Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Fizička geografija' u 'Kategorija:Fizički zemljopis'

2025-06-13T00:52:06Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Fizička geografija' u 'Kategorija:Fizički zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 00:52
Redak 118:		Redak 118:
	*[http://www.geografija.hr/stranica.asp?id_stranice=537&id_substranice=539&id_projekta=3 O postanku hidrosfere]		*[http://www.geografija.hr/stranica.asp?id_stranice=537&id_substranice=539&id_projekta=3 O postanku hidrosfere]

	[[Kategorija:~~Fizička geografija~~]]		[[Kategorija:Fizički zemljopis]]
	[[Kategorija:Hidrologija\| ]]		[[Kategorija:Hidrologija\| ]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T06:03:46Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 06:03
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hidrologija'''-->~~[[Datoteka:Land ocean ice cloud 1024.jpg\|mini\|250px\|Voda pokriva 70% Zemljine površine.]]		[[Datoteka:Land ocean ice cloud 1024.jpg\|mini\|250px\|Voda pokriva 70% Zemljine površine.]]
	[[Datoteka:Hidrologija_podjela.png\|mini\|250px\|Podjela hidrologije.]]		[[Datoteka:Hidrologija_podjela.png\|mini\|250px\|Podjela hidrologije.]]
	'''Hidrologija''' ([[grčki jezik\|grčki]]: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o [[voda\|vodi]], njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi. Podrazumijeva zajedno i [[hidrološki ciklus]] i [[vodna bogatstva]].		'''Hidrologija''' ([[grčki jezik\|grčki]]: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o [[voda\|vodi]], njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi. Podrazumijeva zajedno i [[hidrološki ciklus]] i [[vodna bogatstva]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T06:51:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Land ocean ice cloud 1024.jpg|mini|250px|Voda pokriva 70% Zemljine površine.]]
[[Datoteka:Hidrologija_podjela.png|mini|250px|Podjela hidrologije.]]
'''Hidrologija''' ([[grčki jezik|grčki]]: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o [[voda|vodi]], njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi. Podrazumijeva zajedno i [[hidrološki ciklus]] i [[vodna bogatstva]].

Djelatna područja hidrologije uključuju [[Oceanologija|oceanologiju]] i [[Hidrologija kopna|hidrologiju kopna]]. Hidrologija kopna se opet dijeli na sljedeće grane: [[Hidrometeorologija|hidrometeorologiju]], [[Potamologija|potamologiju]] ili hidrografiju, [[Limnologija|limnologiju]], [[Hidrogeologija|hidrogeologiju]] i [[Glaciologija|glaciologiju]], tj. kriologiju.

== Povijest ==

Hidrologija je predmet istraživanja tisućama godina. [[Nil]] je primjerice pregrađen oko 4000. pr. Kr. radi poboljšavanja poljoprivredne proizvodnje dotad neplodne zemlje. [[Mezopotamija|Mezopotamski]] gradovi bili su zaštićeni od poplava visokim zemljanim zidovima. [[antička Grčka|Grci]] i [[antički Rim|Rimljani]] gradili su [[akvadukt]]e, a [[povijest Kine|