Hirokitia - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'

2025-05-30T02:49:54Z

Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 02:49
Redak 26:		Redak 26:
	Selo je naglo bilo napušteno oko 6000. pr. Kr., od kada je cijeli otok bio nenaseljen skoro 1500 godina kada ga naseljavaju drugi ljudi kulture Sotira (do 4. tisućljeća pr. Kr.).		Selo je naglo bilo napušteno oko 6000. pr. Kr., od kada je cijeli otok bio nenaseljen skoro 1500 godina kada ga naseljavaju drugi ljudi kulture Sotira (do 4. tisućljeća pr. Kr.).

	Hirokitiju je pronašao Dr. Porfiros Dikaios, upravitelj Ciparskog ureda za starine, koji je proveo šest iskapanja od 1934. do 1946. godine<ref>H. G. G. Payne, "[http://www.jstor.org/pss/626861 Archaeology in Greece, 1933-34]", 1934., The Journal of Hellenic Studies (The Society for the Promotion of Hellenic Studies) 54. (2): 199. doi:10.2307/626861. {{eng oznaka}} Posjećeno 2. ožujka 2011.</ref>. Nakon zastoja zbog turske invazije na Cipar, arheološka iskapanja su nastavili Francuzi 1977. godine, pod vodstvom Alaina Le Bruna<ref>Alain Le Brun, "[http://www.clio.fr/BIBLIOTHEQUE/le_neolithique_de_chypre.asp Le Néolithique de Chypre]", ožujak 2001., Clio. {{fr}} Posjećeno 2. ožujka 2011.</ref>.		Hirokitiju je pronašao Dr. Porfiros Dikaios, upravitelj Ciparskog ureda za starine, koji je proveo šest iskapanja od 1934. do 1946. godine<ref>H. G. G. Payne, "[http://www.jstor.org/pss/626861 Archaeology in Greece, 1933-34]", 1934., The Journal of Hellenic Studies (The Society for the Promotion of Hellenic Studies) 54. (2): 199. doi:10.2307/626861. {{eng oznaka}} Posjećeno 2. ožujka 2011.</ref>. Nakon zastoja zbog turske invazije na Cipar, arheološka iskapanja su nastavili Francuzi 1977. godine, pod vodstvom Alaina Le Bruna<ref>Alain Le Brun, "[http://www.clio.fr/BIBLIOTHEQUE/le_neolithique_de_chypre.asp Le Néolithique de Chypre]", ožujak 2001., Clio. {{fra oznaka}} Posjećeno 2. ožujka 2011.</ref>.

	==Izvori==		==Izvori==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:29:02Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:29
Redak 1:		Redak 1:
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Choirokoitia		\|ime mjesta = Choirokoitia
	\|slika = Khirokitia4.jpg		\|slika = Khirokitia4.jpg

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T07:29:34Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 07:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hirokitia'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Choirokoitia		\|ime mjesta = Choirokoitia
	\|slika = Khirokitia4.jpg		\|slika = Khirokitia4.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T01:42:11Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 01:42
Redak 29:		Redak 29:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Khirokitia}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	{{Svjetska baština Cipra}}		{{Svjetska baština Cipra}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T22:33:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Choirokoitia
|slika = Khirokitia4.jpg
|godina = [[1998.]] (22. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/848
|država = {{ZD+X/C|CIP}}
 
{{Lokacijska karta|Cipar|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Hirokitia|position=right
|lat_deg=34|lat_min=47|lat_sec=48|lat_dir=N
|lon_deg=33|lon_min=20|lon_sec=37|lon_dir=E
}}Lokacija Hirokitije na Cipru
}}
'''Hirokitia''' ([[grčki]]: Χοιροκοιτία, ''Choirokitia'') je [[arheologija|arheološki]] lokalitet u blizini jugoistočne obale [[Cipar|Cipra]] koje potječe iz pretkeramičkog (prije [[keramika|keramike]]) [[neolit]]a (oko 7000. pr. Kr.). On je bio jedan od dvadesetak sličnih naseobina na otoku Cipru, ali je Hirokitia jedan od najvažnijih i najbolje sačuvanih [[Prapovijest|prapovijesnih]] lokaliteta u istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Njegove građevine svjedoče o organiziranom društvu s obrambenim [[Fortifikacija|fortifikacijskim]] građevinama koje su ga okruživale. Zbog toga je 1998. godine postala zaštićenom [[UNESCO]]-vom [[svjetska baština|svjetskom baštinom]].
[[Datoteka:Chirokitia 2.JPG|mini|lijevo|<center>Rekonstruirane kružne nastambe]]
[[Datoteka:Khirokitia1.jpg|mini|lijevo|<center>Dvorište ispred kuća]]
Hirokitia se nalazi na padini brda u dolini rijeke Maroni, oko 6 km od mora. Naselje je bilo ograđeno 2.5 metara debelim i do 3 metra visokim [[zid]]om s nekoliko vrata. Njegovi stanovnici su preživljavali baveći se [[poljodjelstvo]]m i [[stočarstvo]]m, ali i skupljanjem plodova (o ćemu svjedoče brojni nalazi pistacija, smokvi, maslina i suhih šljiva. Živjeli su u valjkastim nastambama debelih zidova, zbijenima zajedno. Njihovi niži dijelovi su bili od kamena, a imale su velike vanjske promjere (od 2.3 do 9.20 metara), dok su unutarnji bili skromniji (1.4 do 4.80 m). Neki su im [[krov]]ovi bili [[kupola]]sti dok su neki bili ravni.
Velike nastambe su bile podijeljene u više prostorija, ovisno o namjeni, a neke su imale i drugi kat. Često su zajedno činile kompleks jedne šire obitelji i bile su spojene zajedničkom terasom.

Pretpostavlja se da je u Hirokitiji odjednom živjelo oko 300 do 600 stanovnika, bili su niski (muškarci oko 1.61, a žene oko 1.51 m) i životni vijek im je (zbog velikog mortaliteta djece) bio oko 22 godine. Mrtve su sahranjivali u čučećem položaju ispod kućnih pragova koji je predstavljao oltar kulta predaka.

Selo je naglo bilo napušteno oko 6000. pr. Kr., od kada je cijeli otok bio nenaseljen skoro 1500 godina kada ga naseljavaju drugi ljudi kulture Sotira (do 4. tisućljeća pr. Kr.).

Hirokitiju je pronašao Dr. Porfiros Dikaios, upravitelj Ciparskog ureda za starine, koji je proveo šest iskapanja od 1934. do 1946. godine<ref>H. G. G. Payne, "[http://www.jstor.org/pss/626861 Archaeology in Greece, 1933-34]", 1934., The Journal of Hellenic Studies (The Society for the Promotion of Hellenic Studies) 54. (2): 199. doi:10.2307/626861. {{eng oznaka}} Posjećeno 2. ožujka 2011.</ref>. Nakon zastoja zbog turske invazije na Cipar, arheološka iskapanja su nastavili Francuzi 1977. godine, pod vodstvom Alaina Le Bruna<ref>Alain Le Brun, "[http://www.clio.fr/BIBLIOTHEQUE/le_neolithique_de_chypre.asp Le Néolithique de Chypre]", ožujak 2001., Clio. {{fr}} Posjećeno 2. ožujka 2011.</ref>.

==Izvori==
{{commonscat|Khirokitia}}
{{izvori}}
{{Svjetska baština Cipra}}
{{Prapovijesna umjetnost}}

[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Aziji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Aziji]]
[[Kategorija:Cipar]]
[[Kategorija:Neolitik]]