Hotin - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ukr icon}}' u '{{ukr oznaka}}'

2025-05-27T03:21:55Z

Zamjena teksta - '{{ukr icon}}' u '{{ukr oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:21
Redak 179:		Redak 179:
	Između [[1739.]] – [[1808.]] Hotimska utvrda je više puta naizmjenično padala iz ruke u ruku, između Rusa i Turaka. Ruska carska vojska je [[1808.]] godine zauzela Hotinsku utvrdu, a nakon [[1812.]] godine i potpisivanja [[Mirovni sporazum iz Bukurešta\|Bukureštanskog mirovnog ugovora]] Hotim je i službeno postao dio [[Rusko Carstvo\|Carske Rusije]] na osnovu odredaba sporazuma.		Između [[1739.]] – [[1808.]] Hotimska utvrda je više puta naizmjenično padala iz ruke u ruku, između Rusa i Turaka. Ruska carska vojska je [[1808.]] godine zauzela Hotinsku utvrdu, a nakon [[1812.]] godine i potpisivanja [[Mirovni sporazum iz Bukurešta\|Bukureštanskog mirovnog ugovora]] Hotim je i službeno postao dio [[Rusko Carstvo\|Carske Rusije]] na osnovu odredaba sporazuma.

	Grad je nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] podpao pod [[Rumunjska\|Rumunjsku]], zbog tog su stanovnici Hotima čak podigli i neuspjelu bunu - [[1919.]] godine. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.chas.cv.ua/arhiv/2-03/golovna.htm ХОТИНСЬКЕ ПОВСТАННЯ ПРОТИ "ВЕЛИКОЇ РУМУНІЇ\|title=Ігор БУРКУТ\|accessdate= 1. siječnja 2003.}}{{ukr ~~icon~~}}</ref>. No stanje je ostalo isto sve do [[ 28. srpnja]] [[1940.]] kad su [[Crvena armija\|sovjetske jedinice]] ušle u grad, nakon toga bio je okupiran od [[Treći Reich\|Trećeg Reicha]]. Od kraja [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] Hotin je postao sastavni dio [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika\|Ukrajinske SSR]].		Grad je nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] podpao pod [[Rumunjska\|Rumunjsku]], zbog tog su stanovnici Hotima čak podigli i neuspjelu bunu - [[1919.]] godine. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.chas.cv.ua/arhiv/2-03/golovna.htm ХОТИНСЬКЕ ПОВСТАННЯ ПРОТИ "ВЕЛИКОЇ РУМУНІЇ\|title=Ігор БУРКУТ\|accessdate= 1. siječnja 2003.}}{{ukr oznaka}}</ref>. No stanje je ostalo isto sve do [[ 28. srpnja]] [[1940.]] kad su [[Crvena armija\|sovjetske jedinice]] ušle u grad, nakon toga bio je okupiran od [[Treći Reich\|Trećeg Reicha]]. Od kraja [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] Hotin je postao sastavni dio [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika\|Ukrajinske SSR]].

	Tijekom čitave svoje povijesti u Hotinu je živjela značajna [[Židovi\|židovska]] zajednica, tako da je Hotin znan kao sjedište židovske kulture. U njemu je pored ostalih živio i radio Azriel Janover ([[1875.]] – [[1938.]]), pjesnik i prosvjetitelj.		Tijekom čitave svoje povijesti u Hotinu je živjela značajna [[Židovi\|židovska]] zajednica, tako da je Hotin znan kao sjedište židovske kulture. U njemu je pored ostalih živio i radio Azriel Janover ([[1875.]] – [[1938.]]), pjesnik i prosvjetitelj.
Redak 195:		Redak 195:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	* [https://web.archive.org/web/20080821083430/http://www.bucoda.cv.ua/Hotyn1000/hotyn1000.html Хотинська РДА] {{ukr ~~icon~~}}		* [https://web.archive.org/web/20080821083430/http://www.bucoda.cv.ua/Hotyn1000/hotyn1000.html Хотинська РДА] {{ukr oznaka}}
	* [http://www.castles.com.ua/khotyn.html Utvrde Ukrajine] {{eng oznaka}}		* [http://www.castles.com.ua/khotyn.html Utvrde Ukrajine] {{eng oznaka}}

	[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]		[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{rus icon}}' u '{{rus oznaka}}'

2025-04-24T03:45:38Z

Zamjena teksta - '{{rus icon}}' u '{{rus oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 03:45
Redak 188:		Redak 188:

	*Slavni [[Dubrovačka republika\|dubrovački]] pjesnik [[Ivan Gundulić]] u svojem epu [[Osman (Gundulić)\|Osman]], opjevao je i Bitku kod Hoćima iz [[1621.]]		*Slavni [[Dubrovačka republika\|dubrovački]] pjesnik [[Ivan Gundulić]] u svojem epu [[Osman (Gundulić)\|Osman]], opjevao je i Bitku kod Hoćima iz [[1621.]]
	*Ruski pjesnik [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] također je pronašao svoju pjesničku inspiraciju potaknut zauzećem Hotina [[1739.]] za vrijeme [[Rusko-turski rat 1735.-1739.\|Rusko-turskog rata 1735.-1739.]] («Ода блаженныя памяти Государыне Императрице Анне Иоанновне на победу над турками и татарами и на взятие Хотина 1739 года»).<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.e-lingvo.net/lyrics/info/93/1/5953\|title=Lomonosova oda nakon osvajanja Hotina\|accessdate=28. 05. 2007.\|last=Lomonosov\|first=Mihail}}{{rus ~~icon~~}}</ref>		*Ruski pjesnik [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] također je pronašao svoju pjesničku inspiraciju potaknut zauzećem Hotina [[1739.]] za vrijeme [[Rusko-turski rat 1735.-1739.\|Rusko-turskog rata 1735.-1739.]] («Ода блаженныя памяти Государыне Императрице Анне Иоанновне на победу над турками и татарами и на взятие Хотина 1739 года»).<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.e-lingvo.net/lyrics/info/93/1/5953\|title=Lomonosova oda nakon osvajanja Hotina\|accessdate=28. 05. 2007.\|last=Lomonosov\|first=Mihail}}{{rus oznaka}}</ref>

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T15:35:46Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 15:35
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hotin'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime = Hotin		\| ime = Hotin
	\| ime_genitiv = Hotina		\| ime_genitiv = Hotina
Redak 199:		Redak 199:

	[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]		[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]

	~~<!-- Černivecka oblast -->~~

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T04:21:44Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 04:21
Redak 169:		Redak 169:
	==Povijest==		==Povijest==

	Hotin se prvi put spominje u pisanim dokumentima iz [[1001.]] godine. <ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\K\H\Khotyn.htm\|title=Khotyn\|accessdate=28. 05. 2007.\|last=Zhukovsky\|first=A.\|work=Encyclopedia of Ukraine}}{{eng oznaka}}</ref>Najznačajniji objekt u gradu je slavna ''Hotimska tvrđava'', sagrađena od [[13. stoljeće\|13. st.]] do [[15. stoljeće\|15. st.]] (nova utvrda počela se graditi [[1325.]], a velika poboljšanja napravljena su [[1380-ih]] i [[1460-ih]] godina). Uz tvrđavu značajne su i dvije građevine iz [[15. stoljeće\|15. st.]] koje je podigao [[Moldavija\|Moldavski]] vladar Stjepan Veliki: Kneževa palača (Palatul Domnesc) i Gradski toranj sa satom.		Hotin se prvi put spominje u pisanim dokumentima iz [[1001.]] godine. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\K\H\Khotyn.htm\|title=Khotyn\|accessdate=28. 05. 2007.\|last=Zhukovsky\|first=A.\|work=Encyclopedia of Ukraine}}{{eng oznaka}}</ref>Najznačajniji objekt u gradu je slavna ''Hotimska tvrđava'', sagrađena od [[13. stoljeće\|13. st.]] do [[15. stoljeće\|15. st.]] (nova utvrda počela se graditi [[1325.]], a velika poboljšanja napravljena su [[1380-ih]] i [[1460-ih]] godina). Uz tvrđavu značajne su i dvije građevine iz [[15. stoljeće\|15. st.]] koje je podigao [[Moldavija\|Moldavski]] vladar Stjepan Veliki: Kneževa palača (Palatul Domnesc) i Gradski toranj sa satom.

	Tijekom [[10. stoljeće\|10. st.]] Hotin je bio u sastavu [[Kijevska Rus'\|Kijevske Rus]], zatim je ušao u sastav [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo\|Galičko-Volinjskog Kraljevstva]], a od [[1373.]] je u [[Moldavija\|Kneževini Moldavija]]. U [[16. stoljeće\|16. st.]], grad je kratko bio dio [[Poljska\|Poljske]].		Tijekom [[10. stoljeće\|10. st.]] Hotin je bio u sastavu [[Kijevska Rus'\|Kijevske Rus]], zatim je ušao u sastav [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo\|Galičko-Volinjskog Kraljevstva]], a od [[1373.]] je u [[Moldavija\|Kneževini Moldavija]]. U [[16. stoljeće\|16. st.]], grad je kratko bio dio [[Poljska\|Poljske]].
Redak 179:		Redak 179:
	Između [[1739.]] – [[1808.]] Hotimska utvrda je više puta naizmjenično padala iz ruke u ruku, između Rusa i Turaka. Ruska carska vojska je [[1808.]] godine zauzela Hotinsku utvrdu, a nakon [[1812.]] godine i potpisivanja [[Mirovni sporazum iz Bukurešta\|Bukureštanskog mirovnog ugovora]] Hotim je i službeno postao dio [[Rusko Carstvo\|Carske Rusije]] na osnovu odredaba sporazuma.		Između [[1739.]] – [[1808.]] Hotimska utvrda je više puta naizmjenično padala iz ruke u ruku, između Rusa i Turaka. Ruska carska vojska je [[1808.]] godine zauzela Hotinsku utvrdu, a nakon [[1812.]] godine i potpisivanja [[Mirovni sporazum iz Bukurešta\|Bukureštanskog mirovnog ugovora]] Hotim je i službeno postao dio [[Rusko Carstvo\|Carske Rusije]] na osnovu odredaba sporazuma.

	Grad je nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] podpao pod [[Rumunjska\|Rumunjsku]], zbog tog su stanovnici Hotima čak podigli i neuspjelu bunu - [[1919.]] godine. <ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.chas.cv.ua/arhiv/2-03/golovna.htm ХОТИНСЬКЕ ПОВСТАННЯ ПРОТИ "ВЕЛИКОЇ РУМУНІЇ\|title=Ігор БУРКУТ\|accessdate= 1. siječnja 2003.}}{{ukr icon}}</ref>. No stanje je ostalo isto sve do [[ 28. srpnja]] [[1940.]] kad su [[Crvena armija\|sovjetske jedinice]] ušle u grad, nakon toga bio je okupiran od [[Treći Reich\|Trećeg Reicha]]. Od kraja [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] Hotin je postao sastavni dio [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika\|Ukrajinske SSR]].		Grad je nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] podpao pod [[Rumunjska\|Rumunjsku]], zbog tog su stanovnici Hotima čak podigli i neuspjelu bunu - [[1919.]] godine. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.chas.cv.ua/arhiv/2-03/golovna.htm ХОТИНСЬКЕ ПОВСТАННЯ ПРОТИ "ВЕЛИКОЇ РУМУНІЇ\|title=Ігор БУРКУТ\|accessdate= 1. siječnja 2003.}}{{ukr icon}}</ref>. No stanje je ostalo isto sve do [[ 28. srpnja]] [[1940.]] kad su [[Crvena armija\|sovjetske jedinice]] ušle u grad, nakon toga bio je okupiran od [[Treći Reich\|Trećeg Reicha]]. Od kraja [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] Hotin je postao sastavni dio [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika\|Ukrajinske SSR]].

	Tijekom čitave svoje povijesti u Hotinu je živjela značajna [[Židovi\|židovska]] zajednica, tako da je Hotin znan kao sjedište židovske kulture. U njemu je pored ostalih živio i radio Azriel Janover ([[1875.]] – [[1938.]]), pjesnik i prosvjetitelj.		Tijekom čitave svoje povijesti u Hotinu je živjela značajna [[Židovi\|židovska]] zajednica, tako da je Hotin znan kao sjedište židovske kulture. U njemu je pored ostalih živio i radio Azriel Janover ([[1875.]] – [[1938.]]), pjesnik i prosvjetitelj.
Redak 188:		Redak 188:

	*Slavni [[Dubrovačka republika\|dubrovački]] pjesnik [[Ivan Gundulić]] u svojem epu [[Osman (Gundulić)\|Osman]], opjevao je i Bitku kod Hoćima iz [[1621.]]		*Slavni [[Dubrovačka republika\|dubrovački]] pjesnik [[Ivan Gundulić]] u svojem epu [[Osman (Gundulić)\|Osman]], opjevao je i Bitku kod Hoćima iz [[1621.]]
	*Ruski pjesnik [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] također je pronašao svoju pjesničku inspiraciju potaknut zauzećem Hotina [[1739.]] za vrijeme [[Rusko-turski rat 1735.-1739.\|Rusko-turskog rata 1735.-1739.]] («Ода блаженныя памяти Государыне Императрице Анне Иоанновне на победу над турками и татарами и на взятие Хотина 1739 года»).<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.e-lingvo.net/lyrics/info/93/1/5953\|title=Lomonosova oda nakon osvajanja Hotina\|accessdate=28. 05. 2007.\|last=Lomonosov\|first=Mihail}}{{rus icon}}</ref>		*Ruski pjesnik [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] također je pronašao svoju pjesničku inspiraciju potaknut zauzećem Hotina [[1739.]] za vrijeme [[Rusko-turski rat 1735.-1739.\|Rusko-turskog rata 1735.-1739.]] («Ода блаженныя памяти Государыне Императрице Анне Иоанновне на победу над турками и татарами и на взятие Хотина 1739 года»).<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.e-lingvo.net/lyrics/info/93/1/5953\|title=Lomonosova oda nakon osvajanja Hotina\|accessdate=28. 05. 2007.\|last=Lomonosov\|first=Mihail}}{{rus icon}}</ref>

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-09T00:45:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2021. u 00:45
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Hotin'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Hotin'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Hotin		\| ime = Hotin
	\| ime_genitiv = Hotina		\| ime_genitiv = Hotina

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-16T07:46:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime = Hotin
| ime_genitiv = Hotina
| izvorno_ime =Хотин
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama =Chocim stronghold.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike =Hotinska utvrda nad Dnjestrom

| slika_zastava =Flag_of_Khotyn.png
| slika_zastava_veličina =110px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Coat_of_arms_of_Khotyn.png
| slika_grb_veličina =90px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi = 48
| širina-minute = 30
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 26
| dužina-minute = 30
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD+X/U|UKR}}
| lokacija1_ime = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]]
| lokacija1_info =[[datoteka:Flag of Chernivtsi Oblast.svg|20px]] Černivecka oblast
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Mikola Palamar
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =20.39 km2
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 275 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = procjena 2001.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =11,124
| stanovništvo_gustoća =545.6 stanovnika/km2
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =60000–60005
| pozivni_broj =+380 3731
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| slika_karta = Khotyn-Ukraine-Map.PNG
| veličina_karte = 300 px
| opis_karte = Položaj grada Hotina u Ukrajini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

|

}}
'''Hotin''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[Ruski jezik|ruski]]: ''Хотин'', [[Rumunjski jezik|rumunjski]]: ''Hotin'', [[Poljski jezik|poljski]]: ''Chocim'') je mali povijesni grad u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] u [[Černivecka oblast|Černiveckoj oblasti]]. Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine imao je oko 11,124 stanovnika. Grad leži na desnoj obali rijeke [[Dnjestar]], 69 kilometara sjeveroistočno od središta oblasti, grada [[Černovci|Černovca]] u sjevernoj [[Besarabija|Besarabiji]].

==Povijest==

Hotin se prvi put spominje u pisanim dokumentima iz [[1001.]] godine. <ref>{{cite web|url=http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\K\H\Khotyn.htm|title=Khotyn|accessdate=28. 05. 2007.|last=Zhukovsky|first=A.|work=Encyclopedia of Ukraine}}{{eng oznaka}}</ref>Najznačajniji objekt u gradu je slavna ''Hotimska tvrđava'', sagrađena od [[13. stoljeće|13. st.]] do [[15. stoljeće|15. st.]] (nova utvrda počela se graditi [[1325.]], a velika poboljšanja napravljena su [[1380-ih]] i [[1460-ih]] godina). Uz tvrđavu značajne su i dvije građevine iz [[15. stoljeće|15. st.]] koje je podigao [[Moldavija|Moldavski]] vladar Stjepan Veliki: Kneževa palača (Palatul Domnesc) i Gradski toranj sa satom.

Tijekom [[10. stoljeće|10. st.]] Hotin je bio u sastavu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus]], zatim je ušao u sastav [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinjskog Kraljevstva]], a od [[1373.]] je u [[Moldavija|Kneževini Moldavija]]. U [[16. stoljeće|16. st.]], grad je kratko bio dio [[Poljska|Poljske]].

U ''Prvoj Hotimskoj bitci'' [[1621.]], udružena [[Poljaci|poljsko]]-[[Kozaci|kozačka]] vojska uspjela je poraziti [[Osmansko carstvo|osmansku]] vojsku i obraniti utvrdu. Nedugo iza toga zbila se ''[[Bitka kod Hotina (1673.)|Druga bitka kod Hotina]]'' [[11. listopada]] [[1673.]], u kojoj su se sukobile iste strane. U ovoj bitci je [[Jan III. Sobjeski|Jan Sobjeski]] predvodio pobjedničku koalicionu vojsku satavljenu od; [[Poljaci|Poljaka]], [[Kozaci|Kozaka]] i [[Moldavci|Moldavaca]].

[[Osmansko carstvo]] nakon višekratnih pokušaja konačno je uspjelo zauzeti utvrdu Hotin s okolicom [[1711.]] godine za vrijeme [[Veliki sjeverni rat|Velikog sjevernog rata]]. [[Osmansko carstvo|Osmanlije]] su Hotinsku utvdu dodatno ojačali, tako da je Hotin postao njihov značajni vojnički centar, u njemu je rođen [[Osmansko carstvo|turski]] veliki [[vezir]] Alemdar Mustafa Paša (Mustafa Barjaktar).
[[datoteka:Khotin.jpg|mini|lijevo|250px|Hotinska utvrda na obalama rijeke [[Dnjestar]]]]
Između [[1739.]] – [[1808.]] Hotimska utvrda je više puta naizmjenično padala iz ruke u ruku, između Rusa i Turaka. Ruska carska vojska je [[1808.]] godine zauzela Hotinsku utvrdu, a nakon [[1812.]] godine i potpisivanja [[Mirovni sporazum iz Bukurešta|Bukureštanskog mirovnog ugovora]] Hotim je i službeno postao dio [[Rusko Carstvo|Carske Rusije]] na osnovu odredaba sporazuma.

Grad je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] podpao pod [[Rumunjska|Rumunjsku]], zbog tog su stanovnici Hotima čak podigli i neuspjelu bunu - [[1919.]] godine. <ref>{{cite web|url=http://www.chas.cv.ua/arhiv/2-03/golovna.htm ХОТИНСЬКЕ ПОВСТАННЯ ПРОТИ "ВЕЛИКОЇ РУМУНІЇ|title=Ігор БУРКУТ|accessdate= 1. siječnja 2003.}}{{ukr icon}}</ref>. No stanje je ostalo isto sve do [[ 28. srpnja]] [[1940.]] kad su [[Crvena armija|sovjetske jedinice]] ušle u grad, nakon toga bio je okupiran od [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Hotin je postao sastavni dio [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]].

Tijekom čitave svoje povijesti u Hotinu je živjela značajna [[Židovi|židovska]] zajednica, tako da je Hotin znan kao sjedište židovske kulture. U njemu je pored ostalih živio i radio Azriel Janover ([[1875.]] – [[1938.]]), pjesnik i prosvjetitelj.
[[datoteka:Józef Brandt, Bitwa pod Chocimiem.jpg|mini|lijevo|250px|Jan Karol Kodkievič u Bitci kod Hotina 1621. god.]]
U današnjem Hotinu živi 72% [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], 16% [[Rusi|Rusa]], 8% [[Židovi|Židova]] i 4% [[Rumunji|Rumunja]].

==Hotinska utvrda u umjetnosti ==

*Slavni [[Dubrovačka republika|dubrovački]] pjesnik [[Ivan Gundulić]] u svojem epu [[Osman (Gundulić)|Osman]], opjevao je i Bitku kod Hoćima iz [[1621.]]
*Ruski pjesnik [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] također je pronašao svoju pjesničku inspiraciju potaknut zauzećem Hotina [[1739.]] za vrijeme [[Rusko-turski rat 1735.-1739.|Rusko-turskog rata 1735.-1739.]] («Ода блаженныя памяти Государыне Императрице Анне Иоанновне на победу над турками и татарами и на взятие Хотина 1739 года»).<ref>{{cite web|url=http://www.e-lingvo.net/lyrics/info/93/1/5953|title=Lomonosova oda nakon osvajanja Hotina|accessdate=28. 05. 2007.|last=Lomonosov|first=Mihail}}{{rus icon}}</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://web.archive.org/web/20080821083430/http://www.bucoda.cv.ua/Hotyn1000/hotyn1000.html Хотинська РДА] {{ukr icon}}
* [http://www.castles.com.ua/khotyn.html Utvrde Ukrajine] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]