<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Histamin</id>
	<title>Histamin - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Histamin"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Histamin&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-17T05:32:07Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Histamin&amp;diff=416654&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Histamin&amp;diff=416654&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-03-07T07:41:25Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;brisanje nepotrebnog teksta&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 7. ožujak 2022. u 07:41&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Histamin&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;&#039;&#039;&#039;Histamin&#039;&#039;&#039; je biogeni [[amin]] koji je uključen u lokalni [[Imunološki sustav|imunosni]] odgovor, kao i reguliranje [[Fiziologija|fizioloških]] funkcija crijeva te djeluje kao neuroprijenosnik.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige |author=Marieb, E. |title=Human anatomy &amp;amp; physiology |publisher=Benjamin Cummings |location=San Francisco |year=2001 |pages=414 |isbn=0-8053-4989-8 |oclc= |doi=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Histamin aktivira upalni odgovor. Kao dio imunološkog odgovora na strane patogene, histamin proizvode bazofili i mastociti koji se nalaze u okolnom vezivnom tkivu.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige |title=Nelson Biology 12 |last=Di Giuseppe |first=Maurice |coauthors= et al. |year=2003 |publisher=Thomson Canada Ltd. |location=Toronto |isbn=0-17-625987-2 |page=473 }}&amp;lt;/ref&amp;gt; Histamin povećava propusnost kapilara za leukocite i druge proteine kako bi se mogli uključiti u borbu protiv stranih tijela. Histamin je pronađen u gotovo svim animalnim stanicama.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&#039;&#039;&#039;Histamin&#039;&#039;&#039; je biogeni [[amin]] koji je uključen u lokalni [[Imunološki sustav|imunosni]] odgovor, kao i reguliranje [[Fiziologija|fizioloških]] funkcija crijeva te djeluje kao neuroprijenosnik.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige |author=Marieb, E. |title=Human anatomy &amp;amp; physiology |publisher=Benjamin Cummings |location=San Francisco |year=2001 |pages=414 |isbn=0-8053-4989-8 |oclc= |doi=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Histamin aktivira upalni odgovor. Kao dio imunološkog odgovora na strane patogene, histamin proizvode bazofili i mastociti koji se nalaze u okolnom vezivnom tkivu.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige |title=Nelson Biology 12 |last=Di Giuseppe |first=Maurice |coauthors= et al. |year=2003 |publisher=Thomson Canada Ltd. |location=Toronto |isbn=0-17-625987-2 |page=473 }}&amp;lt;/ref&amp;gt; Histamin povećava propusnost kapilara za leukocite i druge proteine kako bi se mogli uključiti u borbu protiv stranih tijela. Histamin je pronađen u gotovo svim animalnim stanicama.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Svojstva==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Svojstva==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Histamin&amp;diff=331697&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{cite book +{{Citiranje knjige)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Histamin&amp;diff=331697&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-17T02:40:00Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{cite book +{{Citiranje knjige)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 17. studeni 2021. u 02:40&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Histamin&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&#039;&#039;&#039;Histamin&#039;&#039;&#039; je biogeni [[amin]] koji je uključen u lokalni [[Imunološki sustav|imunosni]] odgovor, kao i reguliranje [[Fiziologija|fizioloških]] funkcija crijeva te djeluje kao neuroprijenosnik.&amp;lt;ref&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite book &lt;/del&gt;|author=Marieb, E. |title=Human anatomy &amp;amp; physiology |publisher=Benjamin Cummings |location=San Francisco |year=2001 |pages=414 |isbn=0-8053-4989-8 |oclc= |doi=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Histamin aktivira upalni odgovor. Kao dio imunološkog odgovora na strane patogene, histamin proizvode bazofili i mastociti koji se nalaze u okolnom vezivnom tkivu.&amp;lt;ref&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;cite book &lt;/del&gt;|title=Nelson Biology 12 |last=Di Giuseppe |first=Maurice |coauthors= et al. |year=2003 |publisher=Thomson Canada Ltd. |location=Toronto |isbn=0-17-625987-2 |page=473 }}&amp;lt;/ref&amp;gt; Histamin povećava propusnost kapilara za leukocite i druge proteine kako bi se mogli uključiti u borbu protiv stranih tijela. Histamin je pronađen u gotovo svim animalnim stanicama.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Histamin&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&#039;&#039;&#039;Histamin&#039;&#039;&#039; je biogeni [[amin]] koji je uključen u lokalni [[Imunološki sustav|imunosni]] odgovor, kao i reguliranje [[Fiziologija|fizioloških]] funkcija crijeva te djeluje kao neuroprijenosnik.&amp;lt;ref&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje knjige &lt;/ins&gt;|author=Marieb, E. |title=Human anatomy &amp;amp; physiology |publisher=Benjamin Cummings |location=San Francisco |year=2001 |pages=414 |isbn=0-8053-4989-8 |oclc= |doi=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Histamin aktivira upalni odgovor. Kao dio imunološkog odgovora na strane patogene, histamin proizvode bazofili i mastociti koji se nalaze u okolnom vezivnom tkivu.&amp;lt;ref&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;Citiranje knjige &lt;/ins&gt;|title=Nelson Biology 12 |last=Di Giuseppe |first=Maurice |coauthors= et al. |year=2003 |publisher=Thomson Canada Ltd. |location=Toronto |isbn=0-17-625987-2 |page=473 }}&amp;lt;/ref&amp;gt; Histamin povećava propusnost kapilara za leukocite i druge proteine kako bi se mogli uključiti u borbu protiv stranih tijela. Histamin je pronađen u gotovo svim animalnim stanicama.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Svojstva==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Svojstva==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Histamin&amp;diff=120289&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Histamin&amp;diff=120289&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-14T03:55:01Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Histamin&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Histamin&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je biogeni [[amin]] koji je uključen u lokalni [[Imunološki sustav|imunosni]] odgovor, kao i reguliranje [[Fiziologija|fizioloških]] funkcija crijeva te djeluje kao neuroprijenosnik.&amp;lt;ref&amp;gt;{{cite book |author=Marieb, E. |title=Human anatomy &amp;amp; physiology |publisher=Benjamin Cummings |location=San Francisco |year=2001 |pages=414 |isbn=0-8053-4989-8 |oclc= |doi=}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Histamin aktivira upalni odgovor. Kao dio imunološkog odgovora na strane patogene, histamin proizvode bazofili i mastociti koji se nalaze u okolnom vezivnom tkivu.&amp;lt;ref&amp;gt;{{cite book |title=Nelson Biology 12 |last=Di Giuseppe |first=Maurice |coauthors= et al. |year=2003 |publisher=Thomson Canada Ltd. |location=Toronto |isbn=0-17-625987-2 |page=473 }}&amp;lt;/ref&amp;gt; Histamin povećava propusnost kapilara za leukocite i druge proteine kako bi se mogli uključiti u borbu protiv stranih tijela. Histamin je pronađen u gotovo svim animalnim stanicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Svojstva==&lt;br /&gt;
[[Image:Histamine tautomers.svg|thumb|right|350px|Tautomeri histamina]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Histamin stvara bezbojan higroskopan [[kristal]] koji se topi pri 84 °C i lako se otapa u [[voda|vodi]] ili [[etanol|etanolu]], ali ne u [[eter|eteru]]. U vodenoj otopini histamina postoji u dva oblika tautomera, Nπ-H-histamin i Nτ-H-histamin.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Histamin ima dva [[lužine|bazična]] (lužnata) centra, naime alifatska aminoskupina i bilo koji [[dušik|dušikov]] [[atom]] imidazolnog prstena koji već nema [[proton]]. Pod određenim fiziološkim uvjetima alifatskoj amino skupini će biti dodan proton, dok je drugi atom dušika iz imidazolnog prstena neće.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Paiva 1970&amp;quot;&amp;gt;Paiva T.B., Tominaga M. &amp;amp; Paiva A.C. (1970). Ionization of histamine, N-acetylhistamine, and their iodinated derivatives. &amp;#039;&amp;#039;J. Med. Chem.&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;13&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, 689–692.&amp;lt;/ref&amp;gt; Također, za histamin je normalno da mu proton predaje kation sa samo jednim nabojem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Sinteza i metabolizam==&lt;br /&gt;
Histamin se derivira dekaroboksilacijom iz aminokiseline histida u reakciji koju katalizira enzim L-histidin dekarboksilaza. To je hidrofilni vazoaktivni amin.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Histidine decarboxylase.svg|thumb|center|433px|Pretvorba histidina u histamin preko enzima L-histidin dekarboksilaze]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada jednom nastane, histamin se ili skladišti ili se brzo deaktivira. Histamin koji se otpusti u sinapse se razlaže pod utjecajem acetaldehid dehidrogenaze. Ono što aktivira alergijsku reakciju je nedostatak ovog enzima, zbog čega se histamin nakupi u sinapsama. Histamin razlažu histamin-N-metiltransferaze i diamin oksidaza. Neke vrste bolesti prenosivih hranom su uzrokovane pretvorbom histidina u histamin u pokvarenoj hrani.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Skladištenje i otpuštanje==&lt;br /&gt;
Većinu histamina u tijelu stvaraju granule u mastocitima ili u bijelim krvnim stanicama koje se nazivaju [[bazofili]]. Mastociti su posebno brojni na mjestima moguće ozljede - u [[nos|nosu]], [[usta|ustima]], na stopalima i krvnim žilama. Histamin koji nije stvoren u mastocitima se nalazi u nekoliko tkiva, primjerice mozgu, gdje djeluje kao neuroprijenosnik. Još jedno važno mjesto spremanja i otpuštanja histamina je enterokromafina stanica u [[želudac|želucu]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažniji patofiziološki mehanizam u kojem mastociti i bazofili otpuštaju histamin je imunološki. Ove stanice, ako su na njih djelovala IgE [[imunoglobulini]] i spojili se s njihovim membranama, degranuliraju kada dođu u kontakt s antigenom. Određeni amini i alkaloidi, uključujući droge poput morfina mogu uzrokovati otpuštanje histamina. Određeni [[antibiotici]] mogu imati isto djelovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Mehanizam djelovanja==&lt;br /&gt;
Histamin djeluje spajajući se na određene stanične histaminske [[receptor|receptore]]. Četiri histaminska receptora su otkrivena i dodijeljena su im imena od H1 do H4.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
| &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Vrsta&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; || &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Lokacija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; || &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Funkcija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; &lt;br /&gt;
 |- &lt;br /&gt;
 | Histaminski H1 receptor  || Pronađen je u glatkim mišićima, endotelijumu, i tkivu središnjeg živčanog sustava || Uzrokuje vazodilataciju, bronhokonstrinkciju, kontrakcije glatkih mišića bronhija, razdvajanje endotelnih stanica (uzrokuje [[urikarija|urikariju]]), bol i svrbež zbog uboda insekata; primarni receptori su uključeni su simptome peludne groznice i alergijskog rinitisa te bolesti putovanja.&lt;br /&gt;
 |- &lt;br /&gt;
 | Histaminski H2 receptor  || Pronađen parijetalnim stanicama || Primarno služi za stimulaciju lučenja želučane kiseline&lt;br /&gt;
 |- &lt;br /&gt;
 | Histaminski H3 receptor  || Pronađen u tkivu središnjeg i perifernog živčanog sustava (u manjoj mjeri)  || Smanjuje otpuštanje neuroprijenosnika: [[histamin|histamina]], [[acetilkolin|acetilkolina]], [[adrenalin|adrenalina]] i [[serotonin|serotonina]].&lt;br /&gt;
 |- &lt;br /&gt;
 | Histaminski H4 receptor  || Pronađen pretežito u bazofilima i koštanoj srži. Također je pronađen na timusu, u slezeni, i crijevu. || Imaju ulogu u [[kemotaksija|kemotaksiji]].&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Histamin djeluje kao neuroprijenosnik. Neuroni koji oslobađaju histamin nalaze se u zadnjem dijelu [[hipotalamus|hipotalamusa]]. Histamin djeluje na spavanje, pa antihistamini (antagonisti H1 histaminskih receptora) potiču spavanje. Isto tako, uništavanje neurona koji proizvode histamin, ili inhibiranje histaminske [[sinteza|sinteze]] dovodi do poteškoća s koncentriranjem. Također, antagonisti H3 receptora pojačavaju budnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pokazalo se da su stanice koje proizvode histamin najjaktivnije u procesu buđenja od svih ostali neuroloških. Najjaktivnije su za vrijeme buđenja, uspore se za vrijeme odmora ili umora, i potpuno prestanu otpuštati histamin za vrijeme REM i non-REM faze [[san|sna]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Supresivni efekti===&lt;br /&gt;
Iako histamin ima stimulatorni efekt na neuronima, isto tako destimulira one koji štite od konvulzija, preosjetljivosti živaca, [[stres|stresa]] i droge.&amp;lt;ref&amp;gt;Yanai K, Tashiro M. (2007). The physiological and pathophysiological roles of neuronal histamine: an insight from human positron emission tomography studies. Pharmacol Ther. 113(1):1-15. PMID 16890992&amp;lt;/ref&amp;gt; Isto tako, istraživanja pokazuju da je histamin kontrolira mehanizme preko kojih se sjećanja, znanje i vještine zaboravljaju.&amp;lt;ref&amp;gt;Alvarez EO. (2009). The role of histamine on cognition. Behav Brain Res. 199(2):183-9. PMID 19126417&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Erekcija i uloga u seksu===&lt;br /&gt;
Gubitak libida i erektilna disfunkcija mogu uslijediti nakon uzimanja antagonista H2 receptora.&amp;lt;ref name=&amp;quot;White&amp;quot;&amp;gt;White JM, Rumbold GR. (1988).Behavioural effects of histamine and its antagonists: a review. Psychopharmacology, 95(1):1-14. PMID 3133686&amp;lt;/ref&amp;gt; Injekcija histamina u kavernozno tijelo u muškaraca s psihogeničnom impotencijom dovodi do pune ili djelomične erekcije u 74% njih.&amp;lt;ref&amp;gt;Cará AM, Lopes-Martins RA, Antunes E, Nahoum CR, De Nucci G. (1995). The role of histamine in human penile erection. Br J Urol. 75(2):220-4. PMID 7850330&amp;lt;/ref&amp;gt; Istraživanja su pokazala da antagonisti H2 receptora mogu uzrokovati seksualne poteškoće zbog smanjivanja količine testosterona.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Shizofrenija===&lt;br /&gt;
Metaboliti histamina su kod [[shizofrenija|shizofreničara]] povećani dok je broj H1 receptora smanjen. Mnogi antipsihotici djeluju na histamin povećavajući ga.&amp;lt;ref&amp;gt;Ito C. (2004). The role of the central histaminergic system on schizophrenia. Drug News Perspect. 17(6):383-7. PMID 15334189&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Poremećaji==&lt;br /&gt;
Kao osnovni dio imunološkog sustava, histamin je uključen u alergije i razne imunološke poremećaje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{neurotransmiteri}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[kategorija:amini]]&lt;br /&gt;
[[kategorija:neurotransmiteri]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>