WikiSysop: file->datoteka

2022-04-28T13:31:31Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 13:31
Redak 1:		Redak 1:
	[[~~File~~:Gyzis 006 (Ηistoria).jpeg\|thumb\|[[Alegorija\|Alegorijski]] prikaz povijesne znanosti]]		[[Datoteka:Gyzis 006 (Ηistoria).jpeg\|thumb\|[[Alegorija\|Alegorijski]] prikaz povijesne znanosti]]
	'''Historija''' (ili '''povijesna znanost''')<ref name="AnićHist">[[#AnićHist\|Anić, Vladimir (2002.)]]: ''Historija''</ref> je [[Znanost\|znanstvena disciplina]] koja proučava prošlu stvarnost odnosno [[povijest]]<ref name="AnićHist"/>.		'''Historija''' (ili '''povijesna znanost''')<ref name="AnićHist">[[#AnićHist\|Anić, Vladimir (2002.)]]: ''Historija''</ref> je [[Znanost\|znanstvena disciplina]] koja proučava prošlu stvarnost odnosno [[povijest]]<ref name="AnićHist"/>.

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T07:47:05Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 07:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Historija'''-->~~[[File:Gyzis 006 (Ηistoria).jpeg\|thumb\|[[Alegorija\|Alegorijski]] prikaz povijesne znanosti]]		[[File:Gyzis 006 (Ηistoria).jpeg\|thumb\|[[Alegorija\|Alegorijski]] prikaz povijesne znanosti]]
	'''Historija''' (ili '''povijesna znanost''')<ref name="AnićHist">[[#AnićHist\|Anić, Vladimir (2002.)]]: ''Historija''</ref> je [[Znanost\|znanstvena disciplina]] koja proučava prošlu stvarnost odnosno [[povijest]]<ref name="AnićHist"/>.		'''Historija''' (ili '''povijesna znanost''')<ref name="AnićHist">[[#AnićHist\|Anić, Vladimir (2002.)]]: ''Historija''</ref> je [[Znanost\|znanstvena disciplina]] koja proučava prošlu stvarnost odnosno [[povijest]]<ref name="AnićHist"/>.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T08:52:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Gyzis 006 (Ηistoria).jpeg|thumb|[[Alegorija|Alegorijski]] prikaz povijesne znanosti]]
'''Historija''' (ili '''povijesna znanost''')<ref name="AnićHist">[[#AnićHist|Anić, Vladimir (2002.)]]: ''Historija''</ref> je [[Znanost|znanstvena disciplina]] koja proučava prošlu stvarnost odnosno [[povijest]]<ref name="AnićHist"/>.

==Pojam==
===Etimologija===
Riječ ''historija'' je [[Internacionalizmi|međunarodnica]], potječe iz [[Grčki jezik|grčkog jezika]] odakle je prešla u [[latinski]] kao [[:la:Historia|''historia'']], a potom u sve suvremene [[Jezici Europe|jezike Europe]] uključujući [[hrvatski]]. U nekim drugim [[Slavenski jezici|slavenskim jezicima]] riječ se pojavljuje kao izravna prevedenica [[Grčki jezik|grčke]] inačice odnosno u obliku ''istorija'' - npr. [[:ru:История|''История'']] u [[Ruski jezik|ruskom]] ili [[:sr:Историја|''Историја'']] u [[Srpski jezik|srpskom]], iako se u oba za prošlu zbilju ponekad koristi i [[prevedenica]] ''povest'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''[[povijest]]'').

[[Grčki]] naziv ''[[:el:Ιστορία|''Ιστορία'']]'' (''istoria'', istraga ili informacija, [[spoznaja]] dobivena istraživanjem, od glagola ''ἱστορεῖν'', istraživati) izvorno nije vezan samo uz [[prošlost]]. Pojavljuje se prvi put u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] kod [[Stara Grčka|starogrčkoga]] pisca [[Herodot]]a u značenju: [[znanje]], ispitivanje, stečeno ispitivanjem, obavijest, opisivanje i pripovijedanje; posebno je važno značenje toga pojma u smislu dobivanja obavijesti ispitivanjem svjedoka. [[Herodot]] i njegovi nasljednici nastojali su sustavnim istraživanjima dobiti objektivnu sliku o stranim [[narod]]ima i o prošlim događajima.

===Terminologija===
Stručna terminologija na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] razlikuje se od one kod većine svjetskih [[jezik]]a s obzirom da za prošlu zbilju i znanost koja proučava istu postoje dva različita naziva - ''povijest'' i ''historija''<ref name="Gross2001.1718">[[#Gross2001|Gross, Mirjana (2001.)]], str. 17.-18.</ref>. Nazivi se ponekad u svakodnevnom govoru koriste kao [[Sinonim|istoznačnice]] za prošlu zbilju<ref name="AnićPov">[[#AnićPov|Anić, Vladimir (2002.)]]: ''Povijest''</ref>, iako danas uvelike prevladava ''povijest''. U starijoj literaturi (npr. [[Opća enciklopedija JLZ]]; Rječnik B. Klaića<ref>[[#Klaić1990|Klaić, Bratoljub (1990.)]], str. 549.</ref>) primjetno je da naziv ''historija'' ima prošireno značenje tj. obuhvaća oba pojma, prilikom čega se primarno odnosi na ukupnost [[činjenica]] iz prošlosti, a sekundarno na [[znanost]].

[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]] (I. izdanje iz [[2002.]]; II. iz [[2004.]] godine) navodi sljedeća primarna značenja:
* ''Povijest'' - ukupnost prošlih činjenica; prošla stvarnost; predmet bavljenja povjesničara (odgovara [[Latinski jezik|latinskoj]] sintagmi ''res gestae'')<ref name="AnićPov"/>
* ''Historija'' - znanost koja proučava prošlost; rezultat te znanosti tj. ukupnost prosudbi i misli koje se stječu proučavanjem prošlosti (odgovara [[Latinski jezik|latinskoj]] sintagmi ''historia rerum gestarum'')<ref name="AnićHist"/>
Sekundarna značenja dvaju naziva upućuju jedan na drugog tj. odnose se na prošlu stvarnost u razgovornom jeziku.

Historiju kao [[znanost]] o [[povijest]]i ne treba miješati s [[Historiografija|historiografijom]], srodnom znanošću koja podrazumijeva opisivanje prošlosti ljudskog društva prema utvrđenim [[Znanstvena metoda|metodama]] odnosno proučavanje takvog sadržaja<ref>Vidi: • [[#AnićHistgf|Anić, Vladimir (2002.)]]: ''Historiografija'' • [[#Vujić26677|Vujić, Antun (2002.)]]: ''Historiografija'' • [[#Ladan14962|Ladan, Tomislav (2005.)]]: ''Historiografija''</ref>. Naime, historija se u kontekstu znanstvenog obrađivanja ne oslanja isključivo na pisanu građu već i na [[pomoćne povijesne znanosti]], a njeno znanstveno izlaganje također se ne ograničava samo na pisanje već i na stručna usmena predavanja.

Detaljno objašnjenje ove terminološke problematike opisano je u ''Historijskoj znanosti''<ref>[[#Gross1976|Gross, Mirjana (1976.)]]</ref> i ''Suvremenoj historiografiji'', djelima hrvatske [[povjesničar]]ke [[Mirjana Gross|M. Gross]] koja navodi da je [[Hrvatski jezik|hrvatska]] stručna terminologija usklađena po uzoru na [[Njemački jezik|njemačku]]. Također, istovjetna dioba javlja se u još nekoliko [[jezik]]a:

