Suradnik10 u (test) 01:12, 14. svibanj 2025.

2025-05-14T01:12:59Z

←Starija inačica		Inačica od 14. svibanj 2025. u 01:12
Redak 408:		Redak 408:
	*Saša Mrduljaš, ''Hrvatski etnički prostori u BiH i regulacija političko-pravnog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata 1990. - 1995.'',<br>Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Centar Split, Split, 2002.		*Saša Mrduljaš, ''Hrvatski etnički prostori u BiH i regulacija političko-pravnog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata 1990. - 1995.'',<br>Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Centar Split, Split, 2002.
	* Svjetlo riječi, ''[http://www.svjetlorijeci.ba/media/download/44945640ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf Ubijeni i nestali Hrvati Bosne i Hercegovine 1991. - 1995.]'', Sarajevo, kolovoz 2008.		* Svjetlo riječi, ''[http://www.svjetlorijeci.ba/media/download/44945640ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf Ubijeni i nestali Hrvati Bosne i Hercegovine 1991. - 1995.]'', Sarajevo, kolovoz 2008.
			{{Etničke grupe Bosne i Hercegovine}}
	{{Hrvati}}		{{Hrvati}}

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-28T13:53:02Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 13:53
Redak 206:		Redak 206:
	[[Datoteka:Kraljeva sutjeska altar.jpg\|mini\|lijevo\|Kraljeva Sutjeska]]		[[Datoteka:Kraljeva sutjeska altar.jpg\|mini\|lijevo\|Kraljeva Sutjeska]]
	U pogledu [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini\|kulturne baštine]] osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: [[Bobovac]] i [[Jajce]]. U [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)\|Kraljevoj Sutjesci]] čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za [[15. stoljeće\|XV. stoljeće]]. Od velikog kamenog križa s [[Glamočko polje\|Glamočkog polja]], danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio s nogama [[Isus]]a koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, s pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: [[Hvalov zbornik]] i [[Hrvojev misal]]. Oba su pisana u [[Split]]u za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić\|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. Luksuznije opremljen je [[Hrvojev misal]], pisan [[glagoljica\|glagoljicom]] između [[1405.]] i [[1407.]] godine za crkvu [[sveti Mihovil\|sv. Mihovila]] u Splitu (ili [[Omiš]]u). Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu [[Hrvatska\|Hrvatske]] po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele.		U pogledu [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini\|kulturne baštine]] osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: [[Bobovac]] i [[Jajce]]. U [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)\|Kraljevoj Sutjesci]] čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za [[15. stoljeće\|XV. stoljeće]]. Od velikog kamenog križa s [[Glamočko polje\|Glamočkog polja]], danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio s nogama [[Isus]]a koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, s pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: [[Hvalov zbornik]] i [[Hrvojev misal]]. Oba su pisana u [[Split]]u za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić\|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. Luksuznije opremljen je [[Hrvojev misal]], pisan [[glagoljica\|glagoljicom]] između [[1405.]] i [[1407.]] godine za crkvu [[sveti Mihovil\|sv. Mihovila]] u Splitu (ili [[Omiš]]u). Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu [[Hrvatska\|Hrvatske]] po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele.
	[[~~File~~:Crown of Elizabeth Kotromanic in Zadar.JPG\|mini\|desno\|Elizabetina kruna]]		[[Datoteka:Crown of Elizabeth Kotromanic in Zadar.JPG\|mini\|desno\|Elizabetina kruna]]
	Uz Hrvojev misal, u tu kategoriju ulaze posebno raškosna djela izrađena u plemenitim kovinama (srebru i zlatu), među kojima se, uz kaleže i moćnike bana Bosne Šubića i hercegovačkog vojvode Hranića, posebno ističe monumentalna škrinja sv. Šimuna, napravljena po narudžbi [[Elizabeta Kotromanić\|Elizabete Anžuvinske]], kćeri bana [[Stjepan I. Kotromanić\|Stjepana Kotromanića]]. Većina tih radova čuva se u samostanima i crkvama [[Zadar\|Zadra]] i [[Nin]]a. Posebnu skupinu čine katolički [[Bosanski franjevci\|franjevački]] samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)\|Kraljevoj Sutjesci]], [[Kreševo\|Kreševu]], [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici\|Fojnici]], [[Guča Gora\|Gučoj Gori]], zatim samostani Petrićevac i [[Opatija Marija Zvijezda\|Marija Zvijezda]] kraj [[Banja Luka\|Banje Luke]], [[Tolisa (Orašje, BiH)\|Tolisa]] i [[Plehan]] u Bosanskoj Posavini, [[Široki Brijeg\|širokobriješki]] samostan u Hercegovini pa samostani u [[Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku\|Sarajevu]], [[Samostan Gorica\|Gorici kraj Livna]], [[Mostar]]u i drugdje. Kasnije katedrale koje nastaju uspostavom redovne crkvene organizacije odnosno osnivanjem četiriju biskupija [[1881.]] godine nemaju tako veliku kulturno-povijesnu vrijednost kakvu imaju spomenuti franjevački samostani.<ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatska-kulturna-bastina-bih/gotika-69.html HercegBosna.org] Hrvatska kulturna baština Bosne i Hercegovine - Gotika</ref><ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatska-kulturna-bastina-bih/bastina-hrvata-bosne-i-hercegovine-u-riznicama-zadra-i-nina-70.html HercegBosna.org] Baština Hrvata Bosne i Hercegovine u riznicama Zadra i Nina</ref>		Uz Hrvojev misal, u tu kategoriju ulaze posebno raškosna djela izrađena u plemenitim kovinama (srebru i zlatu), među kojima se, uz kaleže i moćnike bana Bosne Šubića i hercegovačkog vojvode Hranića, posebno ističe monumentalna škrinja sv. Šimuna, napravljena po narudžbi [[Elizabeta Kotromanić\|Elizabete Anžuvinske]], kćeri bana [[Stjepan I. Kotromanić\|Stjepana Kotromanića]]. Većina tih radova čuva se u samostanima i crkvama [[Zadar\|Zadra]] i [[Nin]]a. Posebnu skupinu čine katolički [[Bosanski franjevci\|franjevački]] samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)\|Kraljevoj Sutjesci]], [[Kreševo\|Kreševu]], [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici\|Fojnici]], [[Guča Gora\|Gučoj Gori]], zatim samostani Petrićevac i [[Opatija Marija Zvijezda\|Marija Zvijezda]] kraj [[Banja Luka\|Banje Luke]], [[Tolisa (Orašje, BiH)\|Tolisa]] i [[Plehan]] u Bosanskoj Posavini, [[Široki Brijeg\|širokobriješki]] samostan u Hercegovini pa samostani u [[Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku\|Sarajevu]], [[Samostan Gorica\|Gorici kraj Livna]], [[Mostar]]u i drugdje. Kasnije katedrale koje nastaju uspostavom redovne crkvene organizacije odnosno osnivanjem četiriju biskupija [[1881.]] godine nemaju tako veliku kulturno-povijesnu vrijednost kakvu imaju spomenuti franjevački samostani.<ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatska-kulturna-bastina-bih/gotika-69.html HercegBosna.org] Hrvatska kulturna baština Bosne i Hercegovine - Gotika</ref><ref>[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatska-kulturna-bastina-bih/bastina-hrvata-bosne-i-hercegovine-u-riznicama-zadra-i-nina-70.html HercegBosna.org] Baština Hrvata Bosne i Hercegovine u riznicama Zadra i Nina</ref>

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T17:58:50Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 17:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvati Bosne i Hercegovine'''-->~~
	{{Infookvir etnička grupa		{{Infookvir etnička grupa
	\| ime = Hrvati Bosne i Hercegovine		\| ime = Hrvati Bosne i Hercegovine

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T07:17:47Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 07:17
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Hrvati Bosne i Hercegovine'''-->~~{{izdvojeni članak\|srpanj 2011.}}~~		<!--'''Hrvati Bosne i Hercegovine'''-->
	{{Infookvir etnička grupa		{{Infookvir etnička grupa
	\| ime = Hrvati Bosne i Hercegovine		\| ime = Hrvati Bosne i Hercegovine

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

2021-12-16T11:51:33Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2021. u 11:51
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Hrvati Bosne i Hercegovine'''-->{{izdvojeni članak\|srpanj 2011.}}		<!--'''Hrvati Bosne i Hercegovine'''-->{{izdvojeni članak\|srpanj 2011.}}
	{{~~Etnička~~ grupa		{{Infookvir etnička grupa
	\| ime = Hrvati Bosne i Hercegovine		\| ime = Hrvati Bosne i Hercegovine
	\| slika = <table border=0 align="center">		\| slika = <table border=0 align="center">

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-17T07:03:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene