WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T07:13:03Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 07:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hipofiza'''-->~~{{Višestruka slika		{{Višestruka slika
	\| položaj = desno		\| položaj = desno
	\| smjer = okomiti		\| smjer = okomiti

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T02:06:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Višestruka slika
| položaj = desno
| smjer = okomiti
| zaglavlje = Hipofiza
| širina = 250

| slika1 = Pituitary gland.png
| alt1 = Hipofiza se nalazi s donje strane mozga
| opis1 = Hipofiza se nalazi s donje strane mozga

| slika2 = Gray1181.png
| alt2 = Hipofiza
| opis2 = Hipofiza

| slika3 = Gray1180.png
| alt3 = Hipofiza u turskom sedlu
| opis3 = Hipofiza je na dnu mozga. Štite ju koštana struktura zvana [[sella turcica]] ([[tursko sedlo]]) [[sfenoidna kost|sfenoidne kosti]] i ne daje joj mnogo mjesta za se proširiti.<ref name="MSD">[http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/hormonski-poremecaji/poremecaji-hipofize MSD medicinski priručnik za pacijente ] ''Poremećaji hipofize'', Placebo doo, Split, 2014. (pristupljeno 14. studenoga 2018.)</ref> Henry Vandyke Carter - Henry Gray (1918): Anatomy of the Human Body. Bartleby.com: Gray's Anatomy, Plate 1180

| slika4 = 1808 The Anterior Pituitary Complex.jpg
| alt4 = Građa prednjeg režnja
| opis4 = Građa prednjeg režnja

}}

'''Hipofiza''' je najznačajnija endokrina [[žlijezda]]. Proizvodi mnoge [[hormoni|hormone]] i upravlja radom svih drugih žlijezda. Nalazi se s donje strane [[mozak|mozga]] i ona je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.

== Smještaj ==
Smještena je na bazi mozga. Leži u udubini klinaste kosti u tzv. [[tursko sedlo|turskom sedlu]] (''sella turcica''). Obavija ju nabor čvrste [[moždana ovojnica|moždane ovojnice]] (''diaphragma sellae turcicae durae matris''). Ovojnica se sastoji od dorzalnog i ventralnog lista. Na dorzalnom je listu postoji otvor (''foramen diaphragmatis'') koji u čovjeka čvrsto priliježe uz [[držak hipofize]]. U drugih kralježnjaka nije isto, pa je kod pasa prekriva samo dorzo-kaudalni dio a kod konja je vrlo širok i obuhvaća gotovo opseg hipofize. Držak hipofize je kranijalno omeđen ''chiasmom opticom'' i ''tractus opticus''om, kaudalno se nalaze ''pedunculus cerebri'' i ''corpus mamillare'', a lateralno je omeđen uzdignućima na bazi mozga, ''lobus piriformis''.<ref>[http://www-staro.vef.unizg.hr/dolphins/radovi/pdf/domitran%20diplomski%202007.pdf Veterinarski fakultet u Zagrebu] Goran Domitran: ''Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina'', Zagreb, 2007., str. 7 (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref>

== Građa ==
Građena je od tri temeljna dijela: prednjeg, srednjeg i stražnjeg režnja koji se razlikuju po svom razvoju, građi i funkciji:
* '''Prednji režanj''' ([[adenohipofiza]]) izvor je [[hormon rasta|hormona rasta]], prolaktina, [[Folikulostimulirajući hormon|folikul stimulirajućeg hormona]] (FSH), [[Luteinizirajući hormon|luteinizirajućeg hormona]] (LH), tirotropina, [[Adrenokortikotropni hormon|adrenokortikotropnog hormona]] (ACTH)
* '''Srednji režanj''' ([[pars intermedia (hipofiza)|pars intermedia]]) izlučuje [[melanocit]]no stimulacijskih hormon ([[melanocit stimulacijski hormon|MSH]]), u čovjeka bijele puti jako reduciran
* '''Stražnji režanj''' ([[neurohipofiza]]) izlučuje [[oksitocin]] i [[antidiuretski hormon]] (vazopresin)

Prema svom položaju najzaštićeniji je dio tijela. Velika je oko 1 cm i teška oko 0,5 grama. Smještena je na bazi velikog mozga, kao moždani privjesak koji visi na turskom sedlu. Djeluje na rast tijela, krvni tlak, rad bubrega, promet tvari. Hipofiza usklađuje rad drugih žlijezda s unutarnjim lučenjem. Također je zovu i glavnom ili centralnom žlijezdom.

Kod svih životinja, mesnat žljezdasti prednji režanj različit je od živčanog stražnjeg režnja. Prednji režanj sastoji se od tri dijela: distalnog ([[pars distalis]]), tuberalnog ([[pars tuberalis]]) i intermedijarnog ([[pars intermedia]]), koji se naziva i srednjim režnjem.

Krvlju ju opskrbljuju dvije skupine arterija, koje potječu od unutarnje karotidne arterije. Sa gornje strane, desna i lijeva dorzalna hipofizna arterija opskrbljuju eminenciju medijanu i držak, a ventralno, desna i lijeva ventralna hipofizna arterija opskrbljuju neurohipofizu i malim dijelom držak.<ref name=domitran>[http://www-staro.vef.unizg.hr/dolphins/radovi/pdf/domitran%20diplomski%202007.pdf Veterinarski fakultet u Zagrebu] Goran Domitran: ''Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina'', Zagreb, 2007., str. 6 (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref>

Gledano po razvoju embrija, hipofizu zapravo čine dvije žlijezde: neurohipofiza koja se razvija od [[ektoderm]]a i [[adenohipofiza]] koja se razvija od [[ektoderm]]a usne šupljine. Neurohipofizu čine [[pars nervosa]] i [[infundibul]], a adenohipofizu pars distalis seu glandularis, pars tuberalis seu infundibularis i pars intermedia.<ref name=domitran/>

Adenohipofiza i neurohipofiza nisu jednako smještene kod svih vrsta. Kod konja, psa i dupina adenohipofiza okružuje neurohipofizu. Kod čovjeka je neurohipofiza kaudalno od adenohipofize. Između adenohipofize i neurohipofize je [[hipofizna šupljina]] koje nema kod konja. [[Šupljina infundibul]]a komunicira s trećom moždanom klijetkom. Kod konja završava sužavajući se u području prijelaza infundibula u hipofizu, dok kod psa se nastavlja u hipofizu. Infundibularnim drškom je hipofiza pričvršćena na bazi mozga. Čini ga infundibul obavijen sa pars tuberalis adenohipofize.<ref name=domitran/>

== Zanimljivosti ==
Ako hipofiza u djetinjstvu neke osobe luči previše hormona rasta, ta osoba će imati giganski (divovski) rast. U suprotnom slučaju, ako ne luči dovoljno hormona, tada će se ta osoba razviti u patuljka, tj. imat će patuljasti rast.
Ona upravlja svim ostalim žlijezdama i zato je vrlo važan dio čovjekova organizma. Ako dođe do poremećaja u njezinom funkcioniranju - poremetit će se cijeli sustav djelovanja hormona.

==Funkcije hormona hipofize==
{| class="wikitable"
|-
! Naziv hormona !! Funkcija hormona
|-
| hormon rasta (GH) || Potiče stvaranje proteina, rast tkiva i ostalih tjelesnih stanica.
|-
| tireotropni hormon (TSH) || Potiče razvoj štitnjače i lučenje hormona štitnjače.
|-
| adrenokorikotropni hormon (ACTH) || Potiče lučenje hormona nadbubrežnih žlijezda.
|-
| folikul stimulirajući hormon (FSH) || Potiče spolne žlijezde na stvaranje jajašaca i spermija.
|-
| luitenizirajući hormon (LH) || Potiče spolne žlijezde na stvaranje spolnih hormona.
|-
| prolaktin (PL ili LTH) || Potiče stvaranje mlijeka u mliječnim žlijezdama.
|-
| melanocit stimulirajući hormon || Potiče stvaranje [[Melanin|melanina]] u melanocitima.
|-
| antidiuretski hormon (ADH) || Regulira reapsorpciju vode u bubrezima.
|-
| oksitocin (OT) || Potiče kontrakcije maternice tijekom poroda te protok mlijeka kroz dojke tijekom dojenja.
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20180831195236/http://www.medicina.hr/ Medicina.hr]
* [http://perpetuum-lab.com.hr/wiki/plab_wiki/_/anatomija-covjeka-enciklopedija/hipofiza-r315 Hipofiza]

[[Kategorija:Hipofiza| ]]

Hipofiza - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica