WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T07:42:25Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 07:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Histereza'''-->~~[[datoteka:Hysteresiskurve.svg\|mini\|desno\|250px\|Histerezna krivulja: [[krivulja]] prvobitne [[magnetizacija\|magnetizacije]] (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom.]]		[[datoteka:Hysteresiskurve.svg\|mini\|desno\|250px\|Histerezna krivulja: [[krivulja]] prvobitne [[magnetizacija\|magnetizacije]] (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom.]]

	[[datoteka:StonerWohlfarthMainLoop.svg\|mini\|desno\|250px\|[[Magnetska histereza]] pojava je kašnjenja [[Elektromagnetska indukcija\|magnetske indukcije]] u odnosu na promjenu jakosti [[Magnetsko polje\|magnetskoga polja]].]]		[[datoteka:StonerWohlfarthMainLoop.svg\|mini\|desno\|250px\|[[Magnetska histereza]] pojava je kašnjenja [[Elektromagnetska indukcija\|magnetske indukcije]] u odnosu na promjenu jakosti [[Magnetsko polje\|magnetskoga polja]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T19:12:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Hysteresiskurve.svg|mini|desno|250px|Histerezna krivulja: [[krivulja]] prvobitne [[magnetizacija|magnetizacije]] (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom.]]

[[datoteka:StonerWohlfarthMainLoop.svg|mini|desno|250px|[[Magnetska histereza]] pojava je kašnjenja [[Elektromagnetska indukcija|magnetske indukcije]] u odnosu na promjenu jakosti [[Magnetsko polje|magnetskoga polja]].]]

[[datoteka:MagnetEZ.jpg|mini|desno|250px|[[Feromagnetizam]] je fizikalna teorija koja objašnjava kako [[materijal]]i postaju [[magnet]]ima.]]

[[datoteka:Pelikan Radiergummi.jpg|mini|desno|250px|Kod [[guma|gume]] je prisutna elastična histereza: pojava sporijega širenja [[elastičnost|elastičnoga]] tijela pod djelovanjem vanjske [[sila|sile]] i njegova sporijega skupljanja prilikom smanjivanja sile koja je izazvala rastezanje.]]

'''Histereza''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ὑστέρησıς'': manjak, zaostajanje) je pojava da učinci nekoga djelovanja kasne u odnosu na to djelovanje. Može se prikazati s pomoću krivulje histereze u [[Kartezijev koordinatni sustav|pravokutnom Kartezijevu koordinatnom sustavu]] ako se na jednu koordinatu nanese veličina koja opisuje djelovanje, a na drugu veličina koja opisuje učinke djelovanja. <ref> '''histereza''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25742] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Magnetska histereza ==
{{Glavni|Magnetska histereza}}

'''Magnetska histereza''' pojava je kašnjenja [[Elektromagnetska indukcija|magnetske indukcije]] u odnosu na promjenu jakosti [[Magnetsko polje|magnetskoga polja]]. Ovisi o [[Feromagnetizam|feromagnetskim materijalima]] u kojima se magnetsko polje inducira; manja je za meko željezo (na primjer [[slitine]] FeNi), a veća za tvrdo željezo (na primjer [[Ugljični čelik|ugljične čelike]]). Gubitke magnetske histereze čini dio [[energija|energije]] vanjskoga magnetskog polja koji se u feromagnetskim materijalima nepovratno pretvara u druge oblike energije, većinom u [[toplina|toplinu]].

Na grafikonu je prikazana petlja histereze, zatvorena simetrična [[krivulja]] koja nastaje pri izmjeničnom [[Magnetizacija|magnetiziranju]]. Površina petlje razmjerna je utrošku energije potrebne za jedan ciklus premagnetiziranja. Ako se uzbudno magnetsko polje mijenja od minimalne vrijednosti – ''Hmin'' do maksimalne vrijednosti + ''Hmax'' i obratno, magnetska se indukcija povećava od – ''Bmin'' do + ''Bmax'' po grani krivulje, a smanjuje od + ''Bmax'' do – ''Bmin''. Jakost magnetskoga polja na primjer ''Hx1'' odgovara jedan put magnetska indukcija ''By1'', a drugi put ''By2'', odnosno, vrijednost je magnetske indukcije prilikom magnetiziranja materijala manja, a prilikom demagnetiziranja veća.

=== Remanencija ===
Ako se nakon magnetiziranja smanji jakost magnetskog polja ''H'' na nulu, ostat će u željezu magnetska indukcija ''Br'', koja se naziva remanencijom. '''Remanencija''' (oznaka ''Br'') je [[magnetska indukcija]] zaostala u [[materijal]]u nakon što je prestalo djelovati vanjsko magnetsko polje. Ovisno o vrsti materijala, može iznositi od 0,2 [[tesla|T]] pa do približno 2 T.

=== Koercitivna sila ===
'''Koercitivna sila''' (oznaka ''Hk'') je jakost magnetskoga polja potrebna za poništenje remanencije, suprotnog je smjera jakosti magnetskoga polja magnetiziranja. Meki magnetski materijali imaju koercitivne sile veće od 0,3 [[amper|A]]/[[metar|m]], a tvrdi manje od 800 kA/m. Primjerice, dobar stalni magnet ima veliku remanenciju i koercitivnu silu, a to daje široku petlju histereze. Za magnetske krugove [[Elektromotor |električnih motora]], [[generator]]a i [[transformator]]a potrebna je što veća maksimalna magnetska indukcija sa što užom petljom, kako bi gubitci energije zbog histereze bili manji. Za specijalne jezgre magnetskih pojačala i slične primjene potrebna je što uža i strmija petlja, to jest visoka remanencija i mala koercitivna sila.

== Dielektrična histereza ==

'''Dielektrična histereza''' pojava je usporenoga porasta [[dielektrik|dielektrične]] [[polarizacija|polarizacije]] pri jakim [[električno polje|električnim poljima]] te zaostajanja dijela polarizacije nakon prestanka djelovanja polja.

== Elastična histereza ==
'''Elastična histereza''' pojava je sporijega širenja [[elastičnost|elastičnoga]] tijela pod djelovanjem vanjske [[sila|sile]] i njegova sporijega skupljanja prilikom smanjivanja sile koja je izazvala rastezanje, to jest pojava zaostajanja [[deformacija|deformacije]] u odnosu na [[naprezanje]].

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Znanost o materijalima]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]

Histereza - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica