Historicizam - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-28T13:30:54Z

file->datoteka

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T07:46:35Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 07:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Historicizam'''-->~~{{Vslika		{{Vslika
	\| ime = Historicizam		\| ime = Historicizam
	\| izvorno_ime =		\| izvorno_ime =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T01:53:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 01:53
Redak 84:		Redak 84:

	== Poveznice ==		== Poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Historicism}}~~
	* [[romantizam]]		* [[romantizam]]
	* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#19. stoljeće\|historicizam u Hrvatskoj]]		* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#19. stoljeće\|historicizam u Hrvatskoj]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T11:51:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Vslika
| ime = Historicizam
| izvorno_ime =
| slika_panorama = Houses of parliament02.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike = ''[[Parlament u Londonu]] (Westminsterska palača)'' je jedna od najpoznatijih arhitektonskih djela [[neogotika|neogotike]]
}}
'''Historicizam''' ([[njemački]]: ''Historizismus'', [[francuski]]: ''historicisme'') ili '''historizam''' (njem. ''Historismus'', franc. ''historisme'') je pojava u [[teoriji književnosti|teoriji književnosti]], [[filozofija|filozofiji]] i [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]] [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nastala [[Romantizam|romantičarskim]] buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture. Historicizam se povodi za umjetničkim oblicima minulih stilova i to poglavito u [[Arhitektura|arhitekturi]] i [[Primijenjene umjetnosti|primijenjenoj umjetnosti]]. Obično se označuju predmetkom '''„neo“''' ([[neoromanika]], [[neogotika]], [[neobizant]], [[neorenesansa]], [[neobarok]] i dr.).

Historicizam kao pojam se često koristi pogrdno u značenju prenaglašenog shvaćanja povijesti u razvitku društva i ''povijesnosti'' kao čovjeka. <ref>K. R. Popper u ''Bijedi historicizma'' njime označuje skup holističkih i utopijskih teorija koje u praksi uvode u totalitarizam.</ref>
[[Slika:Andrássy út Budapest 1896.jpg|mini|lijevo|<center>[[Andraševa avenija]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] ispred Opere 1896. godine]]
[[Datoteka:The Opera House, Paris, France ca. 1890-1900.jpg|mini|lijevo|<center>[[Opera Garnier]] ''(Palais Garnier)'' je krasan primjer neobaroka kojega je književnik [[Émile Zola]] opisao kao „imućnim kopiletom svih stilova”.]]
[[Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|mini|200px|<center>[[Zagrebačka katedrala]] je još jedan primjer neogotičke gradnje.]]
==Povijest i osobitosti==

Historicizam se može podijeliti na tri cjeline: ''rani'', odnosno ''[[Romantizam|romantičarski]] historicizam'' (oko 1830.–'60.), ''visoki'' ili ''strogi historicizam'' (oko 1850.-'80.) i ''kasni historicizam''(do polovice 20. st.), koji je trajao usporedno sa [[Secesija|secesijom]] i [[moderna arhitektura|modernom arhitekturom]]<ref name=HELZMK>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25760 historicizam], Hrvatska enciklopedija; pristupljeno 24. srpnja 2017.</ref>.

Arhitekturu ranog, romantičarskog historicizma često obilježava korištenje više različitih stilova pri gradnji jedne građevine (''[[eklekticizam]]''). Arhitekti su se školovali na [[akademija]]ma, gdje su temeljito proučavali [[povijest arhitekture]]; pri projektiranju i [[restauracija|restauratorskim]] zahvatima oponašali su konstrukcijske i dekoracijske elemente nekoga povijesnoga [[umjetnički stil|stila]] te stvarali stilove koji se obično označuju predmetkom „neo-” ([[neoromanika]], [[neogotika]], [[neorenesansa]], [[neobarok]]). Naglim razvojem gradova (njem. ''Gründerzeit'') podižu se sakralni i upravni objekti, [[kolodvor]]i, [[muzej]]i, [[kazalište|kazališta]], [[Opera|operne kuće]], bolnice, stambene i poslovne zgrade, vile i dr. s očitim odlikama historicizma. Crkve, gradske vijećnice, bolnice i škole najčešće su se podizale u neoromanici, neogotici i [[neobizantski stil|neobizantskome stilu]], muzeji, galerije i palače u neorenesansi ili kasnoj neogotici, kazališta u neobaroku, a sinagoge u [[pseudomaurski stil|neoorijentalnom stilu]]<ref name=HELZMK/>.

Karakteristični primjeri su: romaničko-bizantska [[bazilika Sacré-Cœur u Parizu]], neogotički [[Parlament u Londonu]], neogotička [[prvostolnica u Kölnu]], [[Zagrebačka katedrala|prvostolnica u Zagrebu]] i drugdje, itd. Pojavom historicizma javila se i potreba za velikim restauratorskim zahvatima (npr. francuski arhitekt i teoretičar umjetnosti [[Viollet-Le-Duc]] i njegova obnova kompleksa [[Utvrda Carcassonne|Utvrde Carcassonnea]] u [[Francuska|Francuskoj]]).

U to vrijeme većina europskih gradova dobiva karakterističan [[Urbanizam|urbanistički]] i arhitektonski izgled (''veliki [[bulevar]]i'' u [[Pariz]]u, ''Ring'' u [[Beč]]u, ''Donji grad'' u [[Zagreb]]u i dr.). U povijesnim su se stilovima dograđivale srednjovjekovne katedrale ([[Kölnska katedrala]], 1833.–'80., E. F. Zwitner i R. Voigtel) ili su se podizali novi sakralni objekti ([[Bazilika Sacré-Cœur u Parizu]], 1874., P. Abadie ml.; [[Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji]], 1896.–1912.), upravni objekti ([[Parlament u Londonu]], 1837.–'50., Ch. Barry i A. W. Pugin; [[Palača pravde u Bruxellesu]], 1866.–'79., J. Poelaert; [[Reichstag|Parlament u Berlinu]], 1884.–'94., P. Wallot), kazališta ([[Opera Garnier]] u [[Pariz]]u, 1861.–'75., Ch. Garnier; [[Bečka državna opera|Dvorska opera u Beču]], 1864.–'69., E. van der Nüll i A. Siccardsburg) te muzeji, željeznički kolodvori, tvornice, izložbeni paviljoni, sinagoge, stambene zgrade, hoteli, vile i dr.<ref name=HELZMK/>

U [[slikarstvo|slikarstvu]] su se najčešće prikazivali značajni događaji iz nacionalne prošlosti, sakralni i mitološki prizori te portreti ([[akademizam]]); nastojalo se što vjernije reproducirati povijesne kostime i rekonstruirati ambijent (među najznačajnije slikare povijesnih tema ubrajaju se: [[Eugene Delacroix]], [[Anselm Feuerbach]], [[Arnold Böcklin]], [[Mihály Munkácsy]], [[Jan Matejko]], [[Ilja Jefimovič Rjepin]] i dr.)<ref name=HELZMK/>.

Imitacije povijesnih stilova javljaju se i u umjetničkom obrtu, napose u pokućstvu, nakitu, priboru za jelo i sl. (neobarokne sjedeće garniture, renesansni nakit i sl.), djelomično i u crkvenoj skulpturi (neogotički oltar).

Stil koji umjesto suvremena izraza preuzima povijesne oblike iz prijašnjih stilskih razdoblja se naposljetku izrodio u [[Eklektizam|eklektičnu]] mješavinu raznih neostilova. Gradske stambene višekatnice gradilo se [[opeka|opekom]], a zatim se pročelje žbukom i štukom oblikovalo u stilu nekoga prošlog razdoblja: romanike, gotike, renesanse, baroka, i dr. Te zgrade, kao u [[scenografija|scenografiji]], žele dočarati neko prošlo vrijeme pa ih nazivamo i „[[kulisa|kulisnim]] pročeljima”. Ponekad bi nastala takva zbrka u gradnji da je ista zgrada mogal na pročelju imati više različitih stilova iz različitih razdoblja<ref>[[Radovan Ivančević]], ''Stilovi, Razdoblja, Život II'', Profil, Zagreb, 2001., str. 223.-237.</ref>

Uglavnom nestaje pojavom secesije, s kojom se katkada i miješa, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

<gallery mode="packed-hover" heights="130">
File:Berlin_-_0266_-_16052015_-_Brandenburger_Tor.jpg|[[Brandenburška vrata]] u [[Berlin]]u, 1788.-'91.
Slika:Cole_Thomas_The_Architect-s_Dream_1840.jpg|[[Thomas Cole]], ''Arhitektov san'', 1840.
Slika:Carcassonne-vignes.jpg|[[Eugène Viollet-le-Duc]], [[Utvrda Carcassonne]] (1853.-'79.)
File:SmithsonianCastel_07120014.jpg|Zgrada muzeja [[Smithsonian]], [[Washington]] (1855.)
Slika:Schlossbruecke_Schwerin_01_09.jpg|Palača [[Schwerin]] (1857.)
File:St._Volodymyr%27s_Cathedral_in_Kiev.jpg|[[Katedrala sv. Vladimira u Kijevu]], [[Ukrajina]] (1859.)
File:Siroki Brijeg, katolicka katedrala z r. 1942.jpg|[[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu]] (1863.-1938.)
File:St._Peter%27s_Cathedral,_Dakovo.jpg|[[Đakovačka katedrala]] (1866.-'92.)
File:Uk_bristol_granary.jpg|Žitnica u [[Bristol]]u (1869.)
File:Trinity_Church,_Boston,_Massachusetts_-_front_oblique_view.JPG|Crkva sv. Trojstva u [[Boston]]u (1872.–1877.)
Slika:Victoria_Terminus,_Mumbai.jpg|[[Chhatrapati Shivaji Terminus]] (1878.-'87)
File:K%C3%B6lner_Dom_abends.jpg|[[Kolnska katedrala]] (1880.)
Slika:Auferstehungskirche_(Sankt_Petersburg).JPG|[[Crkva Kristova uskrsnuća u Sankt-Peterburgu]] (1883.-1907.)
Slika:EstacaoRossioLisboa.JPG|Kolodvor Rossio, [[Lisabon]] (1891.)
File:Leipzig_Palais_Ro%C3%9Fbach.jpg|[[Arwed Roßbach]], Historicistička palača u [[Leipzig]]u (1892.)
Slika:Sarajevo,_knihovna.jpg|[[Gradska vijećnica u Sarajevu]] (1892.-'94.)
Slika:Ch%C3%A2teau_Frontenac_02.jpg|Hotel Château Frontenac, [[Quebec]] (1893.)
Slika:Osijek,_%C5%BDupanijska,_chr%C3%A1m_(cel%C3%BD).jpg|[[Osječka konkatedrala]] (1894.-1900.)
Slika:Altar_della_Patria_September_2015-1.jpg|[[Spomenik Viktoru Emanuelu II.]], Rim (1895.-1911.)
Slika:Gimnazija_Mostar.jpg|[[Gimnazija Mostar]] (1898.)
Slika:Berlin_Museumsinsel_Fernsehturm.jpg|[[Muzejski otok|Bode muzej]], Berlin (1904.)
Slika:AlexanderNevskyCathedral-Sofia-6.jpg|[[Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji]] (1908.)
File:Naval_Cathedral_of_St_Nicholas_in_Kronstadt_01.jpg|Mornarička katedrala, [[Kronstadt]] (1913.)
Slika:Kievsk_kol_21.jpg|Kijevska postaja, [[Moskovski metro]] (1935.)
</gallery>

==Historicizam u Hrvatskoj==
{{glavni|Historicizam u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:Homer uči Dantea Shakespearea i Goethea pjevati.JPG|mini|lijevo|<center>''[[Homer]] uči [[Dante]]a, [[Shakespeare]]a i [[Goethe]]a pjevati'', rad [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša Sesije]] u [[Hrvatski institut za povijest|Hrvatskom institutu za povijest]] u [[Zagreb]]u možda ponajbolje sažimlje romantičarski historicizam.]]
U bogatoj graditeljskoj djelatnosti sjeverne Hrvatske nazočan je utjecaj podunavskoga, poglavito [[beč]]koga historicizma, na Kvarneru i u Istri budimpeštanskoga historicizma, a u dalmatinskim gradovima, s jakom klasicističkom tradicijom, izgrađen je poneki značajniji arhitektonski spomenik domaćih ili stranih arhitekata<ref name=HELZMK/>.

Historicizam u Hrvatskoj je obilježen gradnjom tri velika sakralna objekta: monumentalna ''[[Osječka konkatedrala|župna crkva sv. Petra i Pavla]]'' u [[Osijek]]u (1898.), neoromanička ''[[Đakovačka katedrala]]'' (K. Roesner i [[Friedrich von Schmidt|F. Schmidt]], 1882.) i neogotička pregradnja [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] s pocakljenim krovištem i zvonicima od 105 m (H. Bolle, 1880.-1902.). Krajem 19. st. [[Hermann Bollé]] je u Zagrebu, na gradskom groblju – [[Mirogoj]]u, izgradio pola kilometra duge neorenesansne arkade s dvadeset kupola, što je jedan od najvećih projekata europskog historicizma uopće.

Krajem 19. st. Hrvatski gradovi dobivaju značajno urbanističko uljepšanje, a svojom veličinom i važnošću, ističe se revolucionarno urbanističko rješenje regulacije zagrebačkog ''Donjeg Grada'' (velikim dijelom djelo ''Milana Lenuzzija'', 1860-1880). Između najdulje zagrebačke ulice – [[Ilica|Ilice]] i nove željezničke pruge podignut je pravilan geometrijski grad s velikim zdanjima javnih i društvenih namjena od kojih se ljepotom ističu neorenesansna zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti]] ([[Friedrich von Schmidt|F. Schmidt]], 1884.), neobarokno [[Hrvatsko narodno kazalište]] ([[Biro Fellner & Helmer|H. Helmer i F. Fellner]], 1895.). Historicistički spomenik koji je sažeo sve tri likovne umjetnosti je zgrada bivšeg ''Ministarstva bogoštovlja i nastave'' u Zagrebu (H. Bolle 1895.), danas [[Hrvatski institut za povijest]]. Uz sobu u pompejanskom stilu i renesansni kabinet, u velikoj neobaroknoj »zlatnoj dvorani« svoje historicističke zidne kompozicije izveli su: [[Bela Čikoš-Sesija]] (''Pokrštenje Hrvata i Splitski Sabor''), [[Oton Iveković]] (''Susret Kolomana i hrvatskog plemstva''), [[Celestin Medović]] (''Dolazak Hrvata''), [[Vlaho Bukovac]] (''Franjo Josip u Zagrebu'') i reljefe [[Robert Frangeš Mihanović]]. Zlatna dvorana je postala cjelovit spomenik svog doba, kakvih je malo u Europi.

U to su se doba pregrađivali neki stariji burgovi i dvorci ([[Trakošćan]], 1853.–'56.), uređivala su se groblja, podizali su se mauzoleji pojedinih obitelji (Pejačević, u [[Našice|Našicama]] 1881. i u Retfali u [[Osijek]]u 1891.; Jelačić u [[Novi dvori|Novim dvorima]], 1884.). Imućni pojedinci gradili su kuće (na uglu Ilice i Mesničke 1 u Zagrebu, 1867., [[Franjo Klein]]), palače (Vraniczany – danas [[Moderna galerija u Zagrebu]] – 1882.–'83., O. Hoffer) ili dvorce ([[Donji Miholjac]], 1906.–'14., za grofa Majlátha)<ref name=HELZMK/>.

Ostali važniji predstavnici arhitekture romantizma u Hrvatskoj su [[Franjo Klein]] ([[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Molvama|crkva u Molvama]], sinagoga i [[Katedrala Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu]]), [[Janko Nikola Grahor]], [[Aleksandar Brdarić]] te [[Janko Jambrišak]].

==Historicizam u književnosti==

U teoriji književnosti historicizam je škola proizišla iz akademske institucionalizacije njemačke historiografije u drugoj polovici 19. st. (L. von Ranke, Th. Droysen, F. Meinecke). Utemeljenje povijesti kao znanosti traži napuštanje spekulativnih konstrukcija filozofije povijesti u korist objektivne činjenične građe koja se nastoji »pustiti da sama govori«. Time se, u skladu s analognom romantičarskom kritikom prosvjetiteljskoga nametanja jedinstvenoga zakona povijesti, inzistira na priznavanju specifičnosti prošlih razdoblja. S gledišta historicizma, prošli događaji zahtijevaju pozornu rekonstrukciju jedinstvene namjere njihovih nositelja koja ih »oduhovljuje«. No pitanje je može li se prošlost potpuno razumjeti iz sadašnjosti, koja je i sama prožeta svojim jednako neponovljivim duhom. To bi bilo moguće samo ako sadašnjost svoje jedinstveno stanje duguje upravo prošlosti koja ju je porodila svojom događajnom strujom, jer bi tada spoznaja udaljenih epoha bio jedini put koji suvremena čovjeka vodi prema samospoznaji. Na tu samorefleksivnu osnovu, koja historiografiju dovodi u analogiju s autobiografijom, svoju je »duhovnu povijest« (Geistesgeschichte) početkom XX. st. postavio W. von Dilthey, u oporbi prema pozitivističkoj mehaničko-kauzalnoj koncepciji povijesti koja ne problematizira povjesničarsko stajalište. Umjesto, dakle, da podvrgne povijest zakonu, on je zakon podvrgnuo »autoreferencijskoj petlji« povijesti, koja u duhu Lebensphilosophie spaja prošlost sa sadašnjošću u kontinuitet cjelovitoga životnog tijeka. To je tijekom sljedećih nekoliko desetljeća učinilo povijest neupitnim utočištem mnogobrojnih društvenih i humanističkih znanosti<ref name=HELZMK/>.

==Historicizam u filozofiji==

U [[filozofija|filozofiji]] historicizam je nauk po kojem su priroda, duh i društvo pov. tvorbe; smjer koji u povijesnosti nalazi odlučno obilježje bitka i ljudskoga opstanka. Historicizam zahtijeva temeljno historiciziranje znanja i djelovanja tako da se historijsko mišljenje i njegovi rezultati uvedu u filozofiju i u pogled na svijet. Sa stajališta pov. dimenzije, čovjekom i svijetom bavi se [[Sveti Augustin|Augustinova]] filozofija; u njoj je sveukupna povijest shvaćena kao cjelina, a sve pojedinačno dobiva smisao tek po toj cjelini<ref name=HELZMK/>.

==Bilješke==
{{izvori}}
* [http://hrcak.srce.hr/file/59807 Djelovanje arhitekta Franje Kleina u Varaždinsko-đurđevačkoj pukovniji (1851.-1859.), "Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam", 17 (2009) , 1 (37); 64-77]
* [http://hrcak.srce.hr/file/16529 Nacrti Janka Nikole Grahora za preoblikovanje pročelja episkopalnoga dvora u Plaškom, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 11 (2003), 2 (26), Zagreb, 2003., str. 117 – 123.]

== Poveznice ==
{{Commonscat|Historicism}}
* [[romantizam]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#19. stoljeće|historicizam u Hrvatskoj]]
* [[klasicizam]]
* [[klasicistička crkva]]
* [[Paladijanizam]]
==Vanjske poveznice==
* [http://lachlan.bluehaze.com.au/books/popper_poverty_of_historicism.html Izvodi iz ''Bijeda historicizma'' K. R. Poppera]
* [http://www.as.ua.edu/ant/Faculty/murphy/histor.htm M. D. Murphy, ''Historicizam'']

{{zapadnaumjetnost}}

[[Kategorija:Umjetnički pravci]]
[[Kategorija:Historicizam| ]]

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 13:30
Redak 31:		Redak 31:

	<gallery mode="packed-hover" heights="130">		<gallery mode="packed-hover" heights="130">
	~~File~~:Berlin_-_0266_-_16052015_-_Brandenburger_Tor.jpg\|[[Brandenburška vrata]] u [[Berlin]]u, 1788.-'91.		Datoteka:Berlin_-_0266_-_16052015_-_Brandenburger_Tor.jpg\|[[Brandenburška vrata]] u [[Berlin]]u, 1788.-'91.
	Slika:Cole_Thomas_The_Architect-s_Dream_1840.jpg\|[[Thomas Cole]], ''Arhitektov san'', 1840.		Slika:Cole_Thomas_The_Architect-s_Dream_1840.jpg\|[[Thomas Cole]], ''Arhitektov san'', 1840.
	Slika:Carcassonne-vignes.jpg\|[[Eugène Viollet-le-Duc]], [[Utvrda Carcassonne]] (1853.-'79.)		Slika:Carcassonne-vignes.jpg\|[[Eugène Viollet-le-Duc]], [[Utvrda Carcassonne]] (1853.-'79.)
	~~File~~:SmithsonianCastel_07120014.jpg\|Zgrada muzeja [[Smithsonian]], [[Washington]] (1855.)		Datoteka:SmithsonianCastel_07120014.jpg\|Zgrada muzeja [[Smithsonian]], [[Washington]] (1855.)
	Slika:Schlossbruecke_Schwerin_01_09.jpg\|Palača [[Schwerin]] (1857.)		Slika:Schlossbruecke_Schwerin_01_09.jpg\|Palača [[Schwerin]] (1857.)
	~~File~~:St._Volodymyr%27s_Cathedral_in_Kiev.jpg\|[[Katedrala sv. Vladimira u Kijevu]], [[Ukrajina]] (1859.)		Datoteka:St._Volodymyr%27s_Cathedral_in_Kiev.jpg\|[[Katedrala sv. Vladimira u Kijevu]], [[Ukrajina]] (1859.)
	~~File~~:Siroki Brijeg, katolicka katedrala z r. 1942.jpg\|[[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu]] (1863.-1938.)		Datoteka:Siroki Brijeg, katolicka katedrala z r. 1942.jpg\|[[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu]] (1863.-1938.)
	~~File~~:St._Peter%27s_Cathedral,_Dakovo.jpg\|[[Đakovačka katedrala]] (1866.-'92.)		Datoteka:St._Peter%27s_Cathedral,_Dakovo.jpg\|[[Đakovačka katedrala]] (1866.-'92.)
	~~File~~:Uk_bristol_granary.jpg\|Žitnica u [[Bristol]]u (1869.)		Datoteka:Uk_bristol_granary.jpg\|Žitnica u [[Bristol]]u (1869.)
	~~File~~:Trinity_Church,_Boston,_Massachusetts_-_front_oblique_view.JPG\|Crkva sv. Trojstva u [[Boston]]u (1872.–1877.)		Datoteka:Trinity_Church,_Boston,_Massachusetts_-_front_oblique_view.JPG\|Crkva sv. Trojstva u [[Boston]]u (1872.–1877.)
	Slika:Victoria_Terminus,_Mumbai.jpg\|[[Chhatrapati Shivaji Terminus]] (1878.-'87)		Slika:Victoria_Terminus,_Mumbai.jpg\|[[Chhatrapati Shivaji Terminus]] (1878.-'87)
	~~File~~:K%C3%B6lner_Dom_abends.jpg\|[[Kolnska katedrala]] (1880.)		Datoteka:K%C3%B6lner_Dom_abends.jpg\|[[Kolnska katedrala]] (1880.)
	Slika:Auferstehungskirche_(Sankt_Petersburg).JPG\|[[Crkva Kristova uskrsnuća u Sankt-Peterburgu]] (1883.-1907.)		Slika:Auferstehungskirche_(Sankt_Petersburg).JPG\|[[Crkva Kristova uskrsnuća u Sankt-Peterburgu]] (1883.-1907.)
	Slika:EstacaoRossioLisboa.JPG\|Kolodvor Rossio, [[Lisabon]] (1891.)		Slika:EstacaoRossioLisboa.JPG\|Kolodvor Rossio, [[Lisabon]] (1891.)
	~~File~~:Leipzig_Palais_Ro%C3%9Fbach.jpg\|[[Arwed Roßbach]], Historicistička palača u [[Leipzig]]u (1892.)		Datoteka:Leipzig_Palais_Ro%C3%9Fbach.jpg\|[[Arwed Roßbach]], Historicistička palača u [[Leipzig]]u (1892.)
	Slika:Sarajevo,_knihovna.jpg\|[[Gradska vijećnica u Sarajevu]] (1892.-'94.)		Slika:Sarajevo,_knihovna.jpg\|[[Gradska vijećnica u Sarajevu]] (1892.-'94.)
	Slika:Ch%C3%A2teau_Frontenac_02.jpg\|Hotel Château Frontenac, [[Quebec]] (1893.)		Slika:Ch%C3%A2teau_Frontenac_02.jpg\|Hotel Château Frontenac, [[Quebec]] (1893.)
Redak 53:		Redak 53:
	Slika:Berlin_Museumsinsel_Fernsehturm.jpg\|[[Muzejski otok\|Bode muzej]], Berlin (1904.)		Slika:Berlin_Museumsinsel_Fernsehturm.jpg\|[[Muzejski otok\|Bode muzej]], Berlin (1904.)
	Slika:AlexanderNevskyCathedral-Sofia-6.jpg\|[[Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji]] (1908.)		Slika:AlexanderNevskyCathedral-Sofia-6.jpg\|[[Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji]] (1908.)
	~~File~~:Naval_Cathedral_of_St_Nicholas_in_Kronstadt_01.jpg\|Mornarička katedrala, [[Kronstadt]] (1913.)		Datoteka:Naval_Cathedral_of_St_Nicholas_in_Kronstadt_01.jpg\|Mornarička katedrala, [[Kronstadt]] (1913.)
	Slika:Kievsk_kol_21.jpg\|Kijevska postaja, [[Moskovski metro]] (1935.)		Slika:Kievsk_kol_21.jpg\|Kijevska postaja, [[Moskovski metro]] (1935.)
	</gallery>		</gallery>