Suradnik10: Zamjena teksta - '{{gr icon}}' u '{{grč oznaka}}'

2025-05-29T23:14:18Z

Zamjena teksta - '{{gr icon}}' u '{{grč oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 23:14
Redak 116:		Redak 116:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	*[http://www.chios.gr Službene stranice Prefekture Hij] {{~~gr icon~~}}		*[http://www.chios.gr Službene stranice Prefekture Hij] {{grč oznaka}}
	*[http://www.fragrant-chios.com/de/ Otok Khíos]: Opće informacije; povijest, plaže, naselja, znamenite osobe i objekti {{nje oznaka}}		*[http://www.fragrant-chios.com/de/ Otok Khíos]: Opće informacije; povijest, plaže, naselja, znamenite osobe i objekti {{nje oznaka}}
	*[https://web.archive.org/web/20060302000551/http://www.chios.gr/chios_island_map2_en.htm Zemljovid otoka].		*[https://web.archive.org/web/20060302000551/http://www.chios.gr/chios_island_map2_en.htm Zemljovid otoka].
	*[http://www.e-xios.gr/chios/index.html Portal otoka Khíosa] {{~~gr icon~~}}		*[http://www.e-xios.gr/chios/index.html Portal otoka Khíosa] {{grč oznaka}}

	[[Kategorija:Grčki otoci]]		[[Kategorija:Grčki otoci]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:08:17Z

Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:08
Redak 117:		Redak 117:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	*[http://www.chios.gr Službene stranice Prefekture Hij] {{gr icon}}		*[http://www.chios.gr Službene stranice Prefekture Hij] {{gr icon}}
	*[http://www.fragrant-chios.com/de/ Otok Khíos]: Opće informacije; povijest, plaže, naselja, znamenite osobe i objekti {{~~de icon~~}}		*[http://www.fragrant-chios.com/de/ Otok Khíos]: Opće informacije; povijest, plaže, naselja, znamenite osobe i objekti {{nje oznaka}}
	*[https://web.archive.org/web/20060302000551/http://www.chios.gr/chios_island_map2_en.htm Zemljovid otoka].		*[https://web.archive.org/web/20060302000551/http://www.chios.gr/chios_island_map2_en.htm Zemljovid otoka].
	*[http://www.e-xios.gr/chios/index.html Portal otoka Khíosa] {{gr icon}}		*[http://www.e-xios.gr/chios/index.html Portal otoka Khíosa] {{gr icon}}

	[[Kategorija:Grčki otoci]]		[[Kategorija:Grčki otoci]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T06:18:36Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 06:18
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hij'''-->~~{{ otok \|		{{ otok \|
	\|Ime = Khíos<br>Χίος		\|Ime = Khíos<br>Χίος
	\|zemljovid = [[Datoteka:GreeceChios.png\|250px\|]]		\|zemljovid = [[Datoteka:GreeceChios.png\|250px\|]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T02:25:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{ otok |
|Ime = Khíos<br>Χίος
|zemljovid = [[Datoteka:GreeceChios.png|250px|]]
|smještaj = [[Egejsko more]]
|otočna skupina = [[Egejski otoci]]
|koordinate = 38°24′ S 26°1′ I
|država = [[Grčka]]
|gl.naselje = [[Hios (grad)|Hios]]
|površina = 910
|stanovništvo = 52 290
|slika = [[Datoteka:Chiostown.jpg|250px]]
}}
'''Khíos''' ili '''Hij''', '''Hios''' ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Χίος''), je peti po veličini [[Grčka|grčki]] otok sa svojih 842 km² u [[Egejsko more|Egejskom moru]] udaljen samo
7 km od [[Mala Azija|Male Azije]]. Glavni grad otoka je [[Hios (grad)|Hios]] zvan i ''Chora'' (grad) ili ''Kastro'' (Utvrda), on je i sjedište [[Grčke prefekture|prefekture]]
[[Prefektura Hij|Hij]]. Otok upravno pripada periferiji [[Sjeverni Egej]].

