Hrvati u Bugarskoj - Povijest promjena

WikiSysop: engl > Eng oznaka

2022-03-09T12:58:31Z

engl > Eng oznaka

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 12:58
Redak 10:		Redak 10:
	Hrvatska je povijesna znanost zabilježila da su [[Dubrovačka Republika\|dubrovački]] trgovci odigrali veliku ulogu u okupljanju bugarskih rodobljuba u borbi za oslobođenje od turske vlasti. Dubrovčani su imali brojne i dobro organizirane kolonije po Bugarskoj te su bili vrlo važnim čimbenikom u bugarskoj trgovini u to doba. Slijedom toga su ostvarili veliki kulturno-politički utjecaj. Bugarski rodoljubi su se okupljali u tim dubrovačkim trgovačkim kolonijama (faktorijama)<ref name="Forum">Ante Marinović: Filolozi i književnici o hrvatskom jeziku, Forum 36 (1997.), knj. 69, 9/10, str. 1296-1297</ref>.		Hrvatska je povijesna znanost zabilježila da su [[Dubrovačka Republika\|dubrovački]] trgovci odigrali veliku ulogu u okupljanju bugarskih rodobljuba u borbi za oslobođenje od turske vlasti. Dubrovčani su imali brojne i dobro organizirane kolonije po Bugarskoj te su bili vrlo važnim čimbenikom u bugarskoj trgovini u to doba. Slijedom toga su ostvarili veliki kulturno-politički utjecaj. Bugarski rodoljubi su se okupljali u tim dubrovačkim trgovačkim kolonijama (faktorijama)<ref name="Forum">Ante Marinović: Filolozi i književnici o hrvatskom jeziku, Forum 36 (1997.), knj. 69, 9/10, str. 1296-1297</ref>.

	Druga velika skupina su bili propagatori katoličke vjere u Bugarskoj u 17. i 18. st., a to su bili [[bosanski franjevci\|bosanski]] [[franjevci]] i rečeni dubrovački trgovci. Oni su osnivali i organizirali škole po Bugarskoj i bili su učiteljima u tim školama. Postigli su velike uspjehe, a osobito kod sekte [[pavlikani\|pavlikana]] ([[pavlićani\|pavlićana]]) koji su bili jedna od sredina gdje su djelovali. Bugarski povjesničar [[Ljubomir Miletič]] je naglasio da je u tome veliku ulogu imalo srodstvo bugarskog jezika sa hrvatskim, osobito dubrovačko-dalmatinskim narječjem (''Mnogo e pomagalo na tija franciskani srodstvoto na tehnija materin ezik-hrvatskije (poveče narečie dubrovniško-dalmatinsko) s našija ezik...''). Jezik na kojem se održavalo školovanje, dopisivanje s Rimom i literatura je bila na hrvatskom, jer nije bilo domaćeg osoblja niti literature na bugarskom. Vremenom se od bugarskih učenika stvorila nova garnitura koja je školovanje polako prebacivala na bugarski, no to nije bilo odjednom, nego je postojao prijelaz, tako da su najstarije bugarske knjige katoličke propagande pisane mješavinom hrvatskog i bugarskog (''Suštoto predislovie kakto i cjeloto sočinenie sledva na hrvatski ezik, ala taka smesen s blgarski konstrukcii...'') <ref name="Forum"/>. Godine [[1602.]] imenovanjem i posvećenjem za sredečkog biskupa<ref name="ch">[http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bsalinat.html www.catholic-hierarchy.org: Bishop Petrus Salinates], pristupljeno 30. lipnja 2017. godine {{~~engl~~}}</ref> [[Petar Zlojutrić]] je postao prvi [[Katolička Crkva u Bugarskoj\|katolički]] biskup u Bugarskoj.		Druga velika skupina su bili propagatori katoličke vjere u Bugarskoj u 17. i 18. st., a to su bili [[bosanski franjevci\|bosanski]] [[franjevci]] i rečeni dubrovački trgovci. Oni su osnivali i organizirali škole po Bugarskoj i bili su učiteljima u tim školama. Postigli su velike uspjehe, a osobito kod sekte [[pavlikani\|pavlikana]] ([[pavlićani\|pavlićana]]) koji su bili jedna od sredina gdje su djelovali. Bugarski povjesničar [[Ljubomir Miletič]] je naglasio da je u tome veliku ulogu imalo srodstvo bugarskog jezika sa hrvatskim, osobito dubrovačko-dalmatinskim narječjem (''Mnogo e pomagalo na tija franciskani srodstvoto na tehnija materin ezik-hrvatskije (poveče narečie dubrovniško-dalmatinsko) s našija ezik...''). Jezik na kojem se održavalo školovanje, dopisivanje s Rimom i literatura je bila na hrvatskom, jer nije bilo domaćeg osoblja niti literature na bugarskom. Vremenom se od bugarskih učenika stvorila nova garnitura koja je školovanje polako prebacivala na bugarski, no to nije bilo odjednom, nego je postojao prijelaz, tako da su najstarije bugarske knjige katoličke propagande pisane mješavinom hrvatskog i bugarskog (''Suštoto predislovie kakto i cjeloto sočinenie sledva na hrvatski ezik, ala taka smesen s blgarski konstrukcii...'') <ref name="Forum"/>. Godine [[1602.]] imenovanjem i posvećenjem za sredečkog biskupa<ref name="ch">[http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bsalinat.html www.catholic-hierarchy.org: Bishop Petrus Salinates], pristupljeno 30. lipnja 2017. godine {{Eng oznaka}}</ref> [[Petar Zlojutrić]] je postao prvi [[Katolička Crkva u Bugarskoj\|katolički]] biskup u Bugarskoj.

	Polovicom 17. st. nadbiskup [[Ohridska nadbiskupija\|Ohridske nadbiskupije]] je bio [[Rafael Levaković]] iz Hrvatske.		Polovicom 17. st. nadbiskup [[Ohridska nadbiskupija\|Ohridske nadbiskupije]] je bio [[Rafael Levaković]] iz Hrvatske.

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T18:04:50Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 18:04
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvati u Bugarskoj'''-->~~{{NPOV/popraviti\|autor=Kubura}}		{{NPOV/popraviti\|autor=Kubura}}
	'''Hrvati u Bugarskoj''' su [[Hrvatska dijaspora\|hrvatska manjina]] u [[Bugarska\|Bugarskoj]].		'''Hrvati u Bugarskoj''' su [[Hrvatska dijaspora\|hrvatska manjina]] u [[Bugarska\|Bugarskoj]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T22:52:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{NPOV/popraviti|autor=Kubura}}
'''Hrvati u Bugarskoj''' su [[Hrvatska dijaspora|hrvatska manjina]] u [[Bugarska|Bugarskoj]].

Većina ih ne zna hrvatski jezik, kojeg još znaju jedino najstariji pripadnici te zajednice.

Bugarski Hrvati se od autohtonih [[Bugari|Bugara]] ne razlikuju ni po čemu. Nisu jakog gospodarskog statusa.

== Povijest ==
Povijesni zapisi govore u bugarskih Hrvatima još iz doba turske vlasti u Bugarskoj.
Hrvatska je povijesna znanost zabilježila da su [[Dubrovačka Republika|dubrovački]] trgovci odigrali veliku ulogu u okupljanju bugarskih rodobljuba u borbi za oslobođenje od turske vlasti. Dubrovčani su imali brojne i dobro organizirane kolonije po Bugarskoj te su bili vrlo važnim čimbenikom u bugarskoj trgovini u to doba. Slijedom toga su ostvarili veliki kulturno-politički utjecaj. Bugarski rodoljubi su se okupljali u tim dubrovačkim trgovačkim kolonijama (faktorijama)<ref name="Forum">Ante Marinović: Filolozi i književnici o hrvatskom jeziku, Forum 36 (1997.), knj. 69, 9/10, str. 1296-1297</ref>.

Druga velika skupina su bili propagatori katoličke vjere u Bugarskoj u 17. i 18. st., a to su bili [[bosanski franjevci|bosanski]] [[franjevci]] i rečeni dubrovački trgovci. Oni su osnivali i organizirali škole po Bugarskoj i bili su učiteljima u tim školama. Postigli su velike uspjehe, a osobito kod sekte [[pavlikani|pavlikana]] ([[pavlićani|pavlićana]]) koji su bili jedna od sredina gdje su djelovali. Bugarski povjesničar [[Ljubomir Miletič]] je naglasio da je u tome veliku ulogu imalo srodstvo bugarskog jezika sa hrvatskim, osobito dubrovačko-dalmatinskim narječjem (''Mnogo e pomagalo na tija franciskani srodstvoto na tehnija materin ezik-hrvatskije (poveče narečie dubrovniško-dalmatinsko) s našija ezik...''). Jezik na kojem se održavalo školovanje, dopisivanje s Rimom i literatura je bila na hrvatskom, jer nije bilo domaćeg osoblja niti literature na bugarskom. Vremenom se od bugarskih učenika stvorila nova garnitura koja je školovanje polako prebacivala na bugarski, no to nije bilo odjednom, nego je postojao prijelaz, tako da su najstarije bugarske knjige katoličke propagande pisane mješavinom hrvatskog i bugarskog (''Suštoto predislovie kakto i cjeloto sočinenie sledva na hrvatski ezik, ala taka smesen s blgarski konstrukcii...'') <ref name="Forum"/>. Godine [[1602.]] imenovanjem i posvećenjem za sredečkog biskupa<ref name="ch">[http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bsalinat.html www.catholic-hierarchy.org: Bishop Petrus Salinates], pristupljeno 30. lipnja 2017. godine {{engl}}</ref> [[Petar Zlojutrić]] je postao prvi [[Katolička Crkva u Bugarskoj|katolički]] biskup u Bugarskoj.

Polovicom 17. st. nadbiskup [[Ohridska nadbiskupija|Ohridske nadbiskupije]] je bio [[Rafael Levaković]] iz Hrvatske.

U 18. st. su Hrvati zabilježeni u [[Čumen]]u, [[Plovdiv]]u i [[Sofija|Sofiji]].

U 19. st. ih je zabilježio i fra [[Grgo Martić]] [[1858.]].

Hrvati su u Bugarsku doselili u nekoliko valova.

Najveći val je bio 1890-ih i 1900-ih, kad su došli u u Bugarsku iz kosovskog sela [[Janjevo|Janjeva]], u doba dok su i Bugarska i [[Kosovo]] bile dijelom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].

Ponajviše potječu od trgovaca i zlatara iz [[Janjevo|Janjeva]] koji su 1900-ih otišli iz sela jer je bilo prenaseljeno, a gospodarsku budućnost su vidjeli u Bugarskoj, u Sofiji, jer je ondje za ono vrijeme bilo vrlo malo zlatara u odnosu na potrebe.
Hrvati iz Janjeva i okolice doseljavali su se u bugarske velike gradove kao Sofiju, [[Plovdiv]], [[Jambol]] i druge, gdje su bili zlatari ili trgovci jednostavnim nakitom. Ti su Hrvati hodili po tržištima, sajmima u gradovima i selima te prodavali umjetnička djela čime su izdržavali svoje višečlane obitelji. Bugarski Hrvati bili su uzorni katolici, održavali živu katoličku vjeru i za vrijeme krutog realsocijalizma u Bugarskoj. Osamdesetak je obitelji bilo u Sofiji 1945. godine, a drugi im je dom bila je tamošnja [[Katedrala sv. Josipa u Sofiji|crkva svetoga Josipa]].<ref name="Moja Hrvatska">Matica: [https://mojahrvatska.vecernji.hr/price/hrvati-u-bugarskoj-i-mi-se-nadamo-da-cemo-jednoga-dana-ostvariti-svoje-snove-1158153 ''Hrvati u Bugarskoj: I mi se nadamo da ćemo jednoga dana ostvariti svoje snove''] Moja Hrvatska, Večernji list, 24. ožujka 2017. Pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref> Veliki broj Hrvata bili su katolički redovnici i misionari. Tako danas u Bugarskoj djeluju [[isusovci]] iz hrvatske provincije, [[sestre milosrdnice]] iz hrvatske delegature, Milosrdne sestre sv. Križa iz Hrvatske provincije, a od 2002. i hrvatski [[karmelićani]], koji danas drže kuću i crkvu sv. Franje u kojoj je djelovao papa [[Ivan XXIII.]]. Ti redovnici pišu djela na bugarskom jeziku, ali povremeno održavaju i mise na hrvatskom. Zanimljivost je i da su hrvatski [[kapucini]] odbili preuzeti voditi katedralu sv. Josipa u Sofiji nakon što je pao komunizam. Danas tu katedralu vode Poljaci.

Dolasci Hrvata u Bugarsku su bili i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, pa su tako janjevski Hrvati još 1930-ih odlazili u Bugarsku, kada po svjedočenjima otišlo 30-ak obitelji.

Doba komunističke vlasti je bilo lošim razdobljem po bugarske Hrvate. Tadašnji režim nastojao prikazati da je što manje Hrvata u Bugarskoj, a u tome ga je izričito pomagala jugokomunistička Jugoslavija. Dio te politike je bila i represija prema katoličkom svećenstvu (vidi članak na bugarskoj Wikipediji o [[:bg:Съдебни процеси срещу католически свещеници в България|sudskim procesima]] protiv katoličkog svećenstva u Bugarskoj). Obiteljima nije bilo dopušteno putovati u Hrvatsku. Nacionalni identitet je bugarskim Hrvatima bio uvelike rastakan, znanje hrvatskog jezika u potpunosti destimulirano tako da samo najstariji bugarski Hrvati znaju se služiti ponekim hrvatskim izrazom. S druge strane, šira hrvatska javnost je bila u potpunosti neinformirana o postojanju hrvatske nacionalne manjine u Bugarskoj. Osnovnoškolski i srednjoškolski udžbenici uopće nisu spominjali Hrvate u Bugarskoj niti ikakva kretanja Hrvata prema tim prostorima, a diplomatske službe su poricale postojanje Hrvata u Bugarskoj.

Katolička Crkva je bila jedini faktor koji je u to doba okupljao tamošnje Hrvate. Iako su Hrvati bili prostorno raspršeni, zahvaljujući promicanju povezivanja i solidarnosti, bugarski Hrvati su se nalazili na krštenjima, vjenčanjima i sl. događajima.

Vremenom su se Hrvati miješali sa drugima, ponajviše Bugarima. Osipanje je uslijedilo dolaskom komunizma.

== Kultura ==
Od [[18. lipnja]] [[2005.]] u Sofiji djeluje [[Udruženje Janjevo (Sofija)|Udruženje Janjevo]]<ref>[https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/Arhiva//57.%20-%2010.b.pdf ''Odluka o raspodjeli sredstava za financiranje zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i znanstvenih programa hrvatskih manjina u susjednim i drugim zemljama i Hrvate u Bosni i Hercegovini iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu ''], Vlada Republike Hrvatske. 2003. Pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref>, [[Kulturno prosvjetno društvo Hrvata u Bugarskoj|Hrvatsko prosvjetno-kulturno društvo]] kojemu je zadaća okupljati tamošnje Hrvate, učiti ih hrvatskom jeziku i povezivati s Hrvatskom.
Društvo ima oko 35 članova, organizira tečaje hrvatskog jezika i razne proslave, kulturne i prosvjetne programe.<ref name="Nacional">HINA: [http://www.nacional.hr/grabar-kitarovic-sutra-u-sluzbenom-posjetu-bugarskoj/ ''Grabar-Kitarović sutra u službenom posjetu Bugarskoj''], Nacional, 29. ožujka 2016. Pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref>

Prema stanju od srpnja 2005., Hrvati u Bugarskoj nemaju nikakvih glasila niti televizijskih emisija na hrvatskom jeziku.

U Sofiji djeluje Hrvatsko-bugarsko društvo J. J. Strossmayer.<ref>[http://www.culturenet.hr/UserDocsImages/matea%20att/bugari%20katalog%20izlozbe.pdf ''Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice''], Culturenet.hr, str. 4. Pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref>

Bugarski parlament ima jaku prohrvatsku skupinu. Skupina bugarsko-hrvatskog prijateljstva brojem je jedna od najbrojnijih.<ref name="Nacional"/>

== Broj ==
Brojčani pokazatelji nisu jedinstveni jer razni izvori daju sasvim različite podatke. Brojke se kreću od nekoliko stotina do nekoliko tisuća Hrvata.

Različitost broja proizlazi i iz različite definicije. Hrvatsko veleposlanstvo daje podatke o osobama sa hrvatskim državljanstvom odnosno onima koji su glasovali, a takvi su malobrojni. Time su isključeni brojni Hrvati koji jednostavno nisu u mogućnosti dokazati da su Hrvati zbog činjenice što u komunističko vrijeme nije postojala isprava u kojoj bi stajao podatak da su Hrvati. Danas je česti slučaj da među braćom i sestrama dio ima hrvatsko državljanstvo, a drugi ne, jer su odbijeni ili na čekanju.

Prema tvrdnjama starijih sofijskih Hrvata i hrvatskih karmelićana u Sofiji živi između 600 i 700 Hrvata.

Prema podatcima Državnog ureda za Hrvate izvan RH, u Bugarskoj je oko 1500 ljudi hrvatskog podrijetla.<ref name="Nacional"/>

Točnu bugarsku statistiku nije moguće doznati, jer država Bugarska zastupa ustavno načelo jedinstvene nacije pa ne priznaje svojim građanima nikakvo drugo etničko podrijetlo.<ref name="Hrvati izvan RH/>

== Imenovano po Hrvatima ==
Ulice, trgovi, spomenici, ustanove imenovane po Hrvatima.

U širem središtu Sofije je vrlo prometna ulica Josipa Jurja Strossmayera.<ref name="Nacional"/>

Rujna 2006. u jednom od gradskih parkova podignut je spomenik Josipu Jurju Strossmayeru kao "velikom prijatelju bugarskog naroda".<ref name="Nacional"/>

== Znanost ==
[[13. lipnja]] [[1995.]] god. [[Vlada Republike Hrvatske]] i [[Vlada Republike Bugarske]] potpisale su u Zagrebu Ugovor o kulturnoj, prosvjetnoj i znanstvenoj suradnji. <ref name="Hrvati izvan RH>[http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/hrvatska-manjina-u-bugarskoj/4 ''Hrvatska manjina u Bugarskoj''], [[Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske]]. Pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref>

[[Sveučilište Svetog Klimenta Ohridskog]], Sofija: Katedra za južnoslavenske jezike na kojoj se uz hrvatski izučavaju i slovenski i srpski jezik<ref name="Nacional"/>

[[Sveučilište Pajsije Hilandarski]], Plovdiv: studij [[kroatistika|kroatistike]].<ref name="Nacional"/>

== Poznati Hrvati u Bugarskoj ==
*o. [[Srećko Rimac]], karmelićanin, tajnik [[Bugarska biskupska konferencija|Bugarske biskupske konferencije]],
*[[Rafael Levaković]], nadbiskup
*[[Fran Gundrum Oriovčanin]], liječnik u Bugarskoj, i ona je ugrađena u njegovo prosvjetno i književno djelo; prijateljevao je s [[Ivan Vazov|Ivanom Vazovom]] čije je djelo preveo na hrvatski, a knjiga ''Pod jarmom'' objavljena je u Križevcima 1898.<ref>[http://www.culturenet.hr/UserDocsImages/matea%20att/bugari%20katalog%20izlozbe.pdf ''Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice''], Culturenet.hr, str. 13. Pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref>

== Vidi još ==
* [[Banatski Bugari]]

== Izvori i bilješke ==
*[http://mladimladima.glas-koncila.hr/rubrike_reportaza.html?news_ID=4383 Glas Koncila] Vlado Čutura: Iz života hrvatskih katolika izvan Hrvatske - Hrvati u potrazi za izgubljenim identitetom, 3. srpnja 2005.
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijest-provincije/znamenitiji-likovi-bosne-srebrene/76-fra-petar-soljanin-1550-1623.html Bosna Srebrena] Fra [[Petar Soljanin]] (1550. - 1623.)
*[http://www.culturenet.hr/UserDocsImages/matea%20att/bugari%20katalog%20izlozbe.pdf ''Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice''], Culturenet.hr

{{Hrvati}}
[[Kategorija:Hrvati u Bugarskoj| ]]