<center>
{| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align:left;"
|-
! [[Hrvatski jezik|hrvatski]]: || [[Njemački jezik|njemački]]: || [[Mađarski jezik|mađarski]]: || [[Islandski jezik|islandski]]: || [[Slovački jezik|slovački]]: || [[esperanto]]: || opis:
|-
| ''[[povijest]]'' || [[:de:Geschichte|''geschichte'']] || [[:hu:Történelem|''történelem'']] || [[:is:Saga|''saga'']] || [[:sk:Dejiny|''dejiny'']] || [[:eo:Historio|''historio'']] || prošla zbilja; ukupnost činjenica iz prošlosti; predmet bavljenja povjesničara
|-
| ''[[historiografija]]'' || [[:de:Geschichtsschreibung|''geschichtsschreibung (historiographie)'']] || [[:hu:Historiográfia|''historiográfia'']] || [[:is:Sagnaritun|''sagnaritun'']] || [[:sk:Historiografia (dejepisectvo)|''historiografia (dejepisectvo)'']] || [[:eo:Historiografio|''historiografio'']] || znanstveno opisivanje prošlosti ljudskog društva
|-
| ''historija (povijesna znanost)'' || [[:de:Geschichtswissenschaft|''geschichtswissenschaft'']] || [[:hu:Történettudomány|''történettudomány'']] || [[:is:Sagnfræði|''sagnfræði'']] || [[:sk:Historická veda|''historická veda'']] || [[:eo:Historioscienco|''historioscienco'']] || znanost koja proučava prošlost
|}
</center>

S obzirom da se ova terminologija razlikuje od primjerice [[Engleski jezik|engleske]], [[Francuski jezik|francuske]], [[Srpski jezik|srpske]] ili [[Ruski jezik|ruske]], M. Gross spominje razne prigovore ali istovremeno naglašava da kod navedenih javlja pomutnja zbog višeznačnosti odnosno korištenja istog naziva za dva pojma<ref name="Gross2001.1718"/>. Štoviše, autorica samu ''historiju'' dodatno razdvaja na ''(opću) historiju'' kao svako bavljenje prošlošću, te ''historijsku znanost'' kao profesionalno bavljenje spoznavanjem prošlosti temeljem istraživačkih standarda<ref name="Gross2001.1718"/>. Kao [[argument]]e navodi potrebu strogog pojmovnog razlikovanja u stručnoj nomenklaturi ističući pritom primjere dvoznačnosti izraza među kojima je i sama ''povijesna znanost'' (znanost o prošloj zbilji; znanost iz prošlosti)<ref name="Gross2001.1718"/>.

M. Gross ističe i niz izraza iz [[Hrvatski jezik|hrvatske]] tradicije koje [[povjesničar]]i i povijesne osobe općenito koriste od [[19. stoljeće|19. stoljeća]]: ''dogodovštine'', ''događajnice'', ''povijest'', ''povjesnica'', ''povjesnik'', ''povjesničar'', ''historija'', ''historik'', ''historičar'' i ''historijska znanost''<ref name="Gross2001.1718"/>. Među navedenim u posljednje je vrijeme u aktivnijoj uporabi naziv ''povjesnica'' čije je značenje prema Gross i [[Hrvatski enciklopedijski rječnik|Hrvatskom enciklopedijskom rječniku]] višestruko i može podrazumijevati pisanu građu o prošlosti, ali u tradicionalnom smislu [[povijest]] i [[Historiografija|historiografiju]]<ref name="Gross2001.1718"/>.

Određena izdanja kao što su [[Opća i nacionalna enciklopedija]] i [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Hrvatski obiteljski leksikon]] izbjegavaju terminološke rasprave stavljajući [[Uputnica|uputnice]] ''historije'' na ''povijest''<ref>Vidi: • [[#Vujić26674|Vujić, Antun (2002.)]]: ''Historija'' • [[#Ladan14961|Ladan, Tomislav (2005.)]]: ''Historija''</ref>, no sadržaj [[Enciklopedijski članak|članaka]] se razlikuje - prvi govori o zbilji prošlog vremena<ref>[[#Vujić42422|Vujić, Antun (2002.)]]: ''Povijest''</ref>, a drugi o znanosti<ref>[[#Ladan32037|Ladan, Tomislav (2005.)]]: ''Povijest''</ref>.

