Hong Kong - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons}}' u ''

2026-03-05T02:25:28Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 02:25
Redak 448:		Redak 448:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons}}~~
	* [http://www.discoverhongkong.com/eng/index.jsp ''Discover Hong Kong''] Službena stranica hongkonškog turističkog odbora		* [http://www.discoverhongkong.com/eng/index.jsp ''Discover Hong Kong''] Službena stranica hongkonškog turističkog odbora
	* [http://www.britannica.com/nations/Hong-Kong Hong Kong] - [[Encyclopædia Britannica]]		* [http://www.britannica.com/nations/Hong-Kong Hong Kong] - [[Encyclopædia Britannica]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T12:41:54Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 12:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hong Kong'''-->~~
	{{Infookvir zemlja svijeta		{{Infookvir zemlja svijeta
	\|ime = '''Hong Kong'''<br>		\|ime = '''Hong Kong'''<br>
Redak 83:		Redak 83:
	\|preuzeto=4. listopada 2010.}}</ref> Hongkonška [[Kinezi\|Han kineska]] većina potječe uglavnom iz gradova [[Guangzhou]] i [[Taishan]] u susjednoj provinciji Guangdong.<ref name="cicred">{{cite journal\|url=http://www.cicred.org/Eng/Publications/pdf/c-c21.pdf\|last=Fan Shuh Ching\|title=The Population of Hong Kong\|work=World Population Year\|publisher=[[Cicred\|Committee for International Coordination of National Research in Demography]]\|year=1974\|pages=18–20\|accessdate=25 August 2010}}</ref>		\|preuzeto=4. listopada 2010.}}</ref> Hongkonška [[Kinezi\|Han kineska]] većina potječe uglavnom iz gradova [[Guangzhou]] i [[Taishan]] u susjednoj provinciji Guangdong.<ref name="cicred">{{cite journal\|url=http://www.cicred.org/Eng/Publications/pdf/c-c21.pdf\|last=Fan Shuh Ching\|title=The Population of Hong Kong\|work=World Population Year\|publisher=[[Cicred\|Committee for International Coordination of National Research in Demography]]\|year=1974\|pages=18–20\|accessdate=25 August 2010}}</ref>

	Hong Kong je postao [[Kolonijalizam\|kolonija]] [[Britanski imperij\|Britanskog imperija]] nakon [[Prvi opijumski rat\|prvog opijumskog rata]] (1839.–42.). Izvorno ograničene [[Otok Hong Kong\|otokom Hong Kong]], do 1898. granice kolonije postupno su širene na [[poluotok Kowloon]] i [[Novi Teritoriji\|Nove Teritorije]]. U doba [[Drugi svjetski rat\|drugog svjetskog rata]], tijekom [[Rat na Pacifiku\|rata na Pacifiku]] bio je okupiran od strane Japana. 1945. Britanija je ponovo uspostavila svoju vlast do 1997., kada je Kina ponovo uspostavila suverenitet.<ref>{{citiranje www\|naslov=Joint Declaration of the Government of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland and the Government of the People's Republic of China on the Question of Hong Kong\|dan=19. prosinca 1984.\|citat=The Government of the People's Republic of China declares that to recover the Hong Kong area (including Hong Kong Island, Kowloon and the New Territories, hereinafter referred to as Hong Kong) is the common aspiration of the entire Chinese people, and that it has decided to resume the exercise of sovereignty over Hong Kong with effect from 1 July 1997.\|url=http://www.cmab.gov.hk/en/issues/jd2.htm\|izdavač=Constitutional and Mainland Affairs Bureau, Hong Kong Government\|postscript=~~<!--None-->~~\|preuzeto=4. listopada 2010.}}</ref><ref name=otd>{{Citiranje novina\|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/1/newsid_2656000/2656973.stm\|title=On This Day: 1997: Hong Kong handed over to Chinese control\|publisher=BBC News\|accessdate=9 September 2008\|date=1 July 1997}}</ref> Regija je tijekom kolonijalnog doba prihvatila politiku minimalne intervencije vlasti pod etikom pozitivnog neintervencionizma.<ref>{{citiranje www\|url=http://www.cnbc.com/id/32970596?slide=14\|naslov=The World's Most Competitive Financial Centers\|izdavač=CNBC\|preuzeto=30. listopada 2009. }}</ref> To razdoblje snažno je utjecalo na aktualnu kulturu Hong Konga, koji se često opisuje kao mjesto gdje "Istok susreće zapad",<ref name="cnntravel" /> i obrazovni sustav, do reformi implementiranih 2009.<ref name=nss>{{citiranje www \|url=http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=2063&langno=1 \|naslov=Programme Highlights\|rad=Hong Kong Government\|preuzeto=20. listopada 2010.}}</ref> slobodno temeljen na Engleskom sustavu.<ref name="HKUChan" />		Hong Kong je postao [[Kolonijalizam\|kolonija]] [[Britanski imperij\|Britanskog imperija]] nakon [[Prvi opijumski rat\|prvog opijumskog rata]] (1839.–42.). Izvorno ograničene [[Otok Hong Kong\|otokom Hong Kong]], do 1898. granice kolonije postupno su širene na [[poluotok Kowloon]] i [[Novi Teritoriji\|Nove Teritorije]]. U doba [[Drugi svjetski rat\|drugog svjetskog rata]], tijekom [[Rat na Pacifiku\|rata na Pacifiku]] bio je okupiran od strane Japana. 1945. Britanija je ponovo uspostavila svoju vlast do 1997., kada je Kina ponovo uspostavila suverenitet.<ref>{{citiranje www\|naslov=Joint Declaration of the Government of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland and the Government of the People's Republic of China on the Question of Hong Kong\|dan=19. prosinca 1984.\|citat=The Government of the People's Republic of China declares that to recover the Hong Kong area (including Hong Kong Island, Kowloon and the New Territories, hereinafter referred to as Hong Kong) is the common aspiration of the entire Chinese people, and that it has decided to resume the exercise of sovereignty over Hong Kong with effect from 1 July 1997.\|url=http://www.cmab.gov.hk/en/issues/jd2.htm\|izdavač=Constitutional and Mainland Affairs Bureau, Hong Kong Government\|postscript=\|preuzeto=4. listopada 2010.}}</ref><ref name=otd>{{Citiranje novina\|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/1/newsid_2656000/2656973.stm\|title=On This Day: 1997: Hong Kong handed over to Chinese control\|publisher=BBC News\|accessdate=9 September 2008\|date=1 July 1997}}</ref> Regija je tijekom kolonijalnog doba prihvatila politiku minimalne intervencije vlasti pod etikom pozitivnog neintervencionizma.<ref>{{citiranje www\|url=http://www.cnbc.com/id/32970596?slide=14\|naslov=The World's Most Competitive Financial Centers\|izdavač=CNBC\|preuzeto=30. listopada 2009. }}</ref> To razdoblje snažno je utjecalo na aktualnu kulturu Hong Konga, koji se često opisuje kao mjesto gdje "Istok susreće zapad",<ref name="cnntravel" /> i obrazovni sustav, do reformi implementiranih 2009.<ref name=nss>{{citiranje www \|url=http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=2063&langno=1 \|naslov=Programme Highlights\|rad=Hong Kong Government\|preuzeto=20. listopada 2010.}}</ref> slobodno temeljen na Engleskom sustavu.<ref name="HKUChan" />

	Iako je dio Kine, Hong Kong funkcionira kao samostalna država, sa svojim zakonima, valutom, sportskim reprezentacijama, dok prema ostatku Kine i danas postoje granični prijelazi i naplata carine. Prema principu "jedna zemlja, dva sustava", Hong Kong ima drukčiji politički sistem od [[kontinentalna Kina\|kontinentalne Kine]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=So\|first=Dudley L.\|last2=Lin\|first2=Nan\|last3=Poston\|year=2001\|title=The Chinese Triangle of Mainland China, Taiwan and Hong Kong\|publisher=Greenwood Publishing\|pages=13–29\|isbn=0-313-30869-1}}</ref> Hongkonško neovisno sudstvo djeluje pod sustavom [[Običajno pravo\|običajnog prava]].<ref name="BasicLawC4S4">{{citiranje www\|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_4\|naslov=Basic Law, Chapter IV, Section 4\|izdavač=Basic Law Promotion Steering Committee\|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref><ref name="RusellP">{{Citiranje knjige\|last=Russell\|first=Peter H.\|first2=David M.\|last2=O'Brien\|title=Judicial Independence in the Age of Democracy: Critical Perspectives from around the World\|year=2001\|publisher=University of Virginia Press\|isbn=9780813920160\|page=306}}</ref> Temeljni zakon Hong Konga, ustavni dokument koji propisuje "visok stupanj autonomije" u svim pitanjima osim vanjskih odnosa i obrane, upravlja političkim sustavom teritorija.<ref name="BasicLawC2"/><ref name="Ghai">{{Citiranje knjige\|last=Ghai\|first=Yash P.\|title=Autonomy and Ethnicity: Negotiating Competing Claims in Multi-ethnic States\|year=2000\|publisher=Cambridge University Press\|isbn=9780521786423\|pages=92–97}}</ref> Premda raspolaže s rastućim višestranačkim sustavom, uski krug biračkog tijela kontrolira polovicu legislature. Izborni odbor s 800 članova bira šefa administracije Hong Konga, tj. šefa vlade.<ref name="BasicLawC4S1" /><ref name="Rioni">{{Citiranje knjige\|last=Rioni\|first=S. G.\|title=Hong Kong in Focus: Political and Economic Issues\|year=2002\|publisher=Nova Publishers\|isbn=9781590332375\|pages=9–10}}</ref>		Iako je dio Kine, Hong Kong funkcionira kao samostalna država, sa svojim zakonima, valutom, sportskim reprezentacijama, dok prema ostatku Kine i danas postoje granični prijelazi i naplata carine. Prema principu "jedna zemlja, dva sustava", Hong Kong ima drukčiji politički sistem od [[kontinentalna Kina\|kontinentalne Kine]].<ref>{{Citiranje knjige\|last=So\|first=Dudley L.\|last2=Lin\|first2=Nan\|last3=Poston\|year=2001\|title=The Chinese Triangle of Mainland China, Taiwan and Hong Kong\|publisher=Greenwood Publishing\|pages=13–29\|isbn=0-313-30869-1}}</ref> Hongkonško neovisno sudstvo djeluje pod sustavom [[Običajno pravo\|običajnog prava]].<ref name="BasicLawC4S4">{{citiranje www\|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_4\|naslov=Basic Law, Chapter IV, Section 4\|izdavač=Basic Law Promotion Steering Committee\|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref><ref name="RusellP">{{Citiranje knjige\|last=Russell\|first=Peter H.\|first2=David M.\|last2=O'Brien\|title=Judicial Independence in the Age of Democracy: Critical Perspectives from around the World\|year=2001\|publisher=University of Virginia Press\|isbn=9780813920160\|page=306}}</ref> Temeljni zakon Hong Konga, ustavni dokument koji propisuje "visok stupanj autonomije" u svim pitanjima osim vanjskih odnosa i obrane, upravlja političkim sustavom teritorija.<ref name="BasicLawC2"/><ref name="Ghai">{{Citiranje knjige\|last=Ghai\|first=Yash P.\|title=Autonomy and Ethnicity: Negotiating Competing Claims in Multi-ethnic States\|year=2000\|publisher=Cambridge University Press\|isbn=9780521786423\|pages=92–97}}</ref> Premda raspolaže s rastućim višestranačkim sustavom, uski krug biračkog tijela kontrolira polovicu legislature. Izborni odbor s 800 članova bira šefa administracije Hong Konga, tj. šefa vlade.<ref name="BasicLawC4S1" /><ref name="Rioni">{{Citiranje knjige\|last=Rioni\|first=S. G.\|title=Hong Kong in Focus: Political and Economic Issues\|year=2002\|publisher=Nova Publishers\|isbn=9781590332375\|pages=9–10}}</ref>
Redak 252:		Redak 252:

	{{Infobox vrijeme		{{Infobox vrijeme
	\|mjesto =~~<!--Hong Kong\|-->~~Hong Kong		\|mjesto =Hong Kong
	\|Sij_sr_maks=18.6		\|Sij_sr_maks=18.6
	\|Velj_sr_maks=18.6		\|Velj_sr_maks=18.6

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T12:15:22Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 12:15
Redak 126:		Redak 126:
	Godine 1839., odbijanje vlasti dinastije [[Dinastija Qing\|Qing]] da uvozi opijum rezultiralo je [[Prvi opijumski rat\|prvim opijumskim ratom]] između Kine i [[UK\|Britanije]]. Otok Hong Kong britanske su snage okupirale 20. siječnja 1841. te je isprva predan pod konvecijom Chuenpee kao dio dogovora o primirju između kapetana Charlesa Elliota i guvernera Qishana, ali dogovor nije nikada bio formalno odobren radi nesuglasica među visokim dužnosnicima obje vlade.<ref name="Courtauld">{{Citiranje knjige\|last=Courtauld\|first=Caroline\|last2=Holdsworth\|first2=May\|last3=Vickers\|first3=Simon\|year=1997\|title=The Hong Kong Story\|publisher=Oxford University Press\|pages=38–58\|isbn=9780195903539}}</ref> Tek je 29. kolovoza 1842., ugovorom u Nankingu, otok formalno u trajnu vlast predan Ujedinjenom Kraljevstvu. Britanci su utemeljili [[Krunska kolonija\|krunsku koloniju]] osnivanjem [[Victoria, Hong Kong\|Victoria Cityja]] iduće godine.<ref name="HoeRoebuck">{{Citiranje knjige\|last=Hoe\|first=Susanna\|last2=Roebuck\|first2=Derek\|year=1999\|title=The Taking of Hong Kong: Charles and Clara Elliot in China Waters\|publisher=Routledge\|page=203\|isbn=9780700711451}}</ref>		Godine 1839., odbijanje vlasti dinastije [[Dinastija Qing\|Qing]] da uvozi opijum rezultiralo je [[Prvi opijumski rat\|prvim opijumskim ratom]] između Kine i [[UK\|Britanije]]. Otok Hong Kong britanske su snage okupirale 20. siječnja 1841. te je isprva predan pod konvecijom Chuenpee kao dio dogovora o primirju između kapetana Charlesa Elliota i guvernera Qishana, ali dogovor nije nikada bio formalno odobren radi nesuglasica među visokim dužnosnicima obje vlade.<ref name="Courtauld">{{Citiranje knjige\|last=Courtauld\|first=Caroline\|last2=Holdsworth\|first2=May\|last3=Vickers\|first3=Simon\|year=1997\|title=The Hong Kong Story\|publisher=Oxford University Press\|pages=38–58\|isbn=9780195903539}}</ref> Tek je 29. kolovoza 1842., ugovorom u Nankingu, otok formalno u trajnu vlast predan Ujedinjenom Kraljevstvu. Britanci su utemeljili [[Krunska kolonija\|krunsku koloniju]] osnivanjem [[Victoria, Hong Kong\|Victoria Cityja]] iduće godine.<ref name="HoeRoebuck">{{Citiranje knjige\|last=Hoe\|first=Susanna\|last2=Roebuck\|first2=Derek\|year=1999\|title=The Taking of Hong Kong: Charles and Clara Elliot in China Waters\|publisher=Routledge\|page=203\|isbn=9780700711451}}</ref>

	Godina 1856. - 1860. vodio se [[drugi opijumski rat]], te su nakon kineskog poraza, prema Pekinškoj konvenciji poluotok Kowloon i Stonecutter's Island predani u trajnu vlast Britaniji. 1898., prema uvjetima konvencije za proširenje teritorija Hong Konga, Britanija je isposlovala 99 godišnji najam otoka Lantau i susjednih sjevernih zemalja, kasnije poznatih kao Novi Teritoriji.<ref name="Wiltshire">{{Citiranje knjige\|first=Trea\|last=Wiltshire\|title=Old Hong Kong\|volume=Volume II: 1901–1945\|page=148\|publisher=FormAsia Books\|edition=5th\|year=1997\|isbn=9627283134}}</ref> Takav teritorij Hong Konga ostao je nepromijenjen do danas.<ref>{{citiranje www\|url=http://www.globaltimes.cn/www/english/life/travel/chinamap/2010-07/548745.html\|naslov=History of Hong Kong\|newspaper=Global Times\|dan=6. srpnja 2010.\|preuzeto=31. kolovoza 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|title=Political change and the crisis of legitimacy in Hong Kong\|first=Ian\|last=Scott\|year=1989\|publisher=University of Hawaii Press\|page=6\|isbn=9780824812690}}</ref> 1894., smrtonosna treća pandemija žljezdane kuge proširila se iz Kine u Hong Kong, uzrokujući 50 000–100 000 mrtvih.<ref>{{~~Cite book~~		Godina 1856. - 1860. vodio se [[drugi opijumski rat]], te su nakon kineskog poraza, prema Pekinškoj konvenciji poluotok Kowloon i Stonecutter's Island predani u trajnu vlast Britaniji. 1898., prema uvjetima konvencije za proširenje teritorija Hong Konga, Britanija je isposlovala 99 godišnji najam otoka Lantau i susjednih sjevernih zemalja, kasnije poznatih kao Novi Teritoriji.<ref name="Wiltshire">{{Citiranje knjige\|first=Trea\|last=Wiltshire\|title=Old Hong Kong\|volume=Volume II: 1901–1945\|page=148\|publisher=FormAsia Books\|edition=5th\|year=1997\|isbn=9627283134}}</ref> Takav teritorij Hong Konga ostao je nepromijenjen do danas.<ref>{{citiranje www\|url=http://www.globaltimes.cn/www/english/life/travel/chinamap/2010-07/548745.html\|naslov=History of Hong Kong\|newspaper=Global Times\|dan=6. srpnja 2010.\|preuzeto=31. kolovoza 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|title=Political change and the crisis of legitimacy in Hong Kong\|first=Ian\|last=Scott\|year=1989\|publisher=University of Hawaii Press\|page=6\|isbn=9780824812690}}</ref> 1894., smrtonosna treća pandemija žljezdane kuge proširila se iz Kine u Hong Kong, uzrokujući 50 000–100 000 mrtvih.<ref>{{Citiranje knjige
	\| first = Joseph Patrick		\| first = Joseph Patrick
	\| last = Byrne		\| last = Byrne
Redak 318:		Redak 318:
	[[Milton Friedman]] jednom je Hong Kong opisao kao najveći svjetski eksperiment ''[[laissez faire]]'' kapitalizma.<ref name=EconomistEnd>{{citiranje www\|url=http://www.economist.com/node/16591088\|naslov=End of an experiment\|rad=The Economist\|dan=15. srpnja 2010.\|preuzeto=5. rujna 2010.}}</ref> Visoko razvijena kapitalistička ekonomija Hong Konga, bila je tijekom 15 godina prva na Indeksu ekonomske slobode.<ref>{{citiranje www\|url=http://www.heritage.org/index/Ranking.aspx\|naslov=2009 Index of Economic Freedom \|izdavač=The Heritage Foundation\|preuzeto=19. siječnja 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.heritage.org/research/features/index/\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080201022352/http://www.heritage.org/research/features/index/\|title=2008 Index of Economic Freedom\|publisher=The Heritage Foundation\|accessdate=1 February 2008\|archivedate=1. veljače 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.heritage.org/research/features/index/topten.cfm\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080124041217/http://www.heritage.org/research/features/index/topten.cfm\|title=Top 10 Countries\|publisher=The Heritage Foundation\|accessdate=1 February 2008\|archivedate=24. siječnja 2008.}}</ref> Kao značajno središte međunarodnih financija i trgovine, s jednom od najvećih koncentracija korporacijskih sjedišta u azijsko-pacifičkoj regiji,<ref>{{Citiranje knjige\|title=How to Invest in Offshore Real Estate and Pay Little Or No Taxes\|first=Hubert\|last=Bromma\|publisher=McGraw-Hill Professional\|year=2007\|page=161\|isbn=9780071470094}}</ref> radi svojih visokih stopa rasta i naglog razvoja od 1960-ih do 1990-ih poznat je i kao jedan od [[Četiri azijska tigra\|četiri azijskih tigrova]]. Od 1961. do 1997., hongkonški [[bruto domaći proizvod]] porastao je 180 puta dok je BDP po glavi stanovnika porastao 87 puta.<ref>{{Citiranje knjige\|first=Peter Wallace\|last=Preston\|first2=Jürgen\|last2=Haacke\|title=Contemporary China: The Dynamics of Change at the Start of the New Millennium\|publisher=Psychology Press\|year=2003\|pages=80–107\|isbn=9780700716371}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|first=Rikkie\|last=Yeung\|title=Moving Millions: The Commercial Success and Political Controvesies of Hong Kong's Railways\|publisher=Hong Kong University Press\|year=2008\|page=16\|isbn=9789622099630}}</ref><ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.zyen.com/Knowledge/Research/GFCI%201%20March%202007%20Executive%20Summary.pdf\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070605112931/http://www.zyen.com/Knowledge/Research/GFCI+1+March+2007+Executive+Summary.pdf\|title=The Global Financial Centres Index 1 Executive Summary\|publisher=[[London\|City of London]]\|month=March\|year=2007\|page=6\|accessdate=12 April 2007\|archivedate=5. lipnja 2007.}}</ref>		[[Milton Friedman]] jednom je Hong Kong opisao kao najveći svjetski eksperiment ''[[laissez faire]]'' kapitalizma.<ref name=EconomistEnd>{{citiranje www\|url=http://www.economist.com/node/16591088\|naslov=End of an experiment\|rad=The Economist\|dan=15. srpnja 2010.\|preuzeto=5. rujna 2010.}}</ref> Visoko razvijena kapitalistička ekonomija Hong Konga, bila je tijekom 15 godina prva na Indeksu ekonomske slobode.<ref>{{citiranje www\|url=http://www.heritage.org/index/Ranking.aspx\|naslov=2009 Index of Economic Freedom \|izdavač=The Heritage Foundation\|preuzeto=19. siječnja 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.heritage.org/research/features/index/\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080201022352/http://www.heritage.org/research/features/index/\|title=2008 Index of Economic Freedom\|publisher=The Heritage Foundation\|accessdate=1 February 2008\|archivedate=1. veljače 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.heritage.org/research/features/index/topten.cfm\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080124041217/http://www.heritage.org/research/features/index/topten.cfm\|title=Top 10 Countries\|publisher=The Heritage Foundation\|accessdate=1 February 2008\|archivedate=24. siječnja 2008.}}</ref> Kao značajno središte međunarodnih financija i trgovine, s jednom od najvećih koncentracija korporacijskih sjedišta u azijsko-pacifičkoj regiji,<ref>{{Citiranje knjige\|title=How to Invest in Offshore Real Estate and Pay Little Or No Taxes\|first=Hubert\|last=Bromma\|publisher=McGraw-Hill Professional\|year=2007\|page=161\|isbn=9780071470094}}</ref> radi svojih visokih stopa rasta i naglog razvoja od 1960-ih do 1990-ih poznat je i kao jedan od [[Četiri azijska tigra\|četiri azijskih tigrova]]. Od 1961. do 1997., hongkonški [[bruto domaći proizvod]] porastao je 180 puta dok je BDP po glavi stanovnika porastao 87 puta.<ref>{{Citiranje knjige\|first=Peter Wallace\|last=Preston\|first2=Jürgen\|last2=Haacke\|title=Contemporary China: The Dynamics of Change at the Start of the New Millennium\|publisher=Psychology Press\|year=2003\|pages=80–107\|isbn=9780700716371}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|first=Rikkie\|last=Yeung\|title=Moving Millions: The Commercial Success and Political Controvesies of Hong Kong's Railways\|publisher=Hong Kong University Press\|year=2008\|page=16\|isbn=9789622099630}}</ref><ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.zyen.com/Knowledge/Research/GFCI%201%20March%202007%20Executive%20Summary.pdf\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070605112931/http://www.zyen.com/Knowledge/Research/GFCI+1+March+2007+Executive+Summary.pdf\|title=The Global Financial Centres Index 1 Executive Summary\|publisher=[[London\|City of London]]\|month=March\|year=2007\|page=6\|accessdate=12 April 2007\|archivedate=5. lipnja 2007.}}</ref>

	Hongkonška burza, sedma je najveća na svijetu, s tržišnom kapitalizacijom od 2,3 bilijuna USD prosinca 2009.<ref>{{citiranje www\|url=http://www.world-exchanges.org/statistics/ytd-monthly\|naslov=World Federation of Exchanges – Statistics/Monthly\|izdavač=World Federation of Exchanges\|preuzeto=17. rujna 2010.}}</ref> Te godine, Hong Kong je prikupio 22% svjetskog kapitala [[Inicijalna javna ponuda (IPO)\|inicijalnih javnih ponuda]], postavši najveće svjetsko tržište za inicijalne javne ponude.<ref>{{citiranje www\|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aI3U6ahtfIyo\|naslov=Hong Kong IPOs May Raise Record $48 Billion in 2010, E&Y Says\|izdavač=Bloomberg\|preuzeto=17. rujna 2010.}}</ref> Lokalna valuta je [[Honkonški dolar]], koji je od 1983. vezan uz [[USD\|Američki dolar]].<ref>{{~~Cite book~~\|url=http://www.info.gov.hk/hkma/eng/public/hkmalin/full_e.pdf\|title= Hong Kong's Linked Exchange Rate System\|page=33\|publisher=Hong Kong Monetary Authority\|accessdate=6 October 2010}}</ref>		Hongkonška burza, sedma je najveća na svijetu, s tržišnom kapitalizacijom od 2,3 bilijuna USD prosinca 2009.<ref>{{citiranje www\|url=http://www.world-exchanges.org/statistics/ytd-monthly\|naslov=World Federation of Exchanges – Statistics/Monthly\|izdavač=World Federation of Exchanges\|preuzeto=17. rujna 2010.}}</ref> Te godine, Hong Kong je prikupio 22% svjetskog kapitala [[Inicijalna javna ponuda (IPO)\|inicijalnih javnih ponuda]], postavši najveće svjetsko tržište za inicijalne javne ponude.<ref>{{citiranje www\|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aI3U6ahtfIyo\|naslov=Hong Kong IPOs May Raise Record $48 Billion in 2010, E&Y Says\|izdavač=Bloomberg\|preuzeto=17. rujna 2010.}}</ref> Lokalna valuta je [[Honkonški dolar]], koji je od 1983. vezan uz [[USD\|Američki dolar]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=http://www.info.gov.hk/hkma/eng/public/hkmalin/full_e.pdf\|title= Hong Kong's Linked Exchange Rate System\|page=33\|publisher=Hong Kong Monetary Authority\|accessdate=6 October 2010}}</ref>

	Vlada Hong Konga tradicionalno je igrala uglavnom pasivnu ulogu u gospodarstvu, s malim intervencijama u industriji i gotovo bez ikakve kontrole uvoza i izvoza. Tržišnim snagama i privatnom sektoru bilo je dozvoljeno utvrditi praktični razvoj. Prema službenoj politici "pozitivnog ne-intervencionizma", Hong Kong se često navodi kao primjer ''laissez-faire'' kapitalizma. Nakon drugog svjetskog rata rapidno se industrijalizirao kao proizvodni centar potaknut izvozom, a potom je 1980-ih bio podvrgnut brzom prijelazu na [[Usluga\|uslužnu ekonomiju]].<ref name=ceo>{{Citiranje novina\|url=http://www.ceo.gov.hk/eng/press/oped.htm\|title=Big Market, Small Government\|first=Donald\|last=Tsang\|date=18 September 2006\|publisher=Hong Kong Government\|accessdate=17. prosinca 2010.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081205021241/http://www.ceo.gov.hk/eng/press/oped.htm\|archivedate=5. prosinca 2008.}}</ref>		Vlada Hong Konga tradicionalno je igrala uglavnom pasivnu ulogu u gospodarstvu, s malim intervencijama u industriji i gotovo bez ikakve kontrole uvoza i izvoza. Tržišnim snagama i privatnom sektoru bilo je dozvoljeno utvrditi praktični razvoj. Prema službenoj politici "pozitivnog ne-intervencionizma", Hong Kong se često navodi kao primjer ''laissez-faire'' kapitalizma. Nakon drugog svjetskog rata rapidno se industrijalizirao kao proizvodni centar potaknut izvozom, a potom je 1980-ih bio podvrgnut brzom prijelazu na [[Usluga\|uslužnu ekonomiju]].<ref name=ceo>{{Citiranje novina\|url=http://www.ceo.gov.hk/eng/press/oped.htm\|title=Big Market, Small Government\|first=Donald\|last=Tsang\|date=18 September 2006\|publisher=Hong Kong Government\|accessdate=17. prosinca 2010.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081205021241/http://www.ceo.gov.hk/eng/press/oped.htm\|archivedate=5. prosinca 2008.}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T07:16:07Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 07:16
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Hong Kong'''-->~~{{izdvojeni članak\|ožujak 2011.}}~~		<!--'''Hong Kong'''-->
	{{Infookvir zemlja svijeta		{{Infookvir zemlja svijeta
	\|ime = '''Hong Kong'''<br>		\|ime = '''Hong Kong'''<br>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T02:45:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T02:48:03Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-07T02:58:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene