Hrvati u Argentini - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 04:11, 24. kolovoz 2025.

2025-08-24T04:11:53Z

←Starija inačica		Inačica od 24. kolovoz 2025. u 04:11
Redak 7:		Redak 7:
	Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je [[Nikola Mihanović]], jedan od prvih doseljenika. Došao je u [[Montevideo]], u [[Urugvaj]], 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 [[Plovilo\|plovila]], uključujući 82 [[parobrod]]a, a 1918. zapošljavao je 5.000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala prvenstveno dalmatinska.		Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je [[Nikola Mihanović]], jedan od prvih doseljenika. Došao je u [[Montevideo]], u [[Urugvaj]], 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 [[Plovilo\|plovila]], uključujući 82 [[parobrod]]a, a 1918. zapošljavao je 5.000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala prvenstveno dalmatinska.

	Drugi ~~talas~~ doseljavanja bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. 15.000 Hrvata se doselilo. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici.		Drugi val doseljavanja bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. 15.000 Hrvata se doselilo. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici.

	Prva dva ~~talasa~~ bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Oko 20.000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.<ref>{{Citiranje weba\|last=Soltys\|first=Michael\|url=http://www.casahistoria.net/easteurope.htm#Croatian_Immigrants_to_Argentina\|title=A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe: Croatian Immigrants to Argentina\|publisher=casahistoria.net\|agency= Buenos Aires Herald\|date=1998\|access-date=30 November 2016}}</ref>		Prva dva vala bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Oko 20.000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.<ref>{{Citiranje weba\|last=Soltys\|first=Michael\|url=http://www.casahistoria.net/easteurope.htm#Croatian_Immigrants_to_Argentina\|title=A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe: Croatian Immigrants to Argentina\|publisher=casahistoria.net\|agency= Buenos Aires Herald\|date=1998\|access-date=30 November 2016}}</ref>

			U mjestu [[Villa Mugueta\|Villi Mugueti]] djelovao je Hrvatski dom uzajamne pomoći. Zgrada Doma, popularno ''La Croata''. Ustanova je djelovala od 1925. godine. Zastupnica u Zastupničkom domu Provincije Santa Fe Silvana Di Stefano, vodila je proces proglašavanja zgrade zaštićenom kulturnom baštinom.<ref>[https://glashrvatske.hrt.hr/hr/izvan-domovine/tjedan-u-kojem-je-villa-mugueta-bila-centar-hrvatske-kulture-u-argentini-12299302 ''Tjedan u kojem je Villa Mugueta bila centar hrvatske kulture u Argentini '']. Glas Hrvatske. HRT. 21. kolovoza 2025. Pristupljeno 24. kolovoza 2025.</ref>

	== Značajne ličnosti ==		== Značajne ličnosti ==

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T18:01:49Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 18:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvati u Argentini'''-->~~'''Hrvati u Argentini''' [[Argentina\|argentinski]] su državljani [[Hrvati\|hrvatskoga podrijetla]] ili osobe rođene u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u [[Buenos Aires\|Buenos Airesu]], u [[Buenos Aires (argentinska pokrajina)\|istoimenoj pokrajini]], [[Santa Fe (pokrajina)\|Santa Feu]], [[Córdoba (argentinska pokrajina)\|Córdobi]], [[Chaco (pokrajina)\|Chacu]] i [[Patagonija\|Patagoniji]].<ref>{{Citiranje knjige\|title=Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.\|last=Antić\|first=Ljubomir\|publisher=Institut za migracije i narodnosti\|year=1991\|isbn=86-7075-094-5\|location=Zagreb}}</ref> Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.<ref>{{cite interview\|last=Ivin\|first=Renée\|work=Ivo Scepanovic\|url=http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420\|title=Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia\|trans-title=Croatians: An interview with Rene Ivin the new Ambassador of the Republic of Croatia\|language=es\|publisher=Slobodna Dalmacija\|date=5 November 2005\|url-status=dead\|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011216/http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420\|archive-date=28 September 2007}}</ref>		'''Hrvati u Argentini''' [[Argentina\|argentinski]] su državljani [[Hrvati\|hrvatskoga podrijetla]] ili osobe rođene u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u [[Buenos Aires\|Buenos Airesu]], u [[Buenos Aires (argentinska pokrajina)\|istoimenoj pokrajini]], [[Santa Fe (pokrajina)\|Santa Feu]], [[Córdoba (argentinska pokrajina)\|Córdobi]], [[Chaco (pokrajina)\|Chacu]] i [[Patagonija\|Patagoniji]].<ref>{{Citiranje knjige\|title=Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.\|last=Antić\|first=Ljubomir\|publisher=Institut za migracije i narodnosti\|year=1991\|isbn=86-7075-094-5\|location=Zagreb}}</ref> Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.<ref>{{cite interview\|last=Ivin\|first=Renée\|work=Ivo Scepanovic\|url=http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420\|title=Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia\|trans-title=Croatians: An interview with Rene Ivin the new Ambassador of the Republic of Croatia\|language=es\|publisher=Slobodna Dalmacija\|date=5 November 2005\|url-status=dead\|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011216/http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420\|archive-date=28 September 2007}}</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T12:21:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 12:21
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Hrvati u Argentini'''-->'''Hrvati u Argentini''' [[Argentina\|argentinski]] su državljani [[Hrvati\|hrvatskoga podrijetla]] ili osobe rođene u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u [[Buenos Aires\|Buenos Airesu]], u [[Buenos Aires (argentinska pokrajina)\|istoimenoj pokrajini]], [[Santa Fe (pokrajina)\|Santa Feu]], [[Córdoba (argentinska pokrajina)\|Córdobi]], [[Chaco (pokrajina)\|Chacu]] i [[Patagonija\|Patagoniji]].<ref>{{~~Cite book~~\|title=Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.\|last=Antić\|first=Ljubomir\|publisher=Institut za migracije i narodnosti\|year=1991\|isbn=86-7075-094-5\|location=Zagreb}}</ref> Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.<ref>{{cite interview\|last=Ivin\|first=Renée\|work=Ivo Scepanovic\|url=http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420\|title=Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia\|trans-title=Croatians: An interview with Rene Ivin the new Ambassador of the Republic of Croatia\|language=es\|publisher=Slobodna Dalmacija\|date=5 November 2005\|url-status=dead\|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011216/http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420\|archive-date=28 September 2007}}</ref>		<!--'''Hrvati u Argentini'''-->'''Hrvati u Argentini''' [[Argentina\|argentinski]] su državljani [[Hrvati\|hrvatskoga podrijetla]] ili osobe rođene u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u [[Buenos Aires\|Buenos Airesu]], u [[Buenos Aires (argentinska pokrajina)\|istoimenoj pokrajini]], [[Santa Fe (pokrajina)\|Santa Feu]], [[Córdoba (argentinska pokrajina)\|Córdobi]], [[Chaco (pokrajina)\|Chacu]] i [[Patagonija\|Patagoniji]].<ref>{{Citiranje knjige\|title=Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.\|last=Antić\|first=Ljubomir\|publisher=Institut za migracije i narodnosti\|year=1991\|isbn=86-7075-094-5\|location=Zagreb}}</ref> Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.<ref>{{cite interview\|last=Ivin\|first=Renée\|work=Ivo Scepanovic\|url=http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420\|title=Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia\|trans-title=Croatians: An interview with Rene Ivin the new Ambassador of the Republic of Croatia\|language=es\|publisher=Slobodna Dalmacija\|date=5 November 2005\|url-status=dead\|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011216/http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420\|archive-date=28 September 2007}}</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T00:56:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 00:56
Redak 3:		Redak 3:
	== Povijest ==		== Povijest ==
	[[Datoteka:Inmigracion_croata_en_Argentina.jpg\|mini\|Zajednice hrvatskih potomaka u Argentini]]		[[Datoteka:Inmigracion_croata_en_Argentina.jpg\|mini\|Zajednice hrvatskih potomaka u Argentini]]
	Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Argentini je bilo 133 naselja s oko 120.000 Hrvata,<ref>{{~~cite web~~\|url=http://hrvatskimigracije.es.tl/Croacia-y-Chile.htm\|title=Croacia y Chile: Dubrovnik, el último baluarte\|trans-title=Croatia and Chile: Dubrovnik, the last bastion\|language=es\|publisher=hrvatskimigracije.es.tl\|url-status=dead\|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007231117/http://hrvatskimigracije.es.tl/Croacia-y-Chile.htm\|archive-date=7 October 2011}}</ref> a većina je vodila podrijetlo iz priobalnih područja [[Dalmacija\|Dalmacije]] i [[Hrvatsko primorje\|Hrvatskoga primorja]]. Bili su među prvim europskim doseljenicima koji su se naselili u argentinsku [[Pampa\|pampu]]. Pionire s [[Hvar\|otoka Hvara]] slijedili su iseljenici iz ostalih dijelova Dalmacije i današnje [[Hrvatska\|Hrvatske]].<ref>{{~~cite web~~\|last=Bilić\|first=Danira\|author-link=Danira Bilić\|url=http://www.matis.hr/eng/vijesti.php?id=1582\|title=Vučetić's time and the Croatian community in Argentina\|publisher=Croatian Heritage Foundation\|date=5 May 2008\|url-status=dead\|archive-url=https://web.archive.org/web/20110521232411/http://www.matis.hr/eng/vijesti.php?id=1582\|archive-date=21 May 2011}}</ref>		Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Argentini je bilo 133 naselja s oko 120.000 Hrvata,<ref>{{Citiranje weba\|url=http://hrvatskimigracije.es.tl/Croacia-y-Chile.htm\|title=Croacia y Chile: Dubrovnik, el último baluarte\|trans-title=Croatia and Chile: Dubrovnik, the last bastion\|language=es\|publisher=hrvatskimigracije.es.tl\|url-status=dead\|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007231117/http://hrvatskimigracije.es.tl/Croacia-y-Chile.htm\|archive-date=7 October 2011}}</ref> a većina je vodila podrijetlo iz priobalnih područja [[Dalmacija\|Dalmacije]] i [[Hrvatsko primorje\|Hrvatskoga primorja]]. Bili su među prvim europskim doseljenicima koji su se naselili u argentinsku [[Pampa\|pampu]]. Pionire s [[Hvar\|otoka Hvara]] slijedili su iseljenici iz ostalih dijelova Dalmacije i današnje [[Hrvatska\|Hrvatske]].<ref>{{Citiranje weba\|last=Bilić\|first=Danira\|author-link=Danira Bilić\|url=http://www.matis.hr/eng/vijesti.php?id=1582\|title=Vučetić's time and the Croatian community in Argentina\|publisher=Croatian Heritage Foundation\|date=5 May 2008\|url-status=dead\|archive-url=https://web.archive.org/web/20110521232411/http://www.matis.hr/eng/vijesti.php?id=1582\|archive-date=21 May 2011}}</ref>

	Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je [[Nikola Mihanović]], jedan od prvih doseljenika. Došao je u [[Montevideo]], u [[Urugvaj]], 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 [[Plovilo\|plovila]], uključujući 82 [[parobrod]]a, a 1918. zapošljavao je 5.000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala prvenstveno dalmatinska.		Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je [[Nikola Mihanović]], jedan od prvih doseljenika. Došao je u [[Montevideo]], u [[Urugvaj]], 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 [[Plovilo\|plovila]], uključujući 82 [[parobrod]]a, a 1918. zapošljavao je 5.000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala prvenstveno dalmatinska.
Redak 9:		Redak 9:
	Drugi talas doseljavanja bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. 15.000 Hrvata se doselilo. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici.		Drugi talas doseljavanja bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. 15.000 Hrvata se doselilo. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici.

	Prva dva talasa bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Oko 20.000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.<ref>{{~~cite web~~\|last=Soltys\|first=Michael\|url=http://www.casahistoria.net/easteurope.htm#Croatian_Immigrants_to_Argentina\|title=A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe: Croatian Immigrants to Argentina\|publisher=casahistoria.net\|agency= Buenos Aires Herald\|date=1998\|access-date=30 November 2016}}</ref>		Prva dva talasa bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Oko 20.000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.<ref>{{Citiranje weba\|last=Soltys\|first=Michael\|url=http://www.casahistoria.net/easteurope.htm#Croatian_Immigrants_to_Argentina\|title=A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe: Croatian Immigrants to Argentina\|publisher=casahistoria.net\|agency= Buenos Aires Herald\|date=1998\|access-date=30 November 2016}}</ref>

	== Značajne ličnosti ==		== Značajne ličnosti ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T13:34:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Hrvati u Argentini''' [[Argentina|argentinski]] su državljani [[Hrvati|hrvatskoga podrijetla]] ili osobe rođene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koje prebivaju u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]], u [[Buenos Aires (argentinska pokrajina)|istoimenoj pokrajini]], [[Santa Fe (pokrajina)|Santa Feu]], [[Córdoba (argentinska pokrajina)|Córdobi]], [[Chaco (pokrajina)|Chacu]] i [[Patagonija|Patagoniji]].<ref>{{Cite book|title=Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914.|last=Antić|first=Ljubomir|publisher=Institut za migracije i narodnosti|year=1991|isbn=86-7075-094-5|location=Zagreb}}</ref> Prema procjenama, više od 250.000 stanovnika ima hrvatsko podrijetlo.<ref>{{cite interview|last=Ivin|first=Renée|work=Ivo Scepanovic|url=http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420|title=Croatas: Un reportaje a Rene Ivin la nueva Embajadora de la Rep. de Croacia|trans-title=Croatians: An interview with Rene Ivin the new Ambassador of the Republic of Croatia|language=es|publisher=Slobodna Dalmacija|date=5 November 2005|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011216/http://www.diariobuenosaires.com.ar/nota2.asp?IDNoticia=13420|archive-date=28 September 2007}}</ref>

== Povijest ==
[[Datoteka:Inmigracion_croata_en_Argentina.jpg|mini|Zajednice hrvatskih potomaka u Argentini]]
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, u Argentini je bilo 133 naselja s oko 120.000 Hrvata,<ref>{{cite web|url=http://hrvatskimigracije.es.tl/Croacia-y-Chile.htm|title=Croacia y Chile: Dubrovnik, el último baluarte|trans-title=Croatia and Chile: Dubrovnik, the last bastion|language=es|publisher=hrvatskimigracije.es.tl|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007231117/http://hrvatskimigracije.es.tl/Croacia-y-Chile.htm|archive-date=7 October 2011}}</ref> a većina je vodila podrijetlo iz priobalnih područja [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Hrvatsko primorje|Hrvatskoga primorja]]. Bili su među prvim europskim doseljenicima koji su se naselili u argentinsku [[Pampa|pampu]]. Pionire s [[Hvar|otoka Hvara]] slijedili su iseljenici iz ostalih dijelova Dalmacije i današnje [[Hrvatska|Hrvatske]].<ref>{{cite web|last=Bilić|first=Danira|author-link=Danira Bilić|url=http://www.matis.hr/eng/vijesti.php?id=1582|title=Vučetić's time and the Croatian community in Argentina|publisher=Croatian Heritage Foundation|date=5 May 2008|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110521232411/http://www.matis.hr/eng/vijesti.php?id=1582|archive-date=21 May 2011}}</ref>

Financijski najuspješniji od svih Hrvata u Argentini bio je [[Nikola Mihanović]], jedan od prvih doseljenika. Došao je u [[Montevideo]], u [[Urugvaj]], 1867. godine, a zatim se doselio u Buenos Aires. Godine 1909. posjedovao je 350 [[Plovilo|plovila]], uključujući 82 [[parobrod]]a, a 1918. zapošljavao je 5.000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Mihanović je sam po sebi bio glavni čimbenik u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala prvenstveno dalmatinska.

Drugi talas doseljavanja bio je znatno brojniji. Zaključno s 1939. 15.000 Hrvata se doselilo. Uglavnom su to bili seljaci i svećenici.

Prva dva talasa bila su prije svega ekonomska, a treći je bio izrazito politički, nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Oko 20.000 hrvatskih političkih izbjeglica došlo je u Argentinu.<ref>{{cite web|last=Soltys|first=Michael|url=http://www.casahistoria.net/easteurope.htm#Croatian_Immigrants_to_Argentina|title=A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe: Croatian Immigrants to Argentina|publisher=casahistoria.net|agency= Buenos Aires Herald|date=1998|access-date=30 November 2016}}</ref>

== Značajne ličnosti ==
* [[Alejandro Spajić]], odbojkaš
* [[Alicia Kirchner |Alicia Kirchner Ostoić]], političarka
* [[Daniel Bilos]], nogometaš
* [[Diego Maradona]], nogometaš. Njegova baka po majci Salvadora Kariolić bila je hrvatskoga podrijetla.
* [[Daniel Orsanic]], tenisač
* [[Darío Cvitanich]], nogometaš
* [[Davor Ivo Stier]], političar Hrvatske demokratske zajednice
* [[Antonio Mohamed |Antonio Mohamed Matijevich]], nogometaš
* [[El Trinche]], nogometaš. Oba njegova roditelja bila su hrvatskog podrijetla.
* [[Emilio Ogñénovich]], [[biskup]] [[Rimokatolička Crkva|rimokatoličke crkve]]
* [[Estanislao Esteban Karlic]], [[kardinal]] Rimokatoličke crkve
* [[Fernando Siro]] (rođen Francisco Luksich), glumac i redatelj
* [[Iván Gabrich]], nogometaš
* [[Javier Frana]], tenisač
* [[José María Buljubasich]], nogometaš
* [[Juan Vucetich]], [[Antropologija |antropolog]] i policijski službenik koji je pionir u uporabi otisaka prstiju
* [[Juan Yustrich]], nogometni vratar
* [[Leonardo Pisculichi]], nogometaš
* [[Lita Stantić]], filmašica
* [[Ljerko Spiller]], violinist
* [[Markos Milinković]], odbojkaš
* [[Martin Šarić]], nogometaš
* [[Nicolás Mihanovich]], brodarski magnat
* [[Nicolás Pavlovich]], nogometaš
* [[Néstor Kirchner |Néstor Kirchner Ostoić]], bivši predsjednik Argentine
* [[Pablo Vranjicán]], nogometaš
* [[Sandra Mihanovich]], pjevačica/kantautorica
* [[Sebastián Crismanich]], sportaš taekwonda
* [[Federico Grabich]], plivač
* [[Maximiliano Stanic]], košarkaš
* [[Drago Pilsel]], aktivist za građanska prava
* [[Mario Markić]], novinar i književnik

== Povezani članci ==
* [[Hrvatsko-argentinski odnosi]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20061206122256/http://www.croacia.com.ar/Principal/ Hrvati u Argentini]

{{Hrvati}}

[[Kategorija:Etničke grupe Argentine]]
[[Kategorija:Hrvati u Argentini]]
[[Kategorija:Hrvatsko iseljeništvo]]