Khíos je tijekom [[Antika|antike]] bio znan i kao ''Ofiusa'' (mjesto zmija) i ''Pitiusa'' (mjesto pinija), za srednjeg vijeka bio je znan po svom [[Genoveški dijalekt|đenoveškom]] imenu - ''Scio'' ili [[Talijanski jezik|talijanskom]] ''Chio'', a za [[Osmansko carstvo|osmanlija]] po [[Turski jezik|turskom]] imenu ''Sakız'' (صاقيز ).
Otok je poznat po svojim brodarima, [[Mastika|mastici]] i pitoresknim srednjovjekovnim selima. Na otoku se nalazi poznati [[manastir]] iz [[11. stoljeće|11. st]] ''[[Nea Moni]]'', koji je
uvršten na [[UNESCO]]-ovu listu Svjetske baštine [[1990.]]

== Zemljopisne odlike ==
[[datoteka:Chios_NASA_satellite_image.jpg|mini|lijevo|260px|Slika otoka Khíos iz svemira (lipanj [[1996.]])]]
Khíos ima oblik polumjeseca, dug je oko 50 km, a maksimalna širina mu iznosi 28 km, ukupna dužina njegove obale je 213 km.
Khíos je goroviti otok, najviši vrhovi su ''Pelineo'' (1297 m.) i ''Epos'' (1. 188 m.) na sjeveru otoka. Po sredini otoka proteže se masiv ''Provatas''.
Istočne obale su niske i plodne, i na toj strani smješteno je najviše otočnih naselja. Zapadne obale otoka su stjenovite i strme.

Klima na Khíosu je tipična [[Sredozemna klima|sredozemna]] s vrućim i sušnim dugim ljetima te blagim i kišovitim zimama. Prosječna ljetna temperatura je 27 °C, a zimska 11 °C, iako nije rijetkost da ljeti zna biti i 40 °C, a i zime znaju biti znatno hladnije. Prosječna količina vlage u zraku je zimi oko 75%, a ljeti je oko 60%.

== Povijest ==
[[datoteka:Nea Moni - buildings.JPG|mini|260 px|desno|Manastir [[Nea Moni]] na [[UNESCO]]voj listi, najpoznatija je znamenitost otoka Khíosa]]
===Khíos za prapovijesti===
Otok Khíos je ljudsko stanište već pet tisuljeća. [[Arheologija|Arheološke]] iskopine u pećinama ''Agios Galas'' datirane su u [[3. tisućljeće pr. Kr.]]. Pored grada Emporio postoje [[neolit]]ska arheološka nalazišta iz vremena 2.600.-2.000 pr. Kr. Iskapanja na tom lokalitetu provodila je između [[1952.]] – [[1955.]] Britanska arheološka škola iz Atene.<ref>Boardman, John ''Excavations in Chios, 1952–1955: Greek Emporio'' (London : British School of Archaeology at Athens; Thames and Hudson, 1967), cf. also Hood, Sinclair ''Excavations in Chios, 1938–1955: prehistoric Emporio and Ayio Gala'' (London : British School
of Archaeology at Athens: Thames and Hudson, 1981-) {{ISBN|0500960178}}</ref>
Prvi poznati stanovnici otoka bili su ''Lelegesi'', - izgleda da su bili podložni [[Minojska kultura|Minojcima]] s [[Kreta|Krete]]. Njih su potisnuli [[Jonjani]] iz [[Mala Azija|Male Azije]]. Oko [[700. pr. Kr.]] Khíos je bio jedna od 12 izvornih država koji su tvorile [[Jonski savez]]. U to doba Khíos je kovao vlastite kovanice i bio jedno od važnijih kulturnih i trgovačkih središta.

===Khíos za antike===
Taj period blagostanja naglo je okončan - [[Perzijsko carstvo|perzijskom]] invazijom, Perzijanci su osvojili otok [[512. pr. Kr.]]. Nakon što su [[Perzija]]nci pobjeđeni u [[Bitka kod Salamine|Bitci kod Salamine]] i [[Bitka kod Plateje|Bitci kod Plateje]], otočani su protjerali perzijske vladare s Khíosa. Khíos je u vrijeme [[Delski savez|Delskog saveza]] doživio svoje drugo zlatno doba. No i ono nije dugo trajalo, - samo do [[Peloponeski rat|Peloponeskih ratova]], tad se otok odvajio od [[Atena (polis)|Atene]] i pridružio [[Sparta|Sparti]]. Od tada je nastupilo vrijeme nestabilnosti, Khíos je sklapao brojne saveze malo s [[Atena (polis)|Atenom]], malo s [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrom Makedonskim]] i
[[Rimljani]]ma.

===Srednji vijek===
Nakon trajne podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] - [[395.]] godine na Zapadno i Istočno Khíos je punih 6 stoljeća bio pod vlašću [[Bizant]]a. Kratkotrajno je pao pod vlast [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] ([[1090.]] – [[1097.]]) kad ga je zauzeo ''Çaka [[beg]]'', [[Turci|turski]] [[emir]] iz obližnje [[Izmir|Smirne]] za vrijeme prve turske ekspanzije na Egejske otoke.<ref>Brownworth, Lars (2009.) ''Lost to the West: The Forgotten Byzantine Empire That Rescued Western Civilization'', Crown Publishers, {{ISBN|978-0307407955}}: ". . . the Muslims captured Ephesus in 1090 and spread out to the Greek islands. Chios, Rhodes, and Lesbos fell in quick succession." str. 233.</ref> Ovu prvu tursku invaziju odbacili su [[Ivanovci|križari]] za [[Prvi križarski rat|Prvog križarskog rata]], a
otok je vraćen pod bizantsku upravu. Uslijedilo je stoljeće mira i prosperiteta koje je trajalo do pada [[Istanbul|Konstantinopolisa]] za vrijeme [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] ([[1204.]]). Tad je [[Bizant]] srušen od [[Latinsko carstvo|Latinskog carstva]], a otok Khíos pripao je [[Mletačka republika|Mletačkoj republici]]. No nakon pada Latinskog carstva [[1225.]], Khíos je vraćen pod Bizantsku upravu.

===Khíos pod đenovežanima (1261-1566)===

Nakon potpisivanja ''Mira iz Nimfeuma'' [[1261.]] Khíos je postao posjed [[Genova|Republike Genove]]<ref>William Miller, [http://links.jstor.org/sici?sici=0075-4269%281911%2931%3C42%3ATZOPAC%3E2.0.CO%3B2-C&size=LARGE&origin=JSTOR-enlargePage "The Zaccaria of Phocaea and Chios. (1275–1329.)"]''The Journal of Hellenic Studies'', Vol. 31, 1911 (1911), str. 42–55; doi:10.2307/624735.</ref> Zapravo posjed đenovežanina Benedetta Zaccaria koji je utemeljio svoju otočku kneževinu. No njegova sina Martina Zaccaria su otočani koji su ostali vjerni Bizantu istjerali [[1329.]] <ref>Arbel, Benjamin, Bernard Hamilton, and David Jacob. ''Latins and Greeks in the Eastern Mediterranean After 1204''. {{ISBN|0714633720}}.</ref>

No otočka neovisnost nije trajala dugo đenoveška flota pod zapovjedništvom Simonea Vignosa opsjela je Khíos [[1346.]], nakon pregovora u kojima su đenovežani obećali da neće dirati u zatečana zemljoposjednička prava predala se utvrda u gradu [[Hios (grad)|Hiosu]]. Nakon tog su đenovežani vladali Khíos gotovo dva stoljeća - ne pačajući se puno u vjerske tradicije otočana. Početkom [[16. stoljeće|16. st.]] poput ostalih susjednih egejskih otoka i Khíos je počeo plaćati danak [[sultan]]u, - u zamjenu za slobodu. No kad je sultan ocijenio da bi Khíos potencijalno mogao biti odskočna daska za zauzeće [[Istanbul]]a, njegove trupe zauzele su otok [[1566.]] godine.
[[datoteka:Eugène_Delacroix_-_Le_Massacre_de_Scio.jpg|mini|desno|260px|<center>[[Slika]] [[Eugène Delacroix|Eugèna Delacroixa]] ''[[Pokolj na Kiosu]]'' ([[Louvre|Musée du Louvre]], [[Pariz]])]]

===Khíos za otomanske vlasti===
Khíos je za [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] zadržao velik dio starih sloboda. Lokalna uprava i porezi su ostali u rukama Grka, a jedini znak turske prisutnosti bio je manji [[garnizon]] <ref>William St. Clair, That Greece Might Still Be Free, ''The Philhellenes in the War of Independence'', Oxford University Press, London, 1972, str.79. {{ISBN|0192151940}}.</ref> i nešto stanovnika koji su se naselili u Kastru ([[Hios (grad)|Hiosu]]) iz kojeg su se Grci morali maknuti.

===Khíos u novo doba===

[[datoteka:KonstantinosKanaris.jpg|200px|mini|lijevo|Slika Nikiforosa Litrasa: Kanarisi ''Dižu u zrak admiralski brod Nasuh Ali Paše'' (143×109 cm)]]
Za vrijeme [[Grčki rat za neovisnost]] ([[1821.]] – [[1829.]]) otočani baš nisu pohrlili u borbu, bojeći se gubitka svoje stečene slobode i relativnoga blagostanje koje su uživali. Zbog toga se na Khíos u ožujku [[1822.]], iskrcalo nekoliko stotina naoružanih ustanika sa susjednog otoka [[Samos]]a. Tad su im se i otočani pridružili, na to su Turci poslali na otok značajne snage koje su praktički gotovo
istrijebile stanovništvo. Pobili su ili odveli u zarobljeništvo oko 100 000 stanovnika od tadašnjih 120 000.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://greece.org:8080/opencms/opencms/HEC_Projects/Genocide/el/2_Events |accessdate=9. kolovoza 2010. |title=Hellenic Genocide Events, pristupljeno 9. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080804040759/http://www.greece.org:8080/opencms/opencms/HEC_Projects/Genocide/el/2_Events/ |archivedate=4. kolovoza 2008. }}</ref>
Taj događaj nazvan ''Pokolj na Khíosu'' uzbudio je cijelu tadašnju [[Europa|Europu]], osobito nakon glasnih prosvjeda [[Lord Byron|Lorda Byrona]], [[Victor Hugo|Victora Hugoa]] i istoimene slike [[Eugène Delacroix|Eugèna Delacroixa]].
Otok Khíos pogodila je velika nesreća [[1881.]] kad je otok pogodio jaki [[potres]], koji je u smrt odveo oko 5500 do 10000 ljudi.
<ref>[http://hal.archives-ouvertes.fr/docs/00/29/92/70/PDF/nhess-5-717-2005.pdf Y. Altinok, B. Alpar, N. Özer & Gazioglu C.: 1881 and 1949 earthquakes at the Chios-Cesme Strait (Aegean Sea) and their relation to tsunamis, Natural Hazards and Earth System Sciences, broj 5., str. 717- 725, pristupljeno 31. srpnja 2010.]</ref>

Khíos je postao sastavni dio [[Kraljevina Grčka|Grčkoga Kraljevstva]] nakon [[Balkanski ratovi|Prvoga balkanskoga rata]] (1912.), no broj stanovnika mu se značajno povećao tek nakon razmjene stanovništva nakon [[Grčko-turski rat 1919.-1922.|Grčko turskog rata 1919.–1922.]], kad se na otok doselilo brojno izbjeglo stanovništvo iz [[Mala Azija|Male Azije]].
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] otok je su okupirale [[Treći Reich|njemačke]] trupa od [[1941.]] do [[1944.]]

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz 2001. - [[Prefektura Hios|Hios]] (unutar prefekture su i manji obližnji otoci; [[Oinouses]] i [[Psara]]) imala je 51,936 stalnih stanovnika, od toga čak 97% živi na najvećem otoku Khíos.

Dobar dio otočana se iselio u veće grčke gradove, a i po svijetu, tako danas postoje zajednice otočana u [[London]]u, [[New York]]u, [[Montreal]]u i [[Australija|Australiji]].

=== Veća otočna naselja ===
{| class="prettytable sortable" style="text-align:left;"
!align="center" | Ime<br />Hrvatski
!align="center" | Ime<br />Grčki
!align="center" | Stanovnika(2001)<ref>[http://www.statistics.gr/gr_tables/S1101_SAP_1_TB_DC_01_03_Y.pdf Popis 2001., Grčki nacionalni statistički ured (EYSE) .pdf, str. 322]</ref>
!align="center" | Općina
!align="center" | Površina km²
|-
|| [[Hios (grad)|Hios]] || Χίος || align="right" | 23.779 || [[Hios (grad)|Hios]] || align="right" | 22,82
|-
|| [[Thimiana]] || Θυμιανά || align="right" | 1.491 || [[Agios Minas]] || align="right" | 7,67
|-
|| [[Kalimasia]] || Καλλιμασιά || align="right" | 930 || [[Ionia (Grčka)|Ionia]] || align="right" | 7,27
|-
|| [[Nenita]] || Νένητα || align="right" | 1.038 || [[Ionia (Grčka)|Ionia]] || align="right" | 9,47
|-
|| [[Marmaro]] || Μάρμαρο || align="right" | 1.045 || [[Kardamila]] || align="right" | 74,79
|-
|| [[Pirgi (Mastikokoria)|Pirgi]] || Πυργί || align="right" | 1.044 || [[Mastikokoria]] || align="right" | 59,55
|-
|| [[Vrontados]] || Βροντάδος || align="right" | 4.554 || [[Omiroupoli]] || align="right" | 40,86
|-
|| [[Langada]] || Λαγκάδα || align="right" | 916 || [[Omiroupoli]] || align="right" | 11,71
|}

== Gospodarstvo ==
Glavna gospodarska grana Khíos je poljoprivreda, otok ima dosta vode (za razliku od većine ostalih [[Egejsko more|Egejskih otoka]]). Na Khíos je dobro razvijeno; [[maslina]]rstvo, [[Vinova loza|vinogradarstvo]] i [[voćarstvo]], uzgoj [[Višnja|višanja]] i [[mandarina]].
No Khíos je prije svega poznat po proizvodnji [[mastike]], posebno u južnom dijelu otoka, u kraju koji se i zove - ''Mastikokoria''. Taj dio otoka, pun je gajeva zimzelenih stabala mastike (kraj oko sela ''Pirgi'', ''Mestá'' i ''Olimpia''). Berba mastike traje od kolovoza do kraja listopada. Tad se skuplja smola, koja se dobiva zarezivanjem mastikinih debala, ona se koristi kao začin pri proizvodnji poznate rakije ''Ouzo'', ali i kod žvakaćih guma i nekih slatkiša.
Značajni dio stanovnika Khíos bavi se brodarstvom, a posljednjih desetljeća [[20. stoljeće|20. st.]] naglo se razvio i turizam.
== Legende vezane uz otok Khíos ==
Po lokalnoj legendi je u ''Vrontadosu'' (predgrađu grada [[Hios (grad)|Hiosa]]) je navodno rođen pjesnik [[Homer]], no cijelu priču treba uzeti s rezervom jer i mnoga druga grčka naselja imaju slične priče.

=== Poznati stanovnici===

* [[Hipokrat s Khíosa]] ([[470. pr. Kr.]] - [[410. pr. Kr.]]), [[matematičar]], geometar i [[astronom]]
*[[Theopompus]] ([[378. pr. Kr.]] - oko [[320. pr. Kr.]]), povjesničar<ref>[http://www.livius.org/th/theopompus/theopompus.html Jona Lendering: Theopompus of Chios, Livius.org, pristupljeno 8. kolovoza 2010.]</ref>
*[[Andreas Papandreou]] ([[1919.]] – [[1996.]]) [[političar]] i predsjednik vlade
*[[Mikis Theodorakis]] ([[1925.]]-), [[skladatelj]]

==Gradovi prijatelji==

* {{ZD|I|ITA}} [[Genova]], [[Italija]] (1985.) <ref>[http://www.comuni-italiani.it/010/025/index.html Municipality of Genoa - Homepage].</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.chios.gr Službene stranice Prefekture Hij] {{gr icon}}
*[http://www.fragrant-chios.com/de/ Otok Khíos]: Opće informacije; povijest, plaže, naselja, znamenite osobe i objekti {{de icon}}
*[https://web.archive.org/web/20060302000551/http://www.chios.gr/chios_island_map2_en.htm Zemljovid otoka].
*[http://www.e-xios.gr/chios/index.html Portal otoka Khíosa] {{gr icon}}

[[Kategorija:Grčki otoci]]

Hij - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{gr icon}}' u '{{grč oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica