High-tech arhitektura - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T22:56:40Z

Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 22:56
Redak 1:		Redak 1:
	[[Datoteka:Olympiastadion_Muenchen.jpg\|mini\|<center>[[Frei Otto]] i [[Günther Behnisch]], [[Olimpijski stadion u Münchenu]] (1972.)]]		[[Datoteka:Olympiastadion_Muenchen.jpg\|mini\|<center>[[Frei Otto]] i [[Günther Behnisch]], [[Olimpijski stadion u Münchenu]] (1972.)]]
	'''High-tech arhitektura''', '''kasni modernizam''' ili '''strukturalni ekspresionizam''', je [[stil]] u [[arhitektura\|arhitekturi]] koji se razvio 70-ih godina 20. stoljeća, spajajući elemente industrije visokih tehnologija ([[engleski\|en.]] ''high-tech'') u arhitektonsko oblikovanje. U njoj se prednost daje industrijski proizvedenim materijalima od čelika, stakla, plastike i konstrukciji tzv. „ugradbenih elemenata” (''plug-in elements'') koji jamče dugotrajnost materijala i nisku cijenu održavanja<ref>[http://m.schuelerlexikon.de/mobile_kunst/Architekturstile_des_20_Jahrhunderts_High_Tech_Architektur.htm Architekturstile des 20. Jahrhunderts: High-Tech-Architektur] {{de}} Preuzeto 25. siječnja 2013.</ref>. High-tech arhitektura se pojavila kao nastavak prijašnjih ideja [[moderna arhitektura\|moderne arhitekture]] potpomognute napretkom u tehnološkim dostignućima, osobito iz područja konstrukcija zrakoplova i svemirskih letjelica, telekomunikacija i informacijskih tehnologija. Ona je poveznica između [[modernizam\|modernizma]] i [[postmodernizam\|postmodernizma]], te se teško može reći kada jedno razdoblje završava, a kada drugo počinje.		'''High-tech arhitektura''', '''kasni modernizam''' ili '''strukturalni ekspresionizam''', je [[stil]] u [[arhitektura\|arhitekturi]] koji se razvio 70-ih godina 20. stoljeća, spajajući elemente industrije visokih tehnologija ([[engleski\|en.]] ''high-tech'') u arhitektonsko oblikovanje. U njoj se prednost daje industrijski proizvedenim materijalima od čelika, stakla, plastike i konstrukciji tzv. „ugradbenih elemenata” (''plug-in elements'') koji jamče dugotrajnost materijala i nisku cijenu održavanja<ref>[http://m.schuelerlexikon.de/mobile_kunst/Architekturstile_des_20_Jahrhunderts_High_Tech_Architektur.htm Architekturstile des 20. Jahrhunderts: High-Tech-Architektur] {{nje oznaka}} Preuzeto 25. siječnja 2013.</ref>. High-tech arhitektura se pojavila kao nastavak prijašnjih ideja [[moderna arhitektura\|moderne arhitekture]] potpomognute napretkom u tehnološkim dostignućima, osobito iz područja konstrukcija zrakoplova i svemirskih letjelica, telekomunikacija i informacijskih tehnologija. Ona je poveznica između [[modernizam\|modernizma]] i [[postmodernizam\|postmodernizma]], te se teško može reći kada jedno razdoblje završava, a kada drugo počinje.
	[[Datoteka:Lloyd's building interior.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Unutrašnjost [[Zgrada Lloyd's\|Zgrade Lloyd's]] u [[London]]u arhitekta [[Richard Rogers\|Richarda Rogersa]] (1986.)]]		[[Datoteka:Lloyd's building interior.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Unutrašnjost [[Zgrada Lloyd's\|Zgrade Lloyd's]] u [[London]]u arhitekta [[Richard Rogers\|Richarda Rogersa]] (1986.)]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T23:36:06Z

Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 23:36
Redak 15:		Redak 15:
	Početkom 80-ih godina, high-tech arhitektura se počinje sve teže razlikovati od drugih pravaca [[postmoderna arhitektura\|postmoderne arhitekture]] (kao što je [[dekonstruktivistička arhitektura]]), jer postmoderni arhitekti koriste mnogo ideja i elemenata high-tech arhitekture. Upotreba viseće konstrukcije izvana koja nosi unutarnje katove, koji postaju polivalentni, su najbolje primjenili [[Norman Foster]] na [[Zgrada HSBC u Hong Kongu\|Zgradi HSBC]] iz 1985. (''The Hongkong and Shanghai Banking Corporation'') i [[I. M. Pei]] na Tornju BOC (''Bank of China'') iz 1990. u [[Hong Kong]]u, dok je najpoznatija takva građevina [[Zgrada Lloyd's]] u [[London]]u arhitekta [[Richard Rogers\|Richarda Rogersa]] (1986.), koju zovu i „Izvraćena zgrada”.		Početkom 80-ih godina, high-tech arhitektura se počinje sve teže razlikovati od drugih pravaca [[postmoderna arhitektura\|postmoderne arhitekture]] (kao što je [[dekonstruktivistička arhitektura]]), jer postmoderni arhitekti koriste mnogo ideja i elemenata high-tech arhitekture. Upotreba viseće konstrukcije izvana koja nosi unutarnje katove, koji postaju polivalentni, su najbolje primjenili [[Norman Foster]] na [[Zgrada HSBC u Hong Kongu\|Zgradi HSBC]] iz 1985. (''The Hongkong and Shanghai Banking Corporation'') i [[I. M. Pei]] na Tornju BOC (''Bank of China'') iz 1990. u [[Hong Kong]]u, dok je najpoznatija takva građevina [[Zgrada Lloyd's]] u [[London]]u arhitekta [[Richard Rogers\|Richarda Rogersa]] (1986.), koju zovu i „Izvraćena zgrada”.

	No, high-tech arhitektura se u 21. stoljeću razvila i evoluirala u '''eco-tech stil''' (tzv. ''green architekture'', tj. „zelena arhitektura”) ili '''održivu arhitekturu''' (''sustainable architecture''), uglavnom zbog klimatskih promjena i uporabe novih materijala. Ovi novi graditeljski sustavi su utemeljeni na [[ekologija\|ekološkoj]] učinkovitosti, pri čemu su arhitekti primorani prilagoditi svoje projekte energetskoj samodrživosti<ref>José Miguel Hernández Hernández, [http://www.jmhdezhdez.com/2011/10/high-tech-architecture-architects.html Arquitectura de Alta tecnología] {{es}} Preuzeto 25. siječnja 2013.</ref>.		No, high-tech arhitektura se u 21. stoljeću razvila i evoluirala u '''eco-tech stil''' (tzv. ''green architekture'', tj. „zelena arhitektura”) ili '''održivu arhitekturu''' (''sustainable architecture''), uglavnom zbog klimatskih promjena i uporabe novih materijala. Ovi novi graditeljski sustavi su utemeljeni na [[ekologija\|ekološkoj]] učinkovitosti, pri čemu su arhitekti primorani prilagoditi svoje projekte energetskoj samodrživosti<ref>José Miguel Hernández Hernández, [http://www.jmhdezhdez.com/2011/10/high-tech-architecture-architects.html Arquitectura de Alta tecnología] {{špa oznaka}} Preuzeto 25. siječnja 2013.</ref>.

	Zbog toga je danas je moguć suživot i miješanje stilova postmoderne arhitekture, dekonstruktivizma, zelene arhitekture i digitalne arhitekture (CAD).		Zbog toga je danas je moguć suživot i miješanje stilova postmoderne arhitekture, dekonstruktivizma, zelene arhitekture i digitalne arhitekture (CAD).

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T06:12:36Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 06:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''High-tech arhitektura'''-->~~[[Datoteka:Olympiastadion_Muenchen.jpg\|mini\|<center>[[Frei Otto]] i [[Günther Behnisch]], [[Olimpijski stadion u Münchenu]] (1972.)]]		[[Datoteka:Olympiastadion_Muenchen.jpg\|mini\|<center>[[Frei Otto]] i [[Günther Behnisch]], [[Olimpijski stadion u Münchenu]] (1972.)]]
	'''High-tech arhitektura''', '''kasni modernizam''' ili '''strukturalni ekspresionizam''', je [[stil]] u [[arhitektura\|arhitekturi]] koji se razvio 70-ih godina 20. stoljeća, spajajući elemente industrije visokih tehnologija ([[engleski\|en.]] ''high-tech'') u arhitektonsko oblikovanje. U njoj se prednost daje industrijski proizvedenim materijalima od čelika, stakla, plastike i konstrukciji tzv. „ugradbenih elemenata” (''plug-in elements'') koji jamče dugotrajnost materijala i nisku cijenu održavanja<ref>[http://m.schuelerlexikon.de/mobile_kunst/Architekturstile_des_20_Jahrhunderts_High_Tech_Architektur.htm Architekturstile des 20. Jahrhunderts: High-Tech-Architektur] {{de}} Preuzeto 25. siječnja 2013.</ref>. High-tech arhitektura se pojavila kao nastavak prijašnjih ideja [[moderna arhitektura\|moderne arhitekture]] potpomognute napretkom u tehnološkim dostignućima, osobito iz područja konstrukcija zrakoplova i svemirskih letjelica, telekomunikacija i informacijskih tehnologija. Ona je poveznica između [[modernizam\|modernizma]] i [[postmodernizam\|postmodernizma]], te se teško može reći kada jedno razdoblje završava, a kada drugo počinje.		'''High-tech arhitektura''', '''kasni modernizam''' ili '''strukturalni ekspresionizam''', je [[stil]] u [[arhitektura\|arhitekturi]] koji se razvio 70-ih godina 20. stoljeća, spajajući elemente industrije visokih tehnologija ([[engleski\|en.]] ''high-tech'') u arhitektonsko oblikovanje. U njoj se prednost daje industrijski proizvedenim materijalima od čelika, stakla, plastike i konstrukciji tzv. „ugradbenih elemenata” (''plug-in elements'') koji jamče dugotrajnost materijala i nisku cijenu održavanja<ref>[http://m.schuelerlexikon.de/mobile_kunst/Architekturstile_des_20_Jahrhunderts_High_Tech_Architektur.htm Architekturstile des 20. Jahrhunderts: High-Tech-Architektur] {{de}} Preuzeto 25. siječnja 2013.</ref>. High-tech arhitektura se pojavila kao nastavak prijašnjih ideja [[moderna arhitektura\|moderne arhitekture]] potpomognute napretkom u tehnološkim dostignućima, osobito iz područja konstrukcija zrakoplova i svemirskih letjelica, telekomunikacija i informacijskih tehnologija. Ona je poveznica između [[modernizam\|modernizma]] i [[postmodernizam\|postmodernizma]], te se teško može reći kada jedno razdoblje završava, a kada drugo počinje.
	[[Datoteka:Lloyd's building interior.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Unutrašnjost [[Zgrada Lloyd's\|Zgrade Lloyd's]] u [[London]]u arhitekta [[Richard Rogers\|Richarda Rogersa]] (1986.)]]		[[Datoteka:Lloyd's building interior.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Unutrašnjost [[Zgrada Lloyd's\|Zgrade Lloyd's]] u [[London]]u arhitekta [[Richard Rogers\|Richarda Rogersa]] (1986.)]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T01:39:11Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 01:39
Redak 41:		Redak 41:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|High-tech architecture}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* Colin Davies, ''High Tech Architecture'', Thames & Hudson, 1989., {{ISBN\|0-500-27534-3}}.		* Colin Davies, ''High Tech Architecture'', Thames & Hudson, 1989., {{ISBN\|0-500-27534-3}}.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-04T23:21:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Olympiastadion_Muenchen.jpg|mini|<center>[[Frei Otto]] i [[Günther Behnisch]], [[Olimpijski stadion u Münchenu]] (1972.)]]
'''High-tech arhitektura''', '''kasni modernizam''' ili '''strukturalni ekspresionizam''', je [[stil]] u [[arhitektura|arhitekturi]] koji se razvio 70-ih godina 20. stoljeća, spajajući elemente industrije visokih tehnologija ([[engleski|en.]] ''high-tech'') u arhitektonsko oblikovanje. U njoj se prednost daje industrijski proizvedenim materijalima od čelika, stakla, plastike i konstrukciji tzv. „ugradbenih elemenata” (''plug-in elements'') koji jamče dugotrajnost materijala i nisku cijenu održavanja<ref>[http://m.schuelerlexikon.de/mobile_kunst/Architekturstile_des_20_Jahrhunderts_High_Tech_Architektur.htm Architekturstile des 20. Jahrhunderts: High-Tech-Architektur] {{de}} Preuzeto 25. siječnja 2013.</ref>. High-tech arhitektura se pojavila kao nastavak prijašnjih ideja [[moderna arhitektura|moderne arhitekture]] potpomognute napretkom u tehnološkim dostignućima, osobito iz područja konstrukcija zrakoplova i svemirskih letjelica, telekomunikacija i informacijskih tehnologija. Ona je poveznica između [[modernizam|modernizma]] i [[postmodernizam|postmodernizma]], te se teško može reći kada jedno razdoblje završava, a kada drugo počinje.
[[Datoteka:Lloyd's building interior.jpg|mini|lijevo|<center>Unutrašnjost [[Zgrada Lloyd's|Zgrade Lloyd's]] u [[London]]u arhitekta [[Richard Rogers|Richarda Rogersa]] (1986.)]]

==Pojava i razvitak==
[[Datoteka:HK_HSBC_Main_Building_2008.jpg|mini|<center>[[Norman Foster]], [[Zgrada HSBC u Hong Kongu]] (1983.-85.)]]
Strukturalni ekspresionizam je pojam koji se javio još početkom 20. stoljeća kako bi se pojasnila gradnja [[viseći most|visećih mostova]], [[željeznički kolodvor|željezničkih kolodvora]] i telekomunikacijskih tornjeva novih konstrukcija od [[čelik]]a.
[[Datoteka:Torre-agbar-nit.jpg|mini|<center>[[Jean Nouvel]], ''[[Torre Agbar]]'', [[Barcelona]] (2005.)]]
Visoke tehnologije u arhitekturi je koristio još [[Buckminster Fuller]] 1940-ih kako bi napravio montažnu kuću koja bi odgovarala svakom okolišu i koja bi učinkovito koristila energiju i izvore („Dymaxion kuća”).

Na pojavu high-tech arhitekture je utjecao i [[brutalizam]], arhitektonski stil koji su pokrenuli bračni par arhitekata [[Alison i Peter Smithson]] 1960-ih u [[Engleska|Engleskoj]], je prvi bez brige za modernističkom čistoćom formi, nasuprot [[internacionalni stil|internacionalnom stilu]], otkrivao unutarnju [[konstrukcije|konstrukciju]] građevine. To je postalo prepoznatljivo obilježje high-tech arhitekture, kao što se može vidjeti na jednom od najranijih djela, [[Olimpijski stadion u Münchenu|Olimpijskom stadion u Münchenu]] iz 1972. god. ([[Frei Otto]], [[Günther Behnisch]], i dr.). Ideja otvorenog izlaganja cijevi, električnih vodova i ventilacijskih cijevi, je dovedena do krajnosti na [[Centar Georges Pompidou|Centru Georges Pompidou]] u [[Pariz]]u koji su izgradili [[Renzo Piano]] i [[Richard Rogers]] (1971.-77.), gdje su konstrukcijski elementi od čelika poprimili estetske vrijednosti.

Sam stil je dobio ime po knjizi o dizajnu i uređenju doma, ''High Tech: The Industrial Style and Source Book for The Home'' novinarki [[Joan Kron]] i [[Suzanne Slesin]], objavljene 1978. god. u New Yorku<ref>Joan Kron i Suzanne Slesin, ''High-tech: the industrial style and source book for the home'', Crown Publishers, New York, 1978. {{ISBN|051753262X}}</ref>, u kojoj njime autorice opisuju novu vrstu zgrada u kojima se „ne skrivaju cijevi, prekidači i vodovi”, stvarajući „tehnološki dojam” zgrade. Zbog popularnosti knjige pojam ''high-tech'' je vrlo brzo ušao u svakodnevnu primjenu.

Početkom 80-ih godina, high-tech arhitektura se počinje sve teže razlikovati od drugih pravaca [[postmoderna arhitektura|postmoderne arhitekture]] (kao što je [[dekonstruktivistička arhitektura]]), jer postmoderni arhitekti koriste mnogo ideja i elemenata high-tech arhitekture. Upotreba viseće konstrukcije izvana koja nosi unutarnje katove, koji postaju polivalentni, su najbolje primjenili [[Norman Foster]] na [[Zgrada HSBC u Hong Kongu|Zgradi HSBC]] iz 1985. (''The Hongkong and Shanghai Banking Corporation'') i [[I. M. Pei]] na Tornju BOC (''Bank of China'') iz 1990. u [[Hong Kong]]u, dok je najpoznatija takva građevina [[Zgrada Lloyd's]] u [[London]]u arhitekta [[Richard Rogers|Richarda Rogersa]] (1986.), koju zovu i „Izvraćena zgrada”.

No, high-tech arhitektura se u 21. stoljeću razvila i evoluirala u '''eco-tech stil''' (tzv. ''green architekture'', tj. „zelena arhitektura”) ili '''održivu arhitekturu''' (''sustainable architecture''), uglavnom zbog klimatskih promjena i uporabe novih materijala. Ovi novi graditeljski sustavi su utemeljeni na [[ekologija|ekološkoj]] učinkovitosti, pri čemu su arhitekti primorani prilagoditi svoje projekte energetskoj samodrživosti<ref>José Miguel Hernández Hernández, [http://www.jmhdezhdez.com/2011/10/high-tech-architecture-architects.html Arquitectura de Alta tecnología] {{es}} Preuzeto 25. siječnja 2013.</ref>.

Zbog toga je danas je moguć suživot i miješanje stilova postmoderne arhitekture, dekonstruktivizma, zelene arhitekture i digitalne arhitekture (CAD).

==Predstavnici==

{| cellpadding="20"
|- valign="top"
|
* [[Günther Behnisch]]
* [[Herzog & de Meuron]]
* [[Santiago Calatrava]]
* [[Norman Foster]]
* [[Nicholas Grimshaw]]
* [[Michael Hopkins]]
* [[Toyo Ito]]
||
* [[Frei Otto]]
* [[I. M. Pei]]
* [[Renzo Piano]]
* [[Richard Rogers]]
* [[Kenzo Tange]]
* [[Schweger & Partner]]
|}

==Izvori==
{{commonscat|High-tech architecture}}
{{izvori}}
* Colin Davies, ''High Tech Architecture'', Thames & Hudson, 1989., {{ISBN|0-500-27534-3}}.
* ''Hi-Tec Architecture'', Daab-Verlag, 2009., {{ISBN|978-3-86654-020-0}}.

==Vanjske poveznice==
*[http://www.worldarchitecturemap.org/styles/modern-high-tech Popis high-tech zgrada]
*[https://web.archive.org/web/20060318172141/http://www.archpedia.com/Styles-High-Tech.html High-tech architecture na Archpedia entry]

[[Kategorija:High-tech arhitektura| ]]