WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T07:10:43Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 07:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hiperventilacija'''-->~~'''Hiperventilacija, prekomjerno disanje''' je fiziološki proces forsiranog i ubrzanog [[Fiziologija disanja čovjeka\|udisanja i izdisanje zraka]] koje dovodi do smanjenja parcijalnog [[tlak\|tlaka]] i koncentracije [[ugljični dioksid\|ugljičnog dioksida ]] u [[krv]]i. Hiperventilacijom se u organizmu ne postiže pored uvećanja koncentracije kisika u krvi i tkivima, i smanjenje koncentracije [[ugljični dioksid\|ugljičnog dioksida]]. To za posljedicu ima promjenu kiselosti ([[pH]]) u [[krv]]i i [[tkiva\|tkivima]] i pojavu [[alkaloza\|alkaloze]]. Postoji i poseban simptom pod nazivom [[hiperventilacijski sindrom]] ili osjećajima izazvana hiperventilacija, koji se karakterizira sniženom razinom [[ugljični dioksid\|ugljičnog dioksida]] u krvi koji prati određena [[simptom]] atologija. Neposredna posljedica prekomjernog disanja (i smanjene koncentracije ugljičnog dioksida u krvi) je pojava suženja krvnih žila u [[koža\|koži]] (bljedilo) i [[Mozak\|mozgu]] (poremećaj moždanih funkcija) i slabija pokretljivosti svih ostalih [[tkiva]].<ref name="Arthur">Arthur C. ''Guyton Medicinska fiziologija'', Medicinska knjiga-Beograd-Zagreb 1990</ref>		'''Hiperventilacija, prekomjerno disanje''' je fiziološki proces forsiranog i ubrzanog [[Fiziologija disanja čovjeka\|udisanja i izdisanje zraka]] koje dovodi do smanjenja parcijalnog [[tlak\|tlaka]] i koncentracije [[ugljični dioksid\|ugljičnog dioksida ]] u [[krv]]i. Hiperventilacijom se u organizmu ne postiže pored uvećanja koncentracije kisika u krvi i tkivima, i smanjenje koncentracije [[ugljični dioksid\|ugljičnog dioksida]]. To za posljedicu ima promjenu kiselosti ([[pH]]) u [[krv]]i i [[tkiva\|tkivima]] i pojavu [[alkaloza\|alkaloze]]. Postoji i poseban simptom pod nazivom [[hiperventilacijski sindrom]] ili osjećajima izazvana hiperventilacija, koji se karakterizira sniženom razinom [[ugljični dioksid\|ugljičnog dioksida]] u krvi koji prati određena [[simptom]] atologija. Neposredna posljedica prekomjernog disanja (i smanjene koncentracije ugljičnog dioksida u krvi) je pojava suženja krvnih žila u [[koža\|koži]] (bljedilo) i [[Mozak\|mozgu]] (poremećaj moždanih funkcija) i slabija pokretljivosti svih ostalih [[tkiva]].<ref name="Arthur">Arthur C. ''Guyton Medicinska fiziologija'', Medicinska knjiga-Beograd-Zagreb 1990</ref>

	== Uzroci stanja ili bolesti ==		== Uzroci stanja ili bolesti ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T02:31:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Hiperventilacija, prekomjerno disanje''' je fiziološki proces forsiranog i ubrzanog [[Fiziologija disanja čovjeka|udisanja i izdisanje zraka]] koje dovodi do smanjenja parcijalnog [[tlak|tlaka]] i koncentracije [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida ]] u [[krv]]i. Hiperventilacijom se u organizmu ne postiže pored uvećanja koncentracije kisika u krvi i tkivima, i smanjenje koncentracije [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]]. To za posljedicu ima promjenu kiselosti ([[pH]]) u [[krv]]i i [[tkiva|tkivima]] i pojavu [[alkaloza|alkaloze]]. Postoji i poseban simptom pod nazivom [[hiperventilacijski sindrom]] ili osjećajima izazvana hiperventilacija, koji se karakterizira sniženom razinom [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] u krvi koji prati određena [[simptom]] atologija. Neposredna posljedica prekomjernog disanja (i smanjene koncentracije ugljičnog dioksida u krvi) je pojava suženja krvnih žila u [[koža|koži]] (bljedilo) i [[Mozak|mozgu]] (poremećaj moždanih funkcija) i slabija pokretljivosti svih ostalih [[tkiva]].<ref name="Arthur">Arthur C. ''Guyton Medicinska fiziologija'', Medicinska knjiga-Beograd-Zagreb 1990</ref>

== Uzroci stanja ili bolesti ==
*Nedostatak kisika
* Boravak na visini u uvjetima sniženog pritiska i snižene [[Koncentracija|koncentracije]] [[kisik]]a u udahnutom zraku (letenje, [[alpinizam]] itd.)
* Boravak u nedovoljno prozračenim (zagušljivim) prostorijama i [[Duhan|duhanskom dimu]]
* Srčane tegobe (miješanje arterijske i venske krvi)
* Bolesti pluća ([[upala pluća]], [[edem pluća]], [[plućna embolija]], [[Astma]]
* Pneumotoraks
* Mišićno koštane bolesti prsnog koša
* Insuficijencija srca
* [[Krvni tlak|Nizak tlak (hipotenzija)]]
* [[Acidoza]] ([[dijabetes|dijabetička ketoacidoza]], bubrežna acidoza, mliječna acidoza)
* Disfunkcija [[jetra|jetre]]
* Psihogena hiperventilacija
* Infekcije i [[tumori]] [[središnji živčani sustav|središnjeg živčanog sustava]]
* [[Groznica]], [[sepsa]]
* [[Bol]]
* [[Trudnoća]]
* tijekom [[Ronjenje|ronjenja]]
* Zlouporaba [[alkohol]] a ili [[droga]]
* Pretjerano konzumiranje [[kava|kave]]
* Intenzivan fizički napor
* "Skrivena" hiperventilacija koja je posljedica nepravilnog [[disanje|disanja]] (koga pacijenti nisu uopće svjesni)
* često zijevanje i uzdisanje (jedan od oblika hiperventilacije)

== Patofiziologija ==
Organizmu je za održavanje normalnih funkcija neohodan [[kisik]]. Nakon udaha, kisik ulazi u [[pluća]] gdje se veže uz [[hemoglobin]] (proteinsku tvar u krvi koja veže kisik iz pluća). [[Hemoglobin]] kao sastavni dio [[krv]] i potom raznosi kisik po tijelu u kome se on oslobađa, za potrebe stanica u tkivima. [[Stanice]] koriste [[kisik]] u svojim metaboličkim reakcijama, stvarajući pritom ugljični dioksid kao nusproizvod, koji potom otpuštaju u krv. Hemoglobin u krvi veže nastali ugljični dioksid iz tkiva, i vraća ga do [[pluća]] u kojima izdisanjem izlazi iz organizma.

Efektivan nadzor energetskih reakcija u tijelu ovisi od održavanja specifične ravnoteže između [[kisik]] ai [[ugljični dioksid]] a. Ta ravnoteža se prvenstveno održava kroz odgovarajuću brzinu i dubinu [[disanje | disanja]]. Udisanje previše [[zrak]] a dovodi do povišenja razine kisika (samo u krvi) i snižavanja razine [[ugljični dioksid]] a.

Količinu ugljičnog dioksida, koji se neprestano stvara u organizmu, a zatim preko plućnih alveola procesom ventialcije odstranjuje iz organizma, u realtivno stalnoj koncentraciji, određuju dva faktora;
*''Veličina izlučivanja [[ugljični dioksid]] a iz [[krv]]i u [[alveole]]'', koja ovisi od njegove koncentracije u krvi

*''Veličina odstranjivanja [[ugljični dioksid]] a iz alveola pomoću alveolarne ventilacije'', koja je nakon smanjenja njegove koncentracije u krvi praćena povećanom ventilacijom.

Prema tome koncentraciju ugljičnog dioksida i njegov parcijalni tlak u alveolama određuje intenzitet izlučivanja i veličina alveolarne ventilacije. Prosječna učestalost (brzina) disanja u stanju mirovanja je obično oko 10-14 udisaja u minuti, i značajno se povećava u hiperventilaciji.

Hiperventilacija se definira kao brzina i dubina [[Disanje | disanja]] koje nadilaze tjelesne potrebe u određenom trenutku. Prirodno, ako se i potreba za kisikom i proizvodnja ugljičnog dioksida povećavaju (kao za vrijeme fizičkog vježbanja), i brzina i dubina disanja treba se u odgovarajućoj mjeri povećaju i obrnuto, ako se potreba za kisikom i proizvodnja ugljičnog dioksida smanje (kao tijekom opuštanja) i disanje se treba se u odgovarajućoj mjeri smanjiti.

Dok se većina tjelesnih mehanizama kontrolira "autonomno" (mimo naše volje) kemijskim i fizičkim sredstvima, disanje ima dodatno svojstvo da se može i voljno kontrolirati. Brojni "neautonmni" čimbenici, kao što su [[emocije]], [[stres]] ili navika, mogu dovesti do ubrzavanja i produbljivanja disanja. Ovi faktori mogu biti od posebnog značaja za ljude koji pate od paničnih napada jer izazivaju tendenciju da prebrzo i preduboko dišu.

I pored činjenica da je [[kisik]] odlučujući faktor u procesu [[disanje|disanja]], organizam zapravo za njegovu regulaciju koristi [[ugljični dioksid]] kao neophodan "stimulans". Mada (prema dosadašnjim istraživanjima) [[ugljični dioksid]] ima slabo''izravno''stimulirajuće djelovanje na neurone hemosenzitivnih područja, on posjeduje jak''indirektan''učinak preko iona vodika. Ugljični dioksid reagira s vodom u tkivima i stvara ugljičnu kiselinu koja disocira na [[jon]] e [[vodik]] a (koji imaju snažan stimulirajući utjecaj na dišni centar) i [[bikarbonati | bikarbonatne ione]]''.

Višak ugljičnog dioksida ili vodikovih iona utječe na disanje uglavnom direktnin podražajem centra za disanje izazivajući snažno uvećanje inspiracijskih i ekspiracijskih signala za dišne mišiće. Tako izazvano povećanje ventilacije ima za posljedicu opisane reakcije -''smanjenjuje se količina ugljičnog dioksida''(a time i vodikovih iona i ugljene kiseline) u krvi i ''povećava alkalnost krvi'', što je uzrok odgovoran za većinu fizičkih promjena koje se događaju za vrijeme hiperventilacije.

Najvažniji mehanizam poremećaja izazvan hiperventilacijom je stezanje i sužavanje određenih [[krvni sudovi|krvnih žila]] u tijelu, što ima za posljedicu smanjenu količinu krvi koja stiže u [[mozak]]. Sužavanje krvnih žila ne utječe samo na smanjen protok krvi već utječe i na funkciju [[hemoglobin]] a koji povećava vezivanje za kisik. Zato ne samo da manje krvi dolazi do određenih dijelova tijela, već je i manje vjerojatno da će kisik nošen ovom krvlju biti oslobođen u tkivu. Tako nastaje paradoks, da prekomjerno disanje koje podrazumijeva preuzimanje veće količine kisika, istovremno ima za posljedicu manji priliv kisika u određene dijelove mozga i tijela.

{{Citat|Važno je zapamtiti da je smanjenje kisika u hiperventilaciji neznatno i potpuno bezopasno. Također, važno je istaći da hiperventilacija (moguće zbog redukcije kisika u određenim dijelovima mozga), može proizvesti osjećaj nestajanja daha, i ponekad se može proširiti na osjećaj gušenja i davljenja, što zapravo odaje dojam da osoba nema dovoljno zraka.}}

=== Hiperventilacijski sindrom ===
Pored''akutne prolazne, kratkotrajne hiperventilacije'', postoji i tzv. ''[[Hiperventilacijski sindrom]]'' kao poseban oblik ovog poremećaja koji nastaje u određenim emocionalnim stanjima praćenim [[Panični poremećaj | paničnim "napadima"]] koji (pored drugih simptoma) izazivaju i prebrzo i preduboko [[disanje]]. Hiperventilacija u ovim stanjima ima za cilj snižavanje koncentracije [[ugljični dioksid]] au [[krv]] i što za sobom povlači određenu simptomatologiju hiperventilacijskog sindroma koji mogu biti;

*'''Središnji'''
Neki simptomi su rezultat neznatnog nedostatka kisika u određenim dijelovima mozga (uključujući: vrtoglavicu, buncanje, zbunjenost, nestajanje daha, zamućenje vida, nekritičnost). Centralne simptome u hiperventilaciji karakteriziraju tri različite faze u bioelektričnoj aktivnosti mozga (registrirano [[EEG]]):
: • desinhronizacija ritma
: • Aktivacija alfa ritma
: • Hipersinhronizacija (u EEG dominira teta i delta aktivnost).
*'''Periferni'''
Neki simptomi su rezultat slabog nedostatka kisika u određenim dijelovima tijela (uključujući: povećanje srčanih otkucaja zbog potrebe pumpanja dodatne krvi, mrtvilo i trnjenje ekstremiteta, hladne i vlažne ruke, i nekad ukočenost mišića.

== Klinička slika ==
Kliničku sliku karakteriše sljedeća skupina simptoma:
* [[Vrtoglavica]]
* Sumaglica, zamagljen [[vid]]
* Doživljaj zbunjenosti,
* Nedostatak zraka,
* Ubrzan otkucaj [[srce|srca]],
* Utrnulost i neosjetljivost na dodir u rukama i nogama,
* [[Znojenje]] dlanova i ukočenost mišića.
Kako hiperventilacija predstavlja fizički napor, osoba u hiperventilaciji često osjeća toplinu u tijelu, pocrveni, preznojava se umorna je ili iscrpljena.

Zbog izraženije upotrebe prsnih [[mišić]] a tijekom hiperventilacije javlja se napetost u prsnim mišićima, sve do simptoma stezanja i bolova u prsima.

Ako se previše brzo ili previše duboko disanje nastavi, dolazi do druge faze hiperventilacije, koja se ispoljava sljedećim simptomima:
* Izraženijom vrtoglavicom, često praćenom [[Mučnina|mučninom]],
* Nemogućnošću da se slobodno diše, sa jakim stezanjem ili oštrim bolom u grudima,
* Kratkotrajnom oduzetošću mišića u različitim dijelovima tijela,
* Iznenadnim gubitkom [[svijest]]i (rijetko),
* Intenzivnijim osećanjajem straha.

Hiperventilacija je osobito opasna kod sportskih i profesionalnih [[Ronjenje|ronilaca]] koji ovo stanje izazivaju namjerno, produbljenim disanjem. Kod njih se zbog smanjenja [[ugljični dioksid]] au krvi stvara osjećaj veće sigurnosti pod vodom, jer zbog slabe koncentracije tog [[plin]] au krvi ne osjećaju potrebu za disanjem svježeg [[zrak]] a, ili to osjete suviše kasno.

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Bolesti i poremećaji]]

Hiperventilacija - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica