WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T11:09:52Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 11:09
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hologram'''-->~~[[datoteka:EUR_5_holographic_band.jpg\|mini\|desno\|300px\|Hologram na [[novčanica\|novčanici]] 5 [[euro\|€]].]]		[[datoteka:EUR_5_holographic_band.jpg\|mini\|desno\|300px\|Hologram na [[novčanica\|novčanici]] 5 [[euro\|€]].]]

	[[datoteka:Credit-cards.jpg\|mini\|desno\|300px\|Hologram na [[kreditna kartica\|kreditnim karticama]].]]		[[datoteka:Credit-cards.jpg\|mini\|desno\|300px\|Hologram na [[kreditna kartica\|kreditnim karticama]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-29T21:30:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:EUR_5_holographic_band.jpg|mini|desno|300px|Hologram na [[novčanica|novčanici]] 5 [[euro|€]].]]

[[datoteka:Credit-cards.jpg|mini|desno|300px|Hologram na [[kreditna kartica|kreditnim karticama]].]]

[[datoteka:Holographic autoportrait, Sofia.jpg|mini|desno|300px|Holografski autoportret: Ventseslav Saynov, Belgija, 1995. Izloženo u Nacionalnom politehničkom muzeju, Sofija.]]

'''Hologram''' je trodimenzionalna [[slika]] dobivena primjenom koherentne [[laser]]ske svjetlosti holografijom. [[Interferencija valova|Interferencijske]] pruge zabilježene na [[Fotografska emulzija|fotografskoj ploči]] ili filmu, ili otisnute na termoplastičnoj podlozi sadržavaju sve informacije o rasporedu, jakosti, smjerovima i fazama svjetlosnih valova odraženih od predmeta u trenutku snimanja. Na samoj fotografskoj ploči slika predmeta nije prepoznatljiva. Zabilježene interferencijske pruge su [[optička rešetka]] kroz koju se svjetlost otklanja od početnoga smjera i konstruktivnom interferencijom u nekim smjerovima pojačava. Snimljeni predmet vidi se kroz fotografsku ploču kao kroz prozor, promjenom promatračkoga položaja postaju vidljivi različiti dijelovi predmeta. <ref> '''hologram''', [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25974] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1. veljače 2020.</ref>

== Holografija ==
{{Glavni|Holografija}}

'''Holografija''' je postupak snimanja i reprodukcije trodimenzionalne slike nekog predmeta uz pomoć [[Koherencija|koherentne]] [[svjetlost]]i a bez upotrebe [[Leća (optika)|optičkih leća]]. Takva se slika naziva hologram, a od dvodimenzionalne se fotografske snimke razlikuje po tome što uz raspored i jakost svjetlosnih [[val]]ova, odraženih od snimanog predmeta, bilježi i njihov smjer i fazu. Time se pohranjuju sva svojstva [[valne fronte]] [[svjetlost]]i, a također i potpuna [[informacija]] o prostornim svojstvima predmeta. Hologram promatran iz različitih kutova pruža različite prizore snimljenog predmeta. Kako jedno promatračevo [[oko]] vidi hologram pod drugačijim [[kut]]om od drugoga oka, stječe se dojam prostornosti snimljenog predmeta, jednako kao da se radi o promatranju stvarnog predmeta.

=== Povijest ===
Način rada holografije otkrio je još 1948. godine mađarski znanstvenik [[Dennis Gabor|D. Gábor]] istraživajući mogućnosti bolje moći razlučivanja [[elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]], no tek je šezdesetih godina 20. stoljeća otkriće [[laser]]a omogućilo praktičnu primjenu holografije.

Treba napomenuti da su davno prije Dennis Gábora određena otkrića tadašnjih znanstvenika stvorila pretpostavke za pronalaženje i razvoj tehnike holografije:
* 1672. [[Isaac Newton|I. Newton]] je uz pomoć [[Optička prizma|optičke prizme]] razdijelio [[val]] bijele [[svjetlost]]i na njegove [[Spektar (fizika)|spektralne komponente]] ([[Disperzija (optika)|disperzija]]);
*1882. određena je [[brzina svjetlosti]] kao 299 778 km/s;
*1948. [[Dennis Gabor|D. Gábor]] otkriva osnovne metode holografije;
*1958. Ch. H. Towers i A. L. Schawlow objavljuju članak "Infracrveni i optički laser" u kojem su nagovijestili mogućnost [[laser]]skog emitiranja koherentne svjetlosti;
*1960. T. M. Maiman iz kalifornijskog "Hughes Aircraft Company Research Laboratory" gradi prvi laser - impulsni [[rubin]]ski laser;
*1961. god. pronalaskom lasera budi se ponovno interes za holografiju. E. Leith i J. Upatnieks sa Sveučilišta u Michiganu ponavljaju rane Gaborove pokuse, ovog puta uz pomoć lasera. Y. N. Denisyuk u [[SSSR]]-u snima holograme za čiju se reprodukciju koristi refleksija bijele svjetlosti. Tehniku refleksnih holograma razvija intenzivno Stroke i njegova grupa sa DRžavnog sveučilišta u New Yorku sredinom 60-ih godina 20. stoljeća;
*1971. [[Dennis Gabor|D. Gábor]] prima [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] za svoja otkrića osnova holografije;
*1972. L. Cross i D. Smith snimaju prvi hologram predmeta u pokretu.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Pisana komunikacija]]
[[Kategorija:Fotografija]]

Hologram - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica