Hispaniola - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:08, 1. ožujak 2026.

2026-03-01T02:08:42Z

←Starija inačica		Inačica od 1. ožujak 2026. u 02:08
Redak 1:		Redak 1:
	'''Hispaniola''' (špan. ''La Española'' = španjolski) je s površinom od oko 76 480 km² drugi po veličini [[karibi\|karipski]] otok. Leži istočno-jugoistočno od [[Kuba\|Kube]]. Podijeljen je na dvije suverene države, [[Haiti]] i [[~~dominikanska republika~~\|Dominikansku ~~republiku~~]].		'''Hispaniola''' (špan. ''La Española'' = španjolski) je s površinom od oko 76 480 km² drugi po veličini [[karibi\|karipski]] otok. Leži istočno-jugoistočno od [[Kuba\|Kube]]. Podijeljen je na dvije suverene države, [[Haiti]] i [[Dominikanska Republika\|Dominikansku Republiku]].

	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==
Redak 6:		Redak 6:

	==Politička podjela==		==Politička podjela==
	Veći, istočni dio otoka je danas područje države [[Dominikanska ~~republika~~\|Dominikanske ~~republike~~]], dok manji, zapadni dio, pripada državi [[Haiti]].		Veći, istočni dio otoka je danas područje države [[Dominikanska Republika\|Dominikanske Republike]], dok manji, zapadni dio, pripada državi [[Haiti]].

	==Porijeklo imena==		==Porijeklo imena==
	Starosjedioci su svoj otok nazivali Quisqueya ili Hayti (planinska zemlja), iz čega je nastalo današnje "Haiti". To ime je, dakle, u početku označavalo cijeli otok. [[Kristofor Kolumbo]] je otok nazvao ''La Isla Española'' ("Španjolski otok"), a [[Engleska\|Englezi]] su to ime prilagodili svom jeziku pa je to danas Hispaniola.		Starosjedioci su svoj otok nazivali Quisqueya ili Hayti (planinska zemlja), iz čega je nastalo današnje "Haiti". To ime je, dakle, u početku označavalo cijeli otok. [[Kristofor Kolumbo]] je otok nazvao ''La Isla Española'' ("Španjolski otok"), a [[Engleska\|Englezi]] su to ime prilagodili svom jeziku pa je to danas Hispaniola.

	Otok Hispaniola bio je u kolonijalno vrijeme podijeljen na španjolski istočni dio nazvan ''Santo Domingo'' (prema istoimenom gradu), i francuski zapadni dio pod imenom ''Saint Domingue''. Od istočnog dijela nastala je država [[Dominikanska ~~republika~~]], a na zapadnom dijelu [[Haiti]], koji je u nekom razdoblju bio podijeljen na Sjeverni Haiti i južni dio pod imenom Republika Mulata.		Otok Hispaniola bio je u kolonijalno vrijeme podijeljen na španjolski istočni dio nazvan ''Santo Domingo'' (prema istoimenom gradu), i francuski zapadni dio pod imenom ''Saint Domingue''. Od istočnog dijela nastala je država [[Dominikanska Republika]], a na zapadnom dijelu [[Haiti]], koji je u nekom razdoblju bio podijeljen na Sjeverni Haiti i južni dio pod imenom Republika Mulata.

	==Geologija==		==Geologija==
Redak 18:		Redak 18:
	Otokom se proteže pet [[brdski lanac\|brdskih lanaca]]. [[Cordillera Central]] ide od južne obale sve do sjeverozapadnog dijela otoka, gdje ga zovu Sjeverni [[masiv]]. U tom lancu je i sa 3.175 m najviši brijeg [[Karibi\|Kariba]]. Paralelno s ovim lancem, pruža se [[Cordillera Septentrional]] duž sjeverne obale otoka i na istoku, kao poluotok [[Samaná]], završava u [[Atlantik]]u.		Otokom se proteže pet [[brdski lanac\|brdskih lanaca]]. [[Cordillera Central]] ide od južne obale sve do sjeverozapadnog dijela otoka, gdje ga zovu Sjeverni [[masiv]]. U tom lancu je i sa 3.175 m najviši brijeg [[Karibi\|Kariba]]. Paralelno s ovim lancem, pruža se [[Cordillera Septentrional]] duž sjeverne obale otoka i na istoku, kao poluotok [[Samaná]], završava u [[Atlantik]]u.

	[[Sierra de Neiba]] se podiže na jugozapadu [[Dominikanska ~~republika~~\|Dominikane]] i produžava se prema sjeverozapadu u [[Haiti]] gdje mijenja ime u [[Montagnes Noires]] i grana se na [[Chaîne des Matheux]] i [[Montagnes du Trou d'Eau]]. Centralna ravnica se nalazi između Sjevernog masiva i Montagnes Noiresa.		[[Sierra de Neiba]] se podiže na jugozapadu [[Dominikanska Republika\|Dominikane]] i produžava se prema sjeverozapadu u [[Haiti]] gdje mijenja ime u [[Montagnes Noires]] i grana se na [[Chaîne des Matheux]] i [[Montagnes du Trou d'Eau]]. Centralna ravnica se nalazi između Sjevernog masiva i Montagnes Noiresa.

	Južni lanac počinje pod imenom [[Sierra Baoruco]] i pruža se prema zapadu mijenjajući ime u Masiv de la Selle i Masiv de la Hotte i čini jugozapadni poluotok Haitia. U tom lancu je i najviši vrh [[Haiti]]a sa 2 715 m. Paralelno s tim lancem pruža se dolina na čijem je zapadnom kraju glavni grad Haitia [[Port-au-Prince]]. U toj dolini ima nekoliko slanih jezera, među ostalim [[Saumatre-Lagune]] u Haitiu, a u [[Dominikanska ~~republika~~\|Dominikanskoj ~~republici~~]] je jezero [[Enriquillo (jezero)\|Enriquillo]] koje je ispod razine mora i najniža je točka na [[Karibi]]ma.		Južni lanac počinje pod imenom [[Sierra Baoruco]] i pruža se prema zapadu mijenjajući ime u Masiv de la Selle i Masiv de la Hotte i čini jugozapadni poluotok Haitia. U tom lancu je i najviši vrh [[Haiti]]a sa 2 715 m. Paralelno s tim lancem pruža se dolina na čijem je zapadnom kraju glavni grad Haitia [[Port-au-Prince]]. U toj dolini ima nekoliko slanih jezera, među ostalim [[Saumatre-Lagune]] u Haitiu, a u [[Dominikanska Republika\|Dominikanskoj Republici]] je jezero [[Enriquillo (jezero)\|Enriquillo]] koje je ispod razine mora i najniža je točka na [[Karibi]]ma.

	==Klima, biljke i životinje==		==Klima, biljke i životinje==
Redak 33:		Redak 33:

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
	Kako se na otoku nalaze dvije države s različitom prošlosti, tako niti stanovništvo nije sasvim jednako. U [[Haiti]]u preteže crno stanovništvo, dok u [[Dominikanska ~~republika~~\|Dominikani]] preteže miješano stanovništvo. Dominikanci vole za sebe reći, da na [[Zemlja (planet)\|Zemlji]] ne postoji niti jedna jedina ljudska rasa koja kod njih nije ostavila trag svojih [[gen]]a.		Kako se na otoku nalaze dvije države s različitom prošlosti, tako niti stanovništvo nije sasvim jednako. U [[Haiti]]u preteže crno stanovništvo, dok u [[Dominikanska Republika\|Dominikani]] preteže miješano stanovništvo. Dominikanci vole za sebe reći, da na [[Zemlja (planet)\|Zemlji]] ne postoji niti jedna jedina ljudska rasa koja kod njih nije ostavila trag svojih [[gen]]a.

	== Poveznice ==		== Poveznice ==
	* [[Haiti]]		* [[Haiti]]
	* [[Dominikanska ~~republika~~]]		* [[Dominikanska Republika]]
	* [[Potres na Haitiju 2010.]]		* [[Potres na Haitiju 2010.]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T07:39:05Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 07:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hispaniola'''-->~~'''Hispaniola''' (špan. ''La Española'' = španjolski) je s površinom od oko 76 480 km² drugi po veličini [[karibi\|karipski]] otok. Leži istočno-jugoistočno od [[Kuba\|Kube]]. Podijeljen je na dvije suverene države, [[Haiti]] i [[dominikanska republika\|Dominikansku republiku]].		'''Hispaniola''' (špan. ''La Española'' = španjolski) je s površinom od oko 76 480 km² drugi po veličini [[karibi\|karipski]] otok. Leži istočno-jugoistočno od [[Kuba\|Kube]]. Podijeljen je na dvije suverene države, [[Haiti]] i [[dominikanska republika\|Dominikansku republiku]].

	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T02:37:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Hispaniola''' (špan. ''La Española'' = španjolski) je s površinom od oko 76 480 km² drugi po veličini [[karibi|karipski]] otok. Leži istočno-jugoistočno od [[Kuba|Kube]]. Podijeljen je na dvije suverene države, [[Haiti]] i [[dominikanska republika|Dominikansku republiku]].

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Hispaniola lrg.jpg|mini|250px|desno|Hispaniola]]
Kad je [[1492.]] [[Kristofor Kolumbo]] stigao do ovog otoka, u svoj je dnevnik napisao: ''Pred mojim je očima otok La Espanola, najljepša zemlja koju je ljudsko oko ikada vidjelo''. Te riječi govore same po sebi o Hispanioli dovoljno.

==Politička podjela==
Veći, istočni dio otoka je danas područje države [[Dominikanska republika|Dominikanske republike]], dok manji, zapadni dio, pripada državi [[Haiti]].

==Porijeklo imena==
Starosjedioci su svoj otok nazivali Quisqueya ili Hayti (planinska zemlja), iz čega je nastalo današnje "Haiti". To ime je, dakle, u početku označavalo cijeli otok. [[Kristofor Kolumbo]] je otok nazvao ''La Isla Española'' ("Španjolski otok"), a [[Engleska|Englezi]] su to ime prilagodili svom jeziku pa je to danas Hispaniola.

Otok Hispaniola bio je u kolonijalno vrijeme podijeljen na španjolski istočni dio nazvan ''Santo Domingo'' (prema istoimenom gradu), i francuski zapadni dio pod imenom ''Saint Domingue''. Od istočnog dijela nastala je država [[Dominikanska republika]], a na zapadnom dijelu [[Haiti]], koji je u nekom razdoblju bio podijeljen na Sjeverni Haiti i južni dio pod imenom Republika Mulata.

==Geologija==
Hispanjola, [[Jamajka]], [[Kuba]] i [[Portoriko]] su zajedno poznati kao [[Veliki Antili]]. Oni se sastoje od kontinentalnih stijena za razliku [[Mali Antili|Malih Antila]] koji su pretežno vulkanskog ili koraljnog porijekla.

Otokom se proteže pet [[brdski lanac|brdskih lanaca]]. [[Cordillera Central]] ide od južne obale sve do sjeverozapadnog dijela otoka, gdje ga zovu Sjeverni [[masiv]]. U tom lancu je i sa 3.175 m najviši brijeg [[Karibi|Kariba]]. Paralelno s ovim lancem, pruža se [[Cordillera Septentrional]] duž sjeverne obale otoka i na istoku, kao poluotok [[Samaná]], završava u [[Atlantik]]u.

[[Sierra de Neiba]] se podiže na jugozapadu [[Dominikanska republika|Dominikane]] i produžava se prema sjeverozapadu u [[Haiti]] gdje mijenja ime u [[Montagnes Noires]] i grana se na [[Chaîne des Matheux]] i [[Montagnes du Trou d'Eau]]. Centralna ravnica se nalazi između Sjevernog masiva i Montagnes Noiresa.

Južni lanac počinje pod imenom [[Sierra Baoruco]] i pruža se prema zapadu mijenjajući ime u Masiv de la Selle i Masiv de la Hotte i čini jugozapadni poluotok Haitia. U tom lancu je i najviši vrh [[Haiti]]a sa 2 715 m. Paralelno s tim lancem pruža se dolina na čijem je zapadnom kraju glavni grad Haitia [[Port-au-Prince]]. U toj dolini ima nekoliko slanih jezera, među ostalim [[Saumatre-Lagune]] u Haitiu, a u [[Dominikanska republika|Dominikanskoj republici]] je jezero [[Enriquillo (jezero)|Enriquillo]] koje je ispod razine mora i najniža je točka na [[Karibi]]ma.

==Klima, biljke i životinje==
Općenito, klima je na Hispanioli vlažna i tropska. Ali, na otoku ima četiri različite podvrste klime. [[Kišna šuma|Kišne šume]] pokrivaju oko 50% otoka, najviše sjeverni i istočni dio, pri tome pretežno u nizinama, a u nekim dijelovima i do visine od 2.000 m. Područja "suhih" šuma pokrivaju sljedećih 20% površine, i to uglavnom u brdima, na južnoj i zapadnoj strani, koje su brdima zaklonjene od kiša koje stižu najčešće sa [[Atlantik]]a, kao i u dolini [[Cibao]] u srednjem sjevernom dijelu otoka. Na visinama iznad 850 m u brdovitim dijelovima raste [[hispaniolski bor]], tako da to područje izgledom više podsjeća na [[Alpe]] nego na [[Karibi|Karibe]]. Močvarno područje [[Enriquillo (močvara)|Enriquillo]] su poplavljene livade i [[savana|savane]] koje okružuju niz jezera, od kojih je istoimeno najpoznatije. U tom jezeru žive jedini krokodili na otoku.

== Povijest ==
Do [[1492.]] su na otoku živjeli [[Indijanci]] [[Taino]] [[Arawakan]] koji su otok nazivali Quisqueya ili Hayti. ([[Marien]], [[Maguana]], [[Ciguayo]], [[Guaccaiarima]], [[Caizcimu]], [[Cahibo]], [[Bainoa]]) i [[Ciboney]]. Njihov broj u vrijeme dolaska [[Kristofor Kolumbo|Kolumba]] procjenjuje se u rasponu od oko 400.000 pa do jednog miliuna. [[Carib|Karibi]] koji ovdje nisu domaćini dolaze na otok u 14. stoljeću, prateći ranije migracije Arawaka.

Vjerojatno je vrhunac pretkolonijalne kulturne povijesti bila kultura Arawaka koji potječu iz [[Venecuela|Venecuele]] i koji su od [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]] preko [[Mali Antili|Malih Antila]] postepeno naselili otoke [[Karipsko more|Karipskog mora]]. Na Hispanioli su izumrli oko [[1600.]] godine.

[[1586.]] grad [[Santo Domingo]] na južnoj obali Hispaniole napao je engleski [[gusar]] [[Francis Drake]]. Sredinom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] zapadna obala otoka bila je utočište [[Bukaniri|bukanira]] koji su pljačkali španjolske posjede i trgovačke brodove. Francuski guverneri su blagonaklono gledali na lokalne [[pirati|pirate]] jer im je odgovaralo slabljenje španjolske moći u tom dijelu svijeta. Otok [[Tortuga (Haiti)|Tortuga]] uz sjeverozapadnu obalu Hispaniole tada je bio najpoznatije piratsko utočište na Karibima.

== Stanovništvo ==
Kako se na otoku nalaze dvije države s različitom prošlosti, tako niti stanovništvo nije sasvim jednako. U [[Haiti]]u preteže crno stanovništvo, dok u [[Dominikanska republika|Dominikani]] preteže miješano stanovništvo. Dominikanci vole za sebe reći, da na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] ne postoji niti jedna jedina ljudska rasa koja kod njih nije ostavila trag svojih [[gen]]a.

== Poveznice ==
* [[Haiti]]
* [[Dominikanska republika]]
* [[Potres na Haitiju 2010.]]

[[Kategorija:Karipski otoci]]
[[Kategorija:Zemljopis Haitija]]
[[Kategorija:Zemljopis Dominikanske Republike]]