Izuzev stručne, [[Historija i povijest u praxis filozofiji|razlike između ''historije'' i ''povijesti'']] postoje i u terminologiji [[Marksizam|marksističke]] [[Praxis filozofija|praxis filozofije]].

===Suvremena praksa===
Naziv ''historija'' danas se u [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] relativno malo koristi iz tri razloga:
* prošla zbilja danas se označava isključivo nazivom ''[[povijest]]'', dok ''historija'' označava istu samo u [[Bošnjački jezik|bošnjačkom jeziku]]
* s obzirom da se znanost o povijesti uvelike oslanja na pisanu građu, uglavnom se poistovjećuje s ''[[Historiografija|historiografijom]]''
* u literaturi se vrlo često javlja njena bliskoznačnica ''povijesna znanost''
[[Znanstvenik|Znanstvenike]] koji se bave historijom nazivamo isključivo [[povjesničar]]ima. Općenito, naziv ''historija'' danas se pojavljuje većinom u stručnoj nomenklaturi zbog potrebe strogog pojmovnog razlikovanja, ali i u [[Pridjev|pridjevnom obliku]] sìntagmi kao što su ''[[historijska gramatika]]'', ''[[historijska fonetika]]'', ''[[historijska geografija]]'', itd.

==Povijesni izvori==
Izvore koje (u najširem smislu) proučava povijesna znanost (i pomoćne povijesne znanosti) možemo podijeliti na:

* ''materijalne'' (svi materijalni ostaci: hramovi, crkve, spomenici...)
* ''pisane'' (knjige, razni dokumenti, pisma)
* ''slikovne'' (u pećinama, fotografije, na zidovima, na papiru...)
* ''zvukovne'' (snimke, noviji izvori: gramofon, magnetofon, CD)
* ''novije izvore'' (govori, razne emisije...)
* ''usmene'' (priče s koljena na koljeno - najmanje vjerodostojan)

==Razvoj==
{{glavni|Historiografija|Pomoćne povijesne znanosti}}

==Podjela==
Predmet proučavanja povijesne znanosti mogu biti pojedina geografska područja, narodi ili društvene skupine (npr. povijest [[Feničani|Feničana]] ili [[Vikinzi|Vikinga]], [[povijest Hrvatske|povijest Hrvatske]], [[Indoazija|Indoazije]] ili [[Tursko carstvo|Turskog carstva]]. Također to mogu biti i pojedine ljudske djelatnosti (npr. [[povijest arhitekture]], [[povijest književnosti]], [[povijest umjetnosti]], [[povijest fizike]], [[povijest prirodnih znanosti]], [[povijest sociologije]], [[povijest znanosti i tehnologije]], [[vojna povijest]], [[Zemljopisna otkrića|povijest zemljopisnih otkrića]], [[ekohistorija]], [[ekonomska povijest|gospodarska povijest]], [[povijesna antropologija]], [[povijesna imagologija]], [[povijesna demografija]].

==Poveznice==
* [[Povijest]]
* [[Instrumentalizacija povijesti]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* {{citat knjiga|ref=AnićHist|prezime=Anić|ime=Vladimir|autorlink=Vladimir Anić|urednik=[[Ljiljana Jojić|Jojić, Ljiljana]], [[Ranko Matasović|Matasović, Ranko]]|naslov=Historija|serija=[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]|izdavač=Novi Liber|lokacija=Zagreb|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVxlWBQ%3D&keyword=historija|godina=2002.|isbn=9789536045211|oclc=52411892}}
* {{citat knjiga|ref=AnićHistgf|prezime=Anić|ime=Vladimir|autorlink=Vladimir Anić|urednik=[[Ljiljana Jojić|Jojić, Ljiljana]], [[Ranko Matasović|Matasović, Ranko]]|naslov=Historiografija|serija=[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]|izdavač=Novi Liber|lokacija=Zagreb|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVxlWBk%3D&keyword=historiografija|godina=2002.|isbn=9789536045211|oclc=52411892}}
* {{citat knjiga|ref=AnićPov|prezime=Anić|ime=Vladimir|autorlink=Vladimir Anić|urednik=[[Ljiljana Jojić|Jojić, Ljiljana]], [[Ranko Matasović|Matasović, Ranko]]|naslov=Povijest|serija=[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]|izdavač=Novi Liber|lokacija=Zagreb|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVlgXBQ%3D&keyword=povijest|godina=2002.|isbn=9789536045211|oclc=52411892}}
* {{citat knjiga|ref=Gross1976|prezime=Gross|ime=Mirjana|autorlink=Mirjana Gross|naslov=Historijska znanost: razvoj, oblik, smjerovi|izdavač=Institut za hrvatsku povijest|lokacija=Zagreb|godina=1976.|oclc=461824786}}
* {{citat knjiga|ref=Gross2001|prezime=Gross|ime=Mirjana|autorlink=Mirjana Gross|naslov=Suvremena Historiografija|izdanje=II. izdanje|izdavač=Novi Liber|lokacija=Zagreb|godina=2001.|isbn=9789536045181|oclc=491808946}}
* {{citat knjiga|ref=Klaić1990|prezime=Klaić|ime=Bratoljub|autorlink=Bratoljub Klaić|urednik=Klaić, Željko|naslov=Rječnik stranih riječi|lokacija=Zagreb|izdavač=Nakladni zavod Matice hrvatske|godina=1990.|isbn=9788640100380|oclc=45949113}}
* {{citat knjiga|ref=Ladan14961|prezime=Ladan|ime=Tomislav|autorlink=Tomislav Ladan|naslov=Historija|serija=Hrvatski obiteljski leksikon|izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]|lokacija=Zagreb|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=14961|godina=2005.|isbn=9789536748174|oclc=455955725}}
* {{citat knjiga|ref=Ladan14962|prezime=Ladan|ime=Tomislav|autorlink=Tomislav Ladan|naslov=Historiografija|serija=Hrvatski obiteljski leksikon|izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]|lokacija=Zagreb|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=14962|godina=2005.|isbn=9789536748174|oclc=455955725}}
* {{citat knjiga|ref=Ladan32037|prezime=Ladan|ime=Tomislav|autorlink=Tomislav Ladan|naslov=Povijest|serija=Hrvatski obiteljski leksikon|izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]|lokacija=Zagreb|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=32037|godina=2005.|isbn=9789536748174|oclc=455955725}}
* {{citat knjiga|ref=Vujić26674|prezime=Vujić|ime=Antun|autorlink=Antun Vujić|naslov=Historija|serija=[[Opća i nacionalna enciklopedija]]|svezak=VIII|izdavač=Pro Leksis|lokacija=Zagreb|url=http://proleksis.lzmk.hr/26674/|godina=2002.|isbn=9789537224080|oclc=774992549}}
* {{citat knjiga|ref=Vujić26677|prezime=Vujić|ime=Antun|autorlink=Antun Vujić|naslov=Historiografija|serija=[[Opća i nacionalna enciklopedija]]|svezak=VIII|izdavač=Pro Leksis|lokacija=Zagreb|url=http://proleksis.lzmk.hr/26677/|godina=2002.|isbn=9789537224080|oclc=774992549}}
* {{citat knjiga|ref=Vujić42422|prezime=Vujić|ime=Antun|autorlink=Antun Vujić|naslov=Povijest|serija=[[Opća i nacionalna enciklopedija]]|svezak=XVI|izdavač=Pro Leksis|lokacija=Zagreb|url=http://proleksis.lzmk.hr/42422/|godina=2002.|isbn=9789537224165|oclc=555147430}}

==Vanjske poveznice==
* Knjižnični katalog [[HAZU]]-a: [http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Baza=4&Jbmg=001054 ''Povijest''] i [http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=000858&Baza=4 ''Povijesna znanost'']

[[Kategorija:Povijesna znanost| ]]
[[Kategorija:Društvene znanosti]]

Historija - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica