WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T18:22:29Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 18:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatinić'''-->~~{{Infookvir plemićka obitelj		{{Infookvir plemićka obitelj
	\|prezime = Hrvatinić		\|prezime = Hrvatinić
	\|slika = Coat of Arms of Hrvatinić.svg		\|slika = Coat of Arms of Hrvatinić.svg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T05:58:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir plemićka obitelj
|prezime = Hrvatinić
|slika = Coat of Arms of Hrvatinić.svg
|veličina_slike = 180px
|opis_slike = Grb obitelji Hrvatinić
|država = [[Bosna]]<br>[[Hrvatska]]
|podrijetlo = [[Hrvati|hrvatsko]]
|kuća = Stjepanić
|linije =
|naslovi = veliki vojvoda, herceg, ban
|utemeljenje = [[13. stoljeće]]
|utemeljitelj = Stjepan
|izumrli = [[1476.]]
|rodonačelnik =
|napomena =
}}
'''Hrvatinići''', hrvatski velikaški rod u srednjovjekovnoj primorskoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna|Bosni]] i [[Slavonija|Slavoniji]] koji je imao posjede na području [[Donji krajevi|Donjih krajeva]]<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 17.</ref> ([[Banica (župa, Bosna)|Banica]]), prvotno od Vrbanje i Vrbasa na istoku do Sane na Zapadu. [[Donji krajevi]] prvi se put spominju [[1244.]] godine zajedno s [[Usora i Soli|Usorom i Soli]] kao jedan od dijelova [[Banovina Bosna|Banovine Bosne]].

== Obiteljska povijest ==

=== Podrijetlo obitelji i uspon ===

Prvi poznati predak obitelji bio je plemić Stjepan († prije 1301.) prema kojem su njegovi potomci prozvani ''Stjepanićima''. Bili su rođaci i srodnici hrvatske velikaške obitelji [[Šubići|Šubića Bribirskih]]. Rodonačelnikom obitelji Hrvatinića smatra se knez [[Hrvatin Stjepanić|Hrvatin Stjepanić Ključki]] († prije 1315.), koji je priznavao vlast [[ban|hrvatskog bana]] [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavla I. Šubića]]. Imali su posjede na području [[Dolnji kraji|Donjih krajeva]], prvotno od [[Vrbanj|Vrbanje]] i [[Vrbas]]a na istoku do [[Sana|Sane]] na zapadu. Donji krajevi se spominju prvi put [[1244.]] godine kao dio [[Banovina Bosna|Banovine Bosne]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26389 Hrvatinići - Hrvatska enciklopedija]</ref> Širenje obiteljskih posjeda počelo je sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u vrijeme kneza Stjepana. Za njegovih sinova Hrvatina i Grgura nastavljeno je širenje obiteljskih posjeda. Tako je Grgur Stjepanić dobio od bosanskog bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana Kotromanića]] (1322.-1353.) darovnicom (nakon 1323.) pet sela za »vjernu službu«. Nakon Hrvatinove smrti baštinu su podijelili sinovi [[Vukoslav Hrvatinić|Vukoslav]] († prije 1343.), Pavao i [[Vukac Hrvatinić|Vukac]] († iza 1378.). Vukoslav je pristupio bosanskom banu Stjepanu II. Kotromaniću, koji mu je između 1326. i 1329. godine darovao župe [[Banica (župa, Bosna)|Banicu]] s gradom Ključem i Vrbanju s gradom Kotorom. Hrvatinići su u kasnijem razdoblju širili stečevinu obitelji na područje [[Pliva (županija)|župa Plive]], Zemljanika, Vrbanje i Mrina te Luke, Glaža, Vrbasa, Sane i [[Dubica|Dubice]].
[[Datoteka:Medieval_BiH.png|mini|desno|250px|Srednjovjekovna BiH i maksimalni posjed Hrvatinića]]
[[Datoteka:Realms_of_Hrvatini%C4%87i.png|mini|lijevo|150px|Posjed Hrvatinića i pad Bosne]]
Širenje posjeda nastavili su i Vukoslavovi sinovi Vuk i Pavao, kojima je potvrđen posjed mnogih sela u župi Banjici 1331., te Vlatko, s potvrdom posjeda (1353.-1354.) grada Ključa, okolnih sela te sela u župama Zemljaniku i Vrbanji. Prigodom vojnog pohoda kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I.]] na Bosnu [[1363.]], Vlatko se odmetnuo od bana [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka]]. Pritom je predao grad [[Ključ (BiH)|Ključ]] Ludoviku, a u zamjenu je dobio posjede u Slavoniji (Brštanovac i Kutinu), kamo se i povukao s ugarskom vojskom.
[[Datoteka:Hrvoje_and_his_estates.png|mini|lijevo|150px|Posjed Hrvatinića i njegova vlast u Bosni]]
[[Datoteka:Division of Hrvoje estates.png|mini|lijevo|150px|Podjela posjeda poslije Hrvojeve smrti]]

Drugi Hrvatinov sin, knez [[Pavao Hrvatinić]], u ispravi iz [[1323.]] godine spominje se kao gospodar »svemu [[Zemljanik]]u«, a [[1332.]] spominje se kao jedan od svjedoka. Njegovi sinovi Grgur i Vladislav, u doba zategnutih odnosa između Bosne i [[Ugarska|Ugarske]] odmetnuli su se od bana Tvrtka i prišli Ludoviku. On ih je 1357. godine izuzeo ispod vlasti bosanskog bana i uzeo pod svoju zaštitu.

=== Vrhunac moći i početak pada ===
[[Slika:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|desno|mini|Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]
Uspon obitelji nastavio se u vrijeme vojvode [[Vukac Hrvatinić|Vukca Hrvatinića]] († iza 1378.), koji se u izvorima spominje od [[1357.]] godine, koji je bio vjerni vazal [[Kotromanići|Kotromanića]] te je kao takav sudjelovao u odbijanju [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovikova]] napada na Bosnu [[1363.]] godine. Zato mu je ban Tvrtko darovao [[1366.]] godine cijelu župu Plivu s gradom Sokolom, zato što ga je Vukac obranio od kraljeve vojske. Pritom su mu vjerojatno pripali i posjedi Vlatka Vukoslavića. Zbog svojih je zasluga dobio i naslov vojvode. Umro je prije 1380. godine. Njegovi sinovi, od kojih se osobito istaknuo vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoje Vukčić]] i njegova braća [[Vuk Vukčić Hrvatinić|Vuk]], Dragiša i Vojislav sudjelovali su u dinastičkim borbama između [[Žigmund Luksemburški|Sigismunda Luksemburgovca]] i [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskoga]] na prijelazu stoljeća. Tako je Dragiši Vukčiću kao svojemu pristaši Ladislav Napuljski darovao neke posjede u župi Sani.

Godine [[1393.]] imenovao je Ladislav Napuljski vojvodu Hrvoja namjesnikom u [[Kraljevina Hrvatska|Hrvatskoj i Dalmaciji]], a uskoro je postao toliko moćan da je [[1398.]] godine ustoličio [[Stjepan Ostoja]] za novog kralja u Bosni. Godine [[1401.]] Ladislav Napuljski ga je imenovao namjesnikom u [[Ugarska|Ugarskoj]], Hrvatskoj i Dalmaciji. Dvije godine kasnije, Ladislav je [[1403.]] godine postavio Hrvoja za namjesnika Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Bosne, imenovao ga [[split]]skim [[herceg]]om i predao mu u vlasništvo otoke [[Brač]], [[Hvar]] i [[Korčula|Korčulu]].<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=89 Hrvatinići - Hrvatski biografski leksikon]</ref> Hrvoje Vukčić je ostao privržen kralju Ladislavu Napuljskom sve do [[1408.]] godine kada je vojska kralja Žigmunda nanijela težak poraz bosanskoj vojsci u [[Palež Dobora 1408.|bitci kod Dobora]] i pogubio preko stotinu bosanskih velikaša. Nakon toga je Hrvoje promijenio stranu i pristao uz Žigmunda zadržavši sva svoja imanja i naslove. Kada je na vlast u Bosni opet došao kralj Stjepan Ostoja, Hrvoje je izgubio grad [[Omiš]] s Primorjem do [[Žrnovnica|Žrnovnice]], koji je kralj predao Radivojevićima. Godine [[1413.]] Splićani su se pobunili protiv njegove vlasti pa je ostao bez splitskog herceštva. Iste godine izgubio je i župu Sanu koju je kralj predao [[Blagajski|knezovima Blagajskim]], dok je otoke Brač, Hvar i Korčulu predao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]]. Naposljetku ga je kralj Žigmund proglasio veleizdajnikom i neprijateljem, nakon čega se Hrvoje morao povućiu Donje krajeve. Pokušao je naći potporu kod [[Mlečani|Mlečana]], ali kada nije uspio, okrenuo se [[Osmanlije|Osmanlijama]] koje je pozvao u Bosnu da mu pomognu. Osmanska vojska je provalila [[1414.]] godine u Bosnu, a nakon što je [[1415.]] godine teško porazila ugarsku vojsku u Lašvi, Hrvoje je uspostavio neograničenu vlast u zapadnoj Bosni, dok je istočni dio zemlje pao pod [[Turci|turski]] utjecaj.

=== Propast obitelji Hrvatinić ===

Vojvodu Hrvoja je naslijedio sin Balša, koji je bio slab vladar. Vodstvo u obitelji je preuzeo Ivaniš Dragišić, sin kneza Dragiše Vukčića. Ivaniševi sinovi Pavao, Marko i Juraj se spominju [[1446.]] godine, kada im je bosanki kralj [[Stjepan Tomaš]] darovao grad Ključ, varoš pod Ključem i druge posjede. Vojislav Vukčić spominje se rjeđe u izvorima, dok se njegov sin [[Juraj Vojsalić Hrvatinić|Juraj Vojsalić]] navodi kao moćan velmoža. Isprva se, u ispravama iz [[1419.]] i [[1420.]] godine, spominje kao [[knez]], a potom 1421. godine i kao [[vojvoda]]. Kao namjesnik kralja Tvrtka II., koji se nalazio u Ugarskoj, izdao je 1434. u Kreševu povelju braći Jurjevićima, pri čemu se naziva »voevoda Juraj, milostju božiom voevoda Dolnih Krai«. U to je vrijeme držao veći dio nekadašnjih Hrvojevih posjeda i vlasti. Sa svojim sinovima Petrom i Jurjem priklonio se politici Rimske kurije. Godine 1437. tražio je i dobio odobrenje u [[Rim]]u da može podignuti franjevački samostan. Petar (Vojsalić) spominje se kao vojvoda bosanski (1445. i 1446.) i kao vojvoda Donjih kraja do [[1452.]] godine. Bio je papin saveznik u akciji protiv heretika koja se sve više i više zaoštravala u Bosni nakon 1445. godine. Bio je i saveznik Dubrovčana za rata s hercegom [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepanom Vukčićem Kosačom]]. Oni su ga, 1452. godine također zamolili da posreduje kod kralja za pomoć u borbi protiv hercega. U ispravi iz 1452. spominje se, međutim, papin legat kao posrednik u izmirenju između vojvode i kralja. Posljednji spomen Petra Vojsalića potječe iz 1454. godine. Kao posljednji potomak te obitelji u dubrovačkim se dokumentima [[1476.]] godine navodi [[Matija Vojsalić Hrvatinić|Matija Vojsalić]], koji je bio drugi i posljednji osmanski bosanski kralj.

== Poznati pripadnici ==
*[[Vukoslavić]]
*[[Pavlovići (bosanska vlastela)]]
*[[Vukac Hrvatinić]]
*[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]
*[[Vuk Vukčić Hrvatinić|Vuk Vukčić]]
*[[Juraj Vojsalić]]
*[[Petar Vojsalić]]
*[[Hrvatin Stjepanić]]
*[[Vukoslav Hrvatinić]]
*[[Vlatko Vukoslavić]]

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. IX, Zagreb, 2006.'' {{ISBN|953-7224-09-0}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26389 Hrvatinići - Hrvatska enciklopedija]
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=89 Hrvatinići - Hrvatski biografski leksikon]
* [http://archive.org/stream/vojvodahrvojevu01igoog#page/n34/mode/2up Ferdo Šišić: Rodoslovlje knezova Hrvatinića, ''Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350-1416) <small>s jednim tlorisom i zemljovidom te s četiri redoslovne table''</small>, Matica Hrvatska 1902., Zagreb]

[[Kategorija:Hrvatinići| ]]
[[Kategorija:Bosanska i humska vlastela]]

Hrvatinić - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica