WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T07:12:33Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 07:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hipodamus'''-->~~[[Datoteka:Windermere.jpg\|mini\|desno\|300px\|Jednostavni '''mrežni plan''' u gradu Windermereu, [[Florida]]]]		[[Datoteka:Windermere.jpg\|mini\|desno\|300px\|Jednostavni '''mrežni plan''' u gradu Windermereu, [[Florida]]]]

	'''Hipodamus''' ili '''Mrežni plan''' je naziv za plan [[grad]]a u kojem su ulice posložene prema ortogonalnom sustavu, odnosno gdje se sve ulice sijeku isključivo pod [[kut\|pravim kutem]]. Naziv „hipodamus“ plan je dobio prema [[Stara Grčka\|grčkom]] [[arhitekt]]u i [[Urbanističko planiranje\|urbanistu]] [[Hipodamus iz Mileta\|Hipodamusu iz Mileta]], koji je [[479. pr. Kr.]] bio zadužen za organizaciju obnove grada [[Milet]]a<ref>Kenneth Jackson, Crabgrass Frontier, Oxford University Press (1985), str. 73.–76.</ref>. Ipak, prvi ortogonalni urbanistički planovi datiraju mnogo ranije, a mogu se naći u [[Drevni Egipat\|Egiptu]], [[Asirija\|Asiriji]], [[Perzija\|Perziji]], [[Indija\|Indiji]] i [[Kina\|Kini]].		'''Hipodamus''' ili '''Mrežni plan''' je naziv za plan [[grad]]a u kojem su ulice posložene prema ortogonalnom sustavu, odnosno gdje se sve ulice sijeku isključivo pod [[kut\|pravim kutem]]. Naziv „hipodamus“ plan je dobio prema [[Stara Grčka\|grčkom]] [[arhitekt]]u i [[Urbanističko planiranje\|urbanistu]] [[Hipodamus iz Mileta\|Hipodamusu iz Mileta]], koji je [[479. pr. Kr.]] bio zadužen za organizaciju obnove grada [[Milet]]a<ref>Kenneth Jackson, Crabgrass Frontier, Oxford University Press (1985), str. 73.–76.</ref>. Ipak, prvi ortogonalni urbanistički planovi datiraju mnogo ranije, a mogu se naći u [[Drevni Egipat\|Egiptu]], [[Asirija\|Asiriji]], [[Perzija\|Perziji]], [[Indija\|Indiji]] i [[Kina\|Kini]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T01:07:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Windermere.jpg|mini|desno|300px|Jednostavni '''mrežni plan''' u gradu Windermereu, [[Florida]]]]

'''Hipodamus''' ili '''Mrežni plan''' je naziv za plan [[grad]]a u kojem su ulice posložene prema ortogonalnom sustavu, odnosno gdje se sve ulice sijeku isključivo pod [[kut|pravim kutem]]. Naziv „hipodamus“ plan je dobio prema [[Stara Grčka|grčkom]] [[arhitekt]]u i [[Urbanističko planiranje|urbanistu]] [[Hipodamus iz Mileta|Hipodamusu iz Mileta]], koji je [[479. pr. Kr.]] bio zadužen za organizaciju obnove grada [[Milet]]a<ref>Kenneth Jackson, Crabgrass Frontier, Oxford University Press (1985), str. 73.–76.</ref>. Ipak, prvi ortogonalni urbanistički planovi datiraju mnogo ranije, a mogu se naći u [[Drevni Egipat|Egiptu]], [[Asirija|Asiriji]], [[Perzija|Perziji]], [[Indija|Indiji]] i [[Kina|Kini]].

== Antički mrežni planovi ==
[[Datoteka:Persepolis_complex_map_hrv.png|mini|desno|300px|Ortogonalni plan kompleksa u [[Perzepolis]]u]]

[[Datoteka:Teotihuacán - Modell Stadt 2.jpg|mini|desno|300px|Maketa [[Teotihuacan]]a, najvećeg gradskog središta [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] tijekom klasičnog perioda ([[200.]] – [[700.]], građenog po strogom mrežnom planu]]

Mrežni planovi datiraju iz [[Antika|antičkog doba]] i proizlaze iz različitih civilizacija; neki od najstarijih planiranih gradova projektirani su prema sustavu mrežnog plana. Inspiracija takvom sustavu sigurno su građevine [[pravokutnik|pravokutnog]] oblika, čije je slaganje dovelo do mrežnog plana.

=== Indija ===

Oko [[2600. pr. Kr.]] povijesni gradovi [[Mohendžo Daro]] i [[Harappa]] u dolini rijeke [[Ind]] projektirani su sustavom gradskih blokova podijeljenih na ravne ulice koje se sijeku pod pravim kutem, a protežu se u smjeru sjever-jug i istok-zapad. Također, svaki gradski blok bio je podijeljen manjim ravnim ulicama.

=== Egipat ===

Radnička naselja u [[Drevni Egipat|egipatskom]] gradu [[Giza|Gizi]] posložena su u blokovima dugačkih galerija koje su odvajale ulice složene prema mrežnom sustavu. Mnoga takva naselja u doba gradnji [[Piramida (arhitektura)|piramida]] građena su istim sustavom; os sjever-jug protezala se od kraljevske palače i sijekla je os istok-zapad koja se protezala od hrama, a na njihovom sjecištu nalazio se središnji trg koji je bio simbol veze između [[faraon]]a i bogova<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crystalinks.com/ancientcitygrids.html |accessdate=26. svibnja 2009. |title=Antički gradovi - mrežni raster |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121111173448/http://crystalinks.com/ancientcitygrids.html |archivedate=11. studenoga 2012. }}</ref>.

=== Babilonija ===

[[Babilonija|Babilonski]] kralj [[Hamurabi]] koji je vladao u [[17. stoljeće pr. Kr.|17. stoljeću pr. Kr.]] rekonstruirao je urbanistički plan grada [[Babilon]]a, koji je postao najvećim gradom na svijetu. Prateći gabarite hramova, gradskih zidina, javnih zgrada i kanala za navodnjavanje, ulice grada bile su strogo pravocrtne i široke, a sijeku se pod pravim kutem. Ulice su bile popločene opekom i premazane [[bitumen]]om.

=== Kina ===

Tradicija gradnje urbanističkih mrežnih planova koristila se u [[Kina|Kini]] od [[15. stoljeće pr. Kr.|15. stoljeću pr. Kr.]] nadalje. Smjernice je u pismenom obliku postavio antički kineski znanstveni rad ''Kaogongji'' u kojem piše kako bi „glavni grad trebao imati pravokutni oblik“. Također, preporuča se gradnja triju vrata na svakoj strani grada, koje bi trebali povezivati devet glavnih ulica koje se sijeku pod pravim kutem. Kraljev dvor se trebao nalaziti na jugu, tržnica na sjeveru, kraljevski hram na istoku te hramove svih bogova na zapadu. Zanimljivo, ovaj sustav organizacije podsjeća na kasnije izgrađenu [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovu palaču]] na drugom kraju svijeta.

=== Perzija ===

Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] u [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskom Carstvu]] niče nekoliko novih i unaprijed planiranih gradova kao što su Pasargad i Perzepolis, koji su projektirani prema mrežnom planu ortogonalnih ulica. Većina perzijskih zgrada je [[kvadrat]]ičnog tlocrta, što uključuje [[Apadana|apadane]] i kraljevske palače [[Kir Veliki|Kira Velikog]], [[Darije Veliki|Darija Velikog]], te [[Kserkso I.|Kserksa I.]] Perzijski vrtovi također su slijedili takav urbanistički sustav; karakteristika perzijskih vrtova je [[Pravokutnik|pravokutan]] oblik simetrično podijeljen ortogonalnim glavnim komunikacijama na četiri dijela; one formiraju [[križ]] u unutrašnjosti parka i tu se u bazenima i kanalima nalazi [[voda]].

=== Grčka ===

Prvi [[Stara Grčka|grčki]] grad projektiran prema mrežnom planu je najvjerojatnije [[Milet]], koji je obnovljen prema tom sustavu nakon [[479. pr. Kr.]], a planiranje grada pripisuje se [[Hipodamus iz Mileta|Hipodamusu iz Mileta]]. Po ovom [[Urbanističko planiranje|urbanistu]] Grci su prozvali mrežni plan, koji se u [[Zapadni Svijet|zapadnoj]] kulturi zadržao do danas. Vrhunac mrežnog plana kod grčkih [[polis]]a ostvaren je u gradu [[Priena]] koji se nalazi na izrazito neravnom terenu, čiji je centar bio tipična grčka [[akropola]].

=== Rim ===

Sustav mrežnog plana često se koristio u [[Rimsko Carstvo|rimskom]] urbanizmu, koji se izvorno temelji na organizaciji rimskih vojnih logora poznatijih pod nazivom „[[kastrum]]“. Primjeri takvih rimskih gradova mogu se pronaći u današnjem [[Timgad]]u u [[Alžir]]u, te na primjeru [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] u [[Split]]u. Rimski mrežni plan karakterizira gotovo savršeno ortogonalni raspored ulica koje se križaju isključivo pod pravim kutem, dok dvije glavne i najšire ulice ''cardo'' i ''decumanus'' dijele grad na približno četiri jednaka dijela.

=== Azteci ===

[[Teotihuacan]], drevni grad u blizini današnjeg [[Ciudad de México|Ciudad de Méxica]], najveći je grad sagrađen prema mrežnom planu na [[Amerika|američkim]] kontinentima. Glavnu os grada čini „Cesta mrtvih“ koja se proteže od gradske tvrđave do piramide Mjeseca, dok su prema toj prostranoj ulici ortogonalno orijentirane sve sporedne ulice te građevine poput kolosalne piramide Sunca. Oko [[1500.]] godine cijeli se kompleks prostirao na oko 20 kilometara četvornih.

== Moderni mrežni planovi ==

Pravilni mrežni rasteri karakteristični su za ideale [[Renesansa|renesansnih]] gradova, odnosno za mnoge nove planirane gradove što je čest slučaj u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Najveći američki gradovi poput [[New York]]a (posebno [[Manhattan]])<ref>Twelve Historical New York City Street and Transit Maps from 1860 to 1967 (John Landers)</ref>, [[San Francisco|San Francisca]] ili [[Chicago|Chicaga]] građeni su prema strogom ortonolanom rasteru gdje se ulice sijeku pod pravim kutem, a grad je podijeljen na niz [[pravokutnik|pravokutnih]] ili [[kvadrat]]ičnih blokova.

<gallery>
Datoteka:Zagreb areal view (13).jpg|[[Zagreb]]ački Donji grad, s očitim mrežastim rasterom
Datoteka:1857 Blanchard's map of Chicago.jpg|Plan grada [[Chicago|Chicaga]] iz [[1857.]] godine
Datoteka:New-York-Jan2005.jpg|Grad [[New York]] kao jedan od karakterističnih mrežnih rastera, pogled iz zraka
Datoteka:BCN01.JPG|[[Barcelona]]
</gallery>

== Prednosti i nedostatci ==

[[Datoteka:13½ Street.jpg|mini|desno|300px|Pri interpolaciji nove ulice u postojeći mrežni raster može doći do pometnje]]

=== Cijena ===

Mrežni rasteri ulica općenito se smatraju jeftinijima od ostalih urbanističkih sustava, zato što određena populacija koristi manji broj ulica. Također, pravilni raspored parcela smanjuje broj mogućih imovinsko-pravnih sporova. John Randall tvrdio je kako je mrežni plan [[Manhattan]]a u [[New York]]u „poboljšao kupnju, prodaju i razvoj nekretnina“<ref>Kenneth Jackson, Crabgrass Frontier, Oxford University Press (1985), str. 73.–76.</ref>.

=== Pješačke zone ===

Budući kako je kod mrežnog plana promet ravnomjerno rasterećen, omogućeno je lakše pješačko povezivanje s ostalim dijelovima grada. Karakterističke prepreke poput slijepih ulica ili frekventnih raskiržja su rijetki ili ih gotovo nema.

=== Sigurnost ===

Nedavne studije pokazale su kako se više prometnih nesreća događa u prigradskim naseljima, nego u centrima gradova gdje su češća raskrižja odnosno manji gradski blokovi<ref>[http://www.minority.unc.edu:9014/sph/minconf/2004/materials/ewing.et]</ref><ref>[http://www.virginia.edu/topnews/releases2002/lucy-april-30-2002.html ''U.Va. Study Reveals Outer Suburbs More Dangerous Than Cities'']</ref>. Razlozi tome mogu biti velika udaljenost do bolnica u prigradskim dijelovima, kao i veće brzine koje automobili postižu u tim dijelovima grada.

=== Rekonstrukcija i razvoj ===

Jedna od najvećih poteškoća kod razvoja mrežnih gradskih rastera je nedostatak mogućnosti specijalizacije, budući kako je većina važnijih javnih objekata smješteno duž glavnih gradskih arterija. Mrežni planovi često se izvode kod linearnih naselja; uz glavnu ulicu grade se okomite sporedne ceste koje omogućavaju najkraći pristup glavnoj ulici, te pritom rade pravilni mrežni sustav. Ovaj sustav najčešće se rabi na [[Amerika|američkim]][[ kontinent]]ima.

=== Označavanje ulica ===

Mrežni raster ulica pogoduje lakom označavanju ulica brojevima, no u slučaju interpolacije nove ulice u postojeći mrežni sustav nastaje problem jer se ulica mora imenovati posebnim oznakama.

== Alternativni planovi ==

Glavna alternativa mrežnom planu je centralni plan, gdje se ceste zrakasto granaju iz određenog središta, koji je u [[Europa|Europi]] najčešće stariji dio grada. Drugi sustav je kombinirani, koji obuhvaća karakteristike mrežnog i centralnog plana, a karakterističan je za gradove koji su u početku građeni zrakasto, dok su daljnjim širenjem prihvatili mrežasti oblik.

== Poveznice ==
* [[Urbanističko planiranje]]
* [[Mohendžo Daro]]
* [[Harappa]]
* [[Perzepolis]]
* [[Milet]]
* [[Dioklecijanova palača]]
* [[New York]]
* [[San Francisco]]
* [[Chicago]]
* [[Barcelona]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hsp.org/default.aspx?id=567 Povijesna zajednica Pennsylvanije]
* [https://web.archive.org/web/20121111173448/http://crystalinks.com/ancientcitygrids.html Antički mrežni rasteri gradova]

[[Kategorija: Urbanizam]]

Hipodamus - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica