iz Zore, srijeda, 3. svibnja 1995., stranice safaric-safaric.si</ref>
=== Ubojstva ===
# [[Ivo Protulipac|Ive Protulipca]], 1946. godine u Italiji
# [[Ilija Abramović|Ilije Abramovića]], 1948. godine u Austriji
# [[Dinka Domančinović|Dinke Domančinović]], 1960. godine u Argentini
# [[Mate Miličević]]a, 1966. godine u Kanadi
# [[Marijan Šimundić|Marijana Šimundića]], 1967. godine u SR Njemačkoj
# [[Joze Jelić|Joze Jelića]], 1967. godine u SR Njemačkoj
# [[Mile Jelić|Mile Jelića]], 1967. godine u SR Njemačkoj
# [[Petar Tominac|Petra Tominca]], 1967. godine u SR Njemačkoj
# [[Vlado Murat|Vlade Murata]], 1967. godine u SR Njemačkoj
# [[Anđelko Pernar|Anđelka Pernara]], 1967. godine u SR Njemačkoj
# [[Hrvoje Ursa|Hrvoja Urse]], 1968. godine u SR Njemačkoj
# [[Đuro Kokić|Đure Kokića]], 1968. godine u SR Njemačkoj
# [[Mile Rukavina|Mile Rukavine]], 1968. godine u SR Njemačkoj
# [[Krešimir Tolj|Krešimira Tolja]], 1968. godine u SR Njemačkoj
# [[Vid Maričić|Vida Maričića]], 1968. godine u SR Njemačkoj
# [[Ante Znaor]]a, 1968. godine u Italiji
# [[Josip Krtalić|Josipa Krtalića]], 1968. godine u Italiji
# [[Nedjeljko Mrkonjić|Nedjeljka Mrkonjića]], 1968. godine u Francuskoj
# [[Pero Čović|Pere Čovića]], 1968. godine u Australiji
# [[Mirko Čurić|Mirka Čurića]], 1969. godine u SR Njemačkoj
# [[Nahid Kulenović|Nahida Kulenovića]], 1969. godine u SR Njemačkoj
# [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Luburića]], 1969. godine u Španjolskoj
# [[Mijo Lijić|Mije Lijića]], 1970. godine u Švedskoj
# [[Mirko Šimić|Mirka Šimića]], 1971. godine u SR Njemačkoj
# [[Ivo Bogdan|Ive Bogdana]], 1971. godine u Argentini
# [[Maksim Krstulović|Maksima Krstulovića]], 1971. godine u Engleskoj
# [[Drago Mihalić|Drage Mihalića]], 1972. godine u SR Njemačkoj
# [[Josip Senić|Josipa Senića]], 1972. godine u SR Njemačkoj
# [[Branko Jelić|Branka Jelića]], 1972. godine u SR Njemačkoj
# [[Stjepan Ševo|Stjepana Ševe]], 1972. godine u Italiji
# [[Tatjana Ševo|Tatjane Ševo]], 1972. godine u Italiji
# [[Rosemarie Bahrić|Rosemarie Bahrić]], 1972. godine u Italiji
# [[Josip Buljan-Mikulić|Josipa Buljana-Mikulića]], 1973. godine u SR Njemačkoj
# [[Mate Jozak]]a, 1974. godine u SR Njemačkoj
# [[Ilija Vučić|Ilije Vučića]], 1975. godine u SR Njemačkoj
# [[Ivica Miošević|Ivice Mioševića]], 1975. godine u SR Njemačkoj
# [[Nikola Martinović|Nikole Martinovića]], 1975. godine u Austriji
# [[Matko Bradarić|Matka Bradarića]], 1975. godine u Belgiji
# [[Vinko Eljuga|Vinka Eljuge]], 1975. godine u Danskoj
# [[Stipe Mikulić]]a, 1975. godine u Švedskoj 7
# [[Nikola Penava|Nikole Penave]], 1975. godine u SR Njemačkoj
# [[Ivan Tuksor|Ivana Tuksora]], 1976. godine u Francuskoj
# [[Ivan Vučić|Ivana Vučića]], 1977. godine u SR Njemačkoj
# [[Jozo Oreč|Joze Oreča]], 1977. godine u JAR
# [[Bruno Bušić|Brune Bušića]], 1978. godine u Francuskoj
# [[Križan Brkić|Križana Brkića]], 1978. godine u SAD
# [[Marijan Rudela|Marijana Rudele]], 1979. godine u SAD
# [[Zvonko Štimac|Zvonka Štimca]], 1979. godine u SAD
# [[Goran Šećer|Gorana Šećera]], 1979. godine u Kanadi
# [[Cvitko Cicvarić|Cvitka Cicvarića]], 1979. godine u Kanadi
# [[Nikola Miličević (žrtva Udbe)|Nikole Miličevića]], 1980. godine u SR Njemačkoj
# [[Mirko Deskera|Mirka Deskera]], 1980. godine u SR Njemačkoj
# [[Ante Kostić]]a, 1981. godine u SR Njemačkoj
# [[Mate Kolić]]a, 1981. godine u Francuskoj
# [[Petar Bilandžić|Petra Bilandžića]], 1981. godine u SR Njemačkoj
# [[Ivan Jurišić|Ivana Jurišića]], 1981. godine u SR Njemačkoj
# [[Mladen Jurišić|Mladena Jurišića]], 1981. godine u SR Njemačkoj
# [[Stanko Nižić|Stanka Nižića]], 1981. godine u Švicarskoj
# [[Ivo Furlić|Ive Furlića]], 1981. godine u SR Njemačkoj
# [[Đuro Zagajski|Đure Zagajskog]], 1983. godine u SR Njemačkoj
# [[Franjo Mikulić|Franje Mikulića]], 1983. godine u SR Njemačkoj
# [[Milan Župan|Milana Župana]], 1983. godine u SR Njemačkoj
# [[Stjepan Đureković|Stjepana Đurekovića]], 1983. godine u SR Njemačkoj
# [[Slavko Logarić|Slavka Logarića]], 1984. godine u SR Njemačkoj
# [[Franjo Mašić|Franje Mašića]], 1986. godine u SAD
# [[Ivan Hlevnjak|Ivana Hlevnjaka]], 1987. godine u SR Njemačkoj
# [[Damir Đureković|Damira Đurekovića]], 1987. godine u Kanadi
# [[Ante Đapić (žrtva Udbe)|Ante Đapića]], 1989. godine u SR Njemačkoj

=== Nestali ===
Usporedi sa "otmice sa smrtnom posljedicom")

1.) Zlatko Milković 1949. godine u Francuskoj 
2.) Zvonimir Kučar 1963. godine u Francuskoj 
3.) Geza Pašti 1965. godine u Francuskoj 
4.) Stjepan Crnogorac 1972. godine u Austriji 

=== Otmice sa smrtnim posljedicama ===
# [[Drago Jelik|Drage Jelika]], 1949. godine iz Italije
# [[Zlatko Milković|Zlatka Milkovića]], 1949. godine u Francuskoj
# [[Zvonimir Kučar|Zvonimira Kučara]], 1963. godine u Francuskoj
# [[Geza Pašti|Geze Paštija]], 1965. godine u Francuskoj
# [[Stjepan Crnogorac|Stjepana Crnogorca]], 1972. godine u Austriji

=== Neuspjela ubojstva ===

1.) [[Mate Frković]] 1948. godine u Austriji 
2.) Dr. [[Ante Pavelić]] 1957. godine u Argentini 
3.) Dr. Branko Jelić 1957. godine u SR Njemačkoj, 
4.) obitelj Deželić 1965. godine u SR Njemačkoj 
5.) Ante Vukić 1968. godine u SR Njemačkoj 
6.) Mirko Grabovac 1969. godine u SR Njemačkoj 
7.) Dr. Branko Jelić 1970. godine u SR Njemačkoj 
8.) Vlado Damjanović 1970. godine u SR Njemačkoj 
9.) Dr. Branko Jelić 1971. godine u SR Njemačkoj 
10.) Gojko Bošnjak 1972. godine u SR Njemačkoj 
11.) Nikola Vidović 1972. godine u Francuskoj 
12.) Dane Šarac 1973. godine u SR Njemačkoj 
13.) Gojko Bošnjak 1973. godine u SR Njemačkoj 
14.) Dane Šarac 1974. godine u Francuskoj 
15.) Stipe Bilandžić 1975. godine u SR Njemačkoj 
16.) [[Stipe Bilandžić]] 1977. godine u SR Njemačkoj 
17.) [[Franjo Goreta]] 1980. godine u SR Njemačkoj 
18.) Luka Kraljević 1982. godine u SR Njemačkoj 
19.) Luka Kraliević 1983. godine u SR Njemačkoj 
20.) Danica Glavaš 1986. godine u SAD 
21.) Ants Tokić 1988. godine u Australiji 
22.) Tomislav Naletelić 1988. godine u SR Njemačkoj 
23.) Nikola Štedul 1988. godine u Škotskoj

=== Otmice ===
1.) Drago Jelik 1949. godine iz Italije 
2.) [[Krunoslav Draganović]] 1967. godine iz Italije 
3.) Vjenceslav Čižek 1977. godine iz Italije 
4.) Ivica Novaković 1987. godine iz SR Njemačke

=== Neuspjele otmice ===
1.) Dr. Branko Jelić 1950. godine iz SR Njemačke 
2.) Franjo Mikulić 1979. godine iz Francuske

== Vidi još ==
* [[Lex Perković]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Hrvatsko iseljeništvo]]
[[Kategorija:Sigurnosno-obavještajne službe]]
[[Kategorija:Povijest druge Jugoslavije]]
[[Kategorija:Politika Jugoslavije]]
[[Kategorija:Vanjska politika Republike Hrvatske]]

Hrvatska neprijateljska emigracija - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica