WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T18:56:42Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 18:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatska grafika'''-->~~'''Hrvatska grafika''', dio [[Hrvatska likovna umjetnost\|hrvatske likovne umjetnosti]].		'''Hrvatska grafika''', dio [[Hrvatska likovna umjetnost\|hrvatske likovne umjetnosti]].

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-24T23:08:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Hrvatska grafika''', dio [[Hrvatska likovna umjetnost|hrvatske likovne umjetnosti]].

== Povijest ==
U Hrvatskoj se [[grafika]] kao vizualni medij pojavila u drugoj polovini 15. stoljeća, usporedno s [[tiskarstvo]]m te stoga ima višestoljetnu tradiciju. Osobitu je popularnost stekla u doba [[renesansa|renesanse]] zahvaljujući [[ilustracija]]ma knjiga, poglavito onima u liturgijskim knjigama, i to na hrvatskome jeziku. Tiskane su u Mletcima i hrvatskim domaćim tiskarama koje su se nalazile u Senju, Rijeci, Nedelišću i Varaždinu. U Hrvata su brojni kroz renesansu, barok, postali dijelom svjetske kulture preko grafika. Brojni hrvatski grafičari ostavili su neizbrisiv trag u povijesti hrvatske grafike i u brojnim europskim grafičkim centrima, osobito u XVI. stoljeću. Prepoznatljivi je kreativni doprinos povijesti europske grafike majstora podrijetlom iz hrvatskih krajeva, koji su djelovali izvan uže domovine: [[Andrija Medulić|Andrije Medulića]] (Andrea Meldolla Schiavone), [[Martin Rota Kolunić|Martina Rote Kolunića]], [[Natale Bonifacio|Natalea Bonifacija]] i [[Juraj Klović|Jurja Julija Klovića]] (Giorgio Giulio Clovio). Vrlo je vrijedan grafički doprinos književnika, povjesničara i kulturnog djelatnika [[Pavao Ritter Vitezović|Pavla Rittera Vitezovića]] (1652. – 1713.), koji se okušao i kao [[grafičar]]-[[bakropisac]]. Vitezović je od 1676. do 1679. godine boravio u Wagenspergu (Bogenšperk) kod slovenskoga polihistora [[Valvasor|Janeza Vajkarda Valvasora]], po čijim je crtačkim predlošcima izradio niz grafičkih [[veduta]] hrvatskih i slovenskih gradova te [[burg]]ova u tehnici [[bakropisa]].<ref name=HRT>[https://magazin.hrt.hr/562000/hrvatska-kultura-dobila-prvi-sustavni-pregled-grafke HRT Magazin] Maroje Vučićević/V.M./HRT: ''Hrvatska kultura dobila prvi sustavni pregled grafike'' 27. studenoga 2019. (pristupljeno 1. prosinca 2019.)</ref><ref name=ljevak>[https://www.ljevak.hr/strucna-literatura/23693-hrvatska-grafika.html Ljevak] Hrvatska grafika (pristupljeno 1. prosinca 2019.)</ref>

Razvitku hrvatske grafike značajno je pridonio razvoj studija grafike na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti]] u Zagrebu. Od osnivanja Akademije 1907. do osnutka Grafičkog odsjeka 1956. grafika je bila tek kolegij studentima Slikarskoga i Kiparskog odsjeka, ispunjen uglavnom litografskim i bakropisnim vježbama. Prvi hrvatski visokoškolovani grafičar (prof. [[Wiliam Unger]], Beč) je jedan od utemeljitelja Akademije [[Menci Klement Crnčić]]. Sa Crnčićem nsporno je počela suvremena hrvatska grafika. Nasljedovao ga je [[Tomislav Krizman]] koji ga je nadmašio temperamentom, raznovrsnošću motiva i tehničkih postupaka. U grafici 20. stoljeća od hrvatskih grafičara zapaženi su [[Bela Čikoš Sesija]], [[Miroslav Kraljević]], Crnčić, Krizman i niz se nastavlja preko imena suvremenih hrvatskih grafičara kao što su [[Igor Čabraja]], [[Ivana Franke]], [[Mirjana Vodopija]] i mnogi drugi.
Hrvatska suvremena grafika ističe se pored ostalih po osebujnom, uspješnom likovnom izrazu, zbog čega danas je mnoštvo iznimnih autora nagrađivanih i izvan Hrvatske.<ref name=HRT/><ref name=ljevak/>

Vrijedna je produkcija grafičkih mapa od Krizmanova prikupljanja vlastitih grafika u zajedničke korice 1907. i mape [[Proljetni salon|Proljetnoga salona]] iz 1920. godine pa sve do zapaženih izdanja kao što je [[Zbirka Biškupić|Zbirke Biškupić]]. Važna dionica tzv. "male grafike" je hrvatski [[ex libris]]. U Hrvatskoj su značajne samostalne zbirke grafika. Postoji tradicija grafičkih smotra. <ref name=HRT/><ref name=ljevak/>

Prvi je sustavni pregled hrvatske grafike napravila [[Mikica Maštrović]] koji je objavila 2019. u svojoj knjizi [[Hrvatska grafika (knjiga)|Hrvatska grafika]].<ref name=HRT/><ref name=ljevak/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Grafika]]
[[Kategorija:Hrvatska likovna umjetnost]]

Hrvatska grafika - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica