Hosroidi - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T14:53:55Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 14:53
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hosroidi'''-->~~{{Povijest Gruzije}}		{{Povijest Gruzije}}
	'''Hosroidska dinastija''', ili skraćeno '''Hosroidi''' bila je dinastija kraljeva i kasnijih prinčeva rane gruzijske države [[Kraljevina Iberija\|Iberije]], izvorno poznate kao [[Kartlija\|Kartli]] od [[4. stoljeće\|4.]] do [[9. stoljeće\|9. stoljeća]]. Obitelj je oko [[337.]] godine prihvatila [[kršćanstvo]] kao službenu religiju. Manevrirajući između [[Bizantsko Carstvo\|Bizantskog Carstva]] i [[Sasanidsko Carstvo\|sasanidskog Irana]] zadržali su određeni stupanj neovisnosti. Nakon ukidanja Iberskog kraljevstva od strane Sasanida 580. godine, dinastija je preživjela u obliku svoje dvije usko povezane, a ponekad i konkurentne kneževske grane - starije Hosroidi i mlađe [[Guaramidi]], sve do početka 9. stoljeća, kada su gruzijski [[Bagration\|Bagratidi]] zasjeli na iberijsko prijestolje.		'''Hosroidska dinastija''', ili skraćeno '''Hosroidi''' bila je dinastija kraljeva i kasnijih prinčeva rane gruzijske države [[Kraljevina Iberija\|Iberije]], izvorno poznate kao [[Kartlija\|Kartli]] od [[4. stoljeće\|4.]] do [[9. stoljeće\|9. stoljeća]]. Obitelj je oko [[337.]] godine prihvatila [[kršćanstvo]] kao službenu religiju. Manevrirajući između [[Bizantsko Carstvo\|Bizantskog Carstva]] i [[Sasanidsko Carstvo\|sasanidskog Irana]] zadržali su određeni stupanj neovisnosti. Nakon ukidanja Iberskog kraljevstva od strane Sasanida 580. godine, dinastija je preživjela u obliku svoje dvije usko povezane, a ponekad i konkurentne kneževske grane - starije Hosroidi i mlađe [[Guaramidi]], sve do početka 9. stoljeća, kada su gruzijski [[Bagration\|Bagratidi]] zasjeli na iberijsko prijestolje.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T12:16:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 12:16
Redak 43:		Redak 43:

	== Literatura ==		== Literatura ==
	* {{~~Cite book~~\|ref= harv\|first=Robert W. \|last=Thomson\|title=Rewriting Caucasian History: The Medieval Armenian Adaptation of the Georgian Chronicles: The Original Georgian Texts and the Armenian Adaptation\|year=1996\|isbn=978-0-19-826373-9\|pages=74-5}}		* {{Citiranje knjige\|ref= harv\|first=Robert W. \|last=Thomson\|title=Rewriting Caucasian History: The Medieval Armenian Adaptation of the Georgian Chronicles: The Original Georgian Texts and the Armenian Adaptation\|year=1996\|isbn=978-0-19-826373-9\|pages=74-5}}
	* {{~~cite book~~\|ref= harv\|last=Rapp\|first=Stephen H.\|title=Studies in medieval Georgian historiography: early texts and Eurasian contexts\|url=http://books.google.com/books?id=hTPZAAAAMAAJ\|year=2003\|publisher=Peeters\|isbn=978-2-87723-723-9}}		* {{Citiranje knjige\|ref= harv\|last=Rapp\|first=Stephen H.\|title=Studies in medieval Georgian historiography: early texts and Eurasian contexts\|url=http://books.google.com/books?id=hTPZAAAAMAAJ\|year=2003\|publisher=Peeters\|isbn=978-2-87723-723-9}}
	* {{~~Cite book~~\|ref= harv\|last=Pourshariati\|first=Parvaneh\|title=Decline and Fall of the Sasanian Empire: The Sasanian-Parthian Confederacy and the Arab Conquest of Iran\|location=London and New York\|publisher=I.B. Tauris\|year=2008\|isbn=978-1-84511-645-3\|url=http://books.google.com/books?id=I-xtAAAAMAAJ}}		* {{Citiranje knjige\|ref= harv\|last=Pourshariati\|first=Parvaneh\|title=Decline and Fall of the Sasanian Empire: The Sasanian-Parthian Confederacy and the Arab Conquest of Iran\|location=London and New York\|publisher=I.B. Tauris\|year=2008\|isbn=978-1-84511-645-3\|url=http://books.google.com/books?id=I-xtAAAAMAAJ}}
	* {{~~cite book~~\|author=Ehsan Yarshater\|title=The Cambridge History of Iran\|location=\|publisher=, Cambridge University Press\|year=1983\|isbn=978-0521200929\|pages=}}		* {{Citiranje knjige\|author=Ehsan Yarshater\|title=The Cambridge History of Iran\|location=\|publisher=, Cambridge University Press\|year=1983\|isbn=978-0521200929\|pages=}}

	[[Kategorija:Povijest Gruzije]]		[[Kategorija:Povijest Gruzije]]
	[[Kategorija:Hosroidi\| ]]		[[Kategorija:Hosroidi\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-12T08:23:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Povijest Gruzije}}
'''Hosroidska dinastija''', ili skraćeno '''Hosroidi''' bila je dinastija kraljeva i kasnijih prinčeva rane gruzijske države [[Kraljevina Iberija|Iberije]], izvorno poznate kao [[Kartlija|Kartli]] od [[4. stoljeće|4.]] do [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. Obitelj je oko [[337.]] godine prihvatila [[kršćanstvo]] kao službenu religiju. Manevrirajući između [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]] i [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskog Irana]] zadržali su određeni stupanj neovisnosti. Nakon ukidanja Iberskog kraljevstva od strane Sasanida 580. godine, dinastija je preživjela u obliku svoje dvije usko povezane, a ponekad i konkurentne kneževske grane - starije Hosroidi i mlađe [[Guaramidi]], sve do početka 9. stoljeća, kada su gruzijski [[Bagration|Bagratidi]] zasjeli na iberijsko prijestolje.

Prema ''[[Gruzijske kronike|Gruzijskim kronikama]]'', prvi kralj ove dinastije bila je [[Mirijan III. od Iberije|Mirijan III.]] (Mihran), koji je vladao od [[284.]] do [[361.]] godine. Na prijestolje je došao putem braka s iberijskom princezom Abešurom, kćerkom posljednjeg gruzijskog kralja iz [[Arsakidi (Armenija)|aršakidske dinastije]], [[Aspagur I. od Iberije|Aspagura I.]] Zauzeo je prijestolje svoga oca, kojeg gruzijski kroničari nazivaju "hosrojem", Velikim kraljem Irana.<ref>Thomson, Robert W. (1996), ''Rewriting Caucasian History: The Medieval Armenian Adaptation of the Georgian Chronicles: The Original Georgian Texts and the Armenian Adaptation'', str. 74-5. {{ISBN|0-19-826373-2}}.</ref> U to vrijeme Sasanidi su vladali Perzijom, i vjeruje se da je iberijska dinastija mogla biti povezana sa Sasanidima. Međutim, točan odnos između ove dvije dinastije ostaje nejasan. Ime "Hosroi" Sasanidi nisu koristili u izvorno vrijeme, pa se iGruzijske kronike ili varaju s imenom Mirijanovog oca, ili je "hosroi" općeniti izraz koji znači kralj.

Druga srednjovjekovna gruzijska kronika, ''Kronike Kartlije'', proturječi ''Životu kraljeva'' iz Gruzijskih kronika, koja identificira Mirijana kao sina kralja Leva, nasljednika kralja Aspagura I., ali nigdje drugdje nije potvrđena.<ref>Rapp, str. 293-295</ref> Prema nekim uglednim povjesničarima, Hosroidi su grana mihranidske kneževske obitelji, jedne od sedam velikih Domova Irana, koje imaju daljnje odnose sa Sasanidima, a čije su druge dvije grane zasjele na prijestolje [[Gugark]]a i [[Gardman]]a , dviju [[Kavkaz|kavkaskih]] kneževina u kojima su živjele izmiješana tri naroda: [[Armenci]], [[Kavkaska Albanija|Albanci]] i [[Gruzijci]].<ref>Tumanov, Kiril. Chronology of the Early Kings of Iberia. ''Traditio'' 25 (1969), str. 22.</ref><ref>Yarshater (1983), str. 520</ref><ref>Charles Allen Burney, David Marshall Lang (1971), str. 205</ref><ref>Pourshariati (2008), str. 44</ref><ref>Hussey, Joan M. (1966), str. 597</ref><ref>Rapp, Stephen H. (2003), str. 154</ref><ref>Lenski, Noel. (2003); (...) they successfully asserted their claim by crowning a Persian dynast named Mirian III. Mirian, founder of the Mihranid dynasty, which ruled Iberia into the sixth century (...)</ref><ref>Bardakjian & La Porta. (2014), str. 195</ref>

Gruzijski povjesničar Giorgi Melikišvili, međutim, također sumnja u iransko podrijetlo Hosroida i smatra ih lokalnom dinastijom, koja je izmislila strano podrijetlo, što nije bilo neuobičajeno u feudalnim rodoslovima. U svakom slučaju, gruzijska je tradicija možda pretjerala u Mirijanovom rodoslovlju prema kojem je on sin Velikog kralja Irana.<ref>M. Lordkipanidze, D. Mushelišvili (1988.), [http://www.nplg.gov.ge/ic/DGL/work/Ocherki_istorii_gruzii/Ocherki_istorii_gruzii_II/0.htm Очерки истории Грузии. Т.2: Грузия в IV-X веках.] АН ГССР, Ин-т ист., археол. и этнографии - Тб. : Мецниереба: Тип. АН ГССР.</ref>

Glavna grana Hosroida nadživjela je svoju mlađu liniju Guaramida, koja je izumrla od [[786.]] godine, ali [[Džuanšer od Kahetija|Džuanšerovom]] smrću oko 807. godine, i ona je izumrla. Posjede Hosroida u Kahetiji preuzele su lokalne plemićke obitelji koje su formirale niz [[horepiskopija]] do 11. stoljeća, dok su imanja Guaramida prešla na njihovu rodbinu iz dinastije [[Bagration|Bagratia]].<ref>Suny (1994), p. 29.</ref>

== Popis kraljeva Iberije iz dinastije Hosroidi ==
*[[Mirijan III. od Iberije|Mirijan III.]], (284. – 361.)
*[[Rev II. od Iberije|Rev II.]], su-vladar (345. – 361.)
*[[Saurmag II. od Iberije|Saurmag II.]], (361. – 363.), su-vladar (370. – 378.)
*[[Aspagur II. od Iberije|Aspagur II.]], (363. – 365.)
*[[Mitridat III. od Iberije|Mitridat III.]], (365. – 380.), su-vladar (370. – 378.)
*[[Aspagur III. od Iberije|Aspagur III.]], (380. – 394.)
*[[Trdat]], (394. – 406.)
*[[Farsman IV. od Iberije|Farsman IV.]], (406. – 409.)
*[[Mitridat IV. od Iberije|Mitridat IV.]], (409. – 411.)
*[[Arčil]], (411. – 435.)
*[[Mitridat V. od Iberije|Mitridat V.]], (435. – 447.)
*[[Vahtang I. od Iberije|Vahtang I.]], (447. – 522.)
*[[Dači]], (522. – 534.)
*[[Bakur II. od Iberije|Bakur II.]], (534. – 547.)
*[[Farsman V. od Iberije|Farsman V.]], (547. – 561.)
*[[Farsman VI. od Iberije|Farsman VI.]], (561. – ?)
*[[Bakur III. od Iberije|Bakur III.]], (? – 580.)

== Kneževi Kahetije i predsjedavajući kneževi Iberije ==
*[[Adarnaz I. od Iberije|Adarnaz I.]], knez Kahetije (oko 580. – 637.); predsjedavajući knez Iberije, (627.– 637.)
*[[Stjepan II. od Iberije|Stjepan II.]], knez Kahetije i predsjedavajući knez Iberije (637.– oko 650.)
*[[Adarnaz II. od Iberije|Adarnaz II.]], knez Kahetije i predsjedavajući knez Iberije (oko 650. – 684.)
*[[Stjepan od Kahetije|Stjepan]], knez Kahetije, (685. – 736.)
*[[Mirijan od Kahetije|Mirijan]], knez Kahetije, (736. – 741.)
*[[Arčil od Kahetije|Arčil "Mučenik"]], knez Kahetije, (736. – 786.)
*[[Ivan od Kahetije|Ivan]], knez Kahetije, (786. – 790.)
*[[Džuanšer od Kahetije|Džuanšer]], knaz Kahetije, (786. – 807.)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* {{Cite book|ref= harv|first=Robert W. |last=Thomson|title=Rewriting Caucasian History: The Medieval Armenian Adaptation of the Georgian Chronicles: The Original Georgian Texts and the Armenian Adaptation|year=1996|isbn=978-0-19-826373-9|pages=74-5}}
* {{cite book|ref= harv|last=Rapp|first=Stephen H.|title=Studies in medieval Georgian historiography: early texts and Eurasian contexts|url=http://books.google.com/books?id=hTPZAAAAMAAJ|year=2003|publisher=Peeters|isbn=978-2-87723-723-9}}
* {{Cite book|ref= harv|last=Pourshariati|first=Parvaneh|title=Decline and Fall of the Sasanian Empire: The Sasanian-Parthian Confederacy and the Arab Conquest of Iran|location=London and New York|publisher=I.B. Tauris|year=2008|isbn=978-1-84511-645-3|url=http://books.google.com/books?id=I-xtAAAAMAAJ}}
* {{cite book|author=Ehsan Yarshater|title=The Cambridge History of Iran|location=|publisher=, Cambridge University Press|year=1983|isbn=978-0521200929|pages=}}

[[Kategorija:Povijest Gruzije]]
[[Kategorija:Hosroidi| ]]