WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T06:07:06Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 06:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hidrostatika'''-->~~[[datoteka:Hydraulic Force, language neutral.png\|mini\|desno\|250px\|Način rada [[hidraulička preša\|hidraulične preše]].]]		[[datoteka:Hydraulic Force, language neutral.png\|mini\|desno\|250px\|Način rada [[hidraulička preša\|hidraulične preše]].]]

	[[datoteka:Pressure distribution on an immersed cube.png\|mini\|desno\|250px\|[[Hidrostatički tlak]] se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje [[uzgon]].]]		[[datoteka:Pressure distribution on an immersed cube.png\|mini\|desno\|250px\|[[Hidrostatički tlak]] se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje [[uzgon]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T00:21:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Hydraulic Force, language neutral.png|mini|desno|250px|Način rada [[hidraulička preša|hidraulične preše]].]]

[[datoteka:Pressure distribution on an immersed cube.png|mini|desno|250px|[[Hidrostatički tlak]] se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje [[uzgon]].]]

[[datoteka:Communicating vessels.png|mini|desno|250px|[[Spojene posude]].]]

[[datoteka:ANIMvasicomunicanti.gif|mini|desno|250px|Punjenje spojenih posuda.]]

'''Hidrostatika''' je grana hidromehanike ([[mehanika fluida]]) koja se bavi [[pojava]]ma i [[sila]]ma u [[tekućine|tekućinama]] koje miruju. Tri su osnovna zakona hidrostatike:

* U tekućini koja ispunjava zatvorenu posudu vanjski se [[tlak]] širi jednoliko na sve strane ([[Pascalov zakon]] ili [[hidrostatički tlak]]). Hidrostatički tlak je tlak koji u tekućini nastaje zbog njezine [[težina|težine]]. [[Pokus]]ima možemo dokazati da se tlak u tekućini:
** povećava sa dubinom;
** jednak je na svim mjestima na istoj dubini (u istoj tekućini);
** djeluje jednako u svim smjerovima.
Praktičnu primjenu ima taj zakon kod [[hidraulička preša|hidraulične preše]].

* Svako tijelo uronjeno u tekućinu gubi od svoje težine onoliko koliko je teška njime istisnuta tekućina ([[Arhimedov zakon]]). Dakle, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje [[uzgon]], koji je jednak i suprotno usmjeren težini istisnute tekućine. Drugim riječima može se reći: "Tijelo uronjeno u tekućinu lakše je za težinu istisnute tekućine".

* Kada tijelo pluta na površini tekućine, težina mu je jednaka težini tekućine što je istisnuta onim dijelom tijela koji se nalazi ispod razine tekućine. <ref> '''hidrostatika''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25436] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Hidrostatički paradoks ==
{{glavni|Hidrostatički paradoks}}

'''Hidrostatički paradoks''' ili '''Arhimedov paradoks''' ([[Arhimed]]) glasi: <ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

* Sila koju stvara hidrostatički tlak na vodoravno dno bilo kakve posude zavisi od dubine nestlačive tekućine i iznosa površine dna posude, a ne zavisi od oblika posude.

Tako je u četiri posude različitih oblika, otvorenih prema istom [[Atmosferski tlak|atmosferskom tlaku]] ''p<sub>a</sub>'', gdje je dubina vode ''H'' iznad jednakih iznosa površine ''A'', i sila [[hidrostatički tlak|hidrostatičkog tlaka]] na dno svih posuda ista.

== Zakon o spojenim posudama ==
{{glavni|Spojene posude}}

'''Spojene posude''' su međusobno povezane posude tako da se [[tekućina]] u njima može slobodno [[gibanje|gibati]] iz jedne u drugu. Visina stupca tekućine u svim je spojenim posudama jednaka, što se naziva '''zakonom o spojenim posudama'''.

Ako uzmemo [[cijev]] u obliku slova ''U'' i nalijemo u nju vodu, vidjet ćemo da će [[voda]] u jednom i drugom kraku biti jednako visoko. To proizlazi iz činjenice što [[hidrostatski tlak]] na svakom mjestu cijevi koja spaja posude ovisi samo o visini stupca tekućine do površine nad tim mjestom. Kad bi visine obiju strana kod cijevi istog presjeka bile različito visoke, značilo bi da s jedne strane djeluje veća [[sila]] nego s druge, pa bi to izazvalo strujanje tekućine dok se ne bi izjednačile visine u posudama. U vodokaznoj cijevi [[kotao|kotla]] voda stoji jednako visoko kao i u kotlu. Kad se u blizini rijeke iskopa [[bunar]], voda koja se iz rijeke provlači kroz pjeskovito tlo, takozvana temeljna voda, napuni bunar i stoji jednako visoko kao što je i [[vodostaj]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]].

Nalaze li se u U cijevi dvije tekućine koje se ne miješaju, na primjer [[ulje]] i voda, dakle različitih [[Relativna gustoća|specifičnih težina]], obje razine tekućina u istoj visini. Ulje ima manju specifičnu težinu ''γ<sub>1</sub>'', pa je potreban viši stupac ulja da svojim pritiskom drži ravnotežu stupcu vode u drugom kraku. Vrijedi:

:<math> \frac{\gamma_1}{\gamma_2} = \frac{\rho_1}{\rho_2} = \frac{h_2}{h_1} </math>

Zaključak: specifične težine, odnosno [[gustoća|gustoće]] dviju tekućina u spojenim posudama odnose se obrnuto proporcionalno kao visine njihovih stupaca. Iz navedenog izraza vidimo da ovakva cijev omogućuje određivanje specifične težine neke tekućine ako su poznate ostale 3 veličine.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mehanika fluida]]

Hidrostatika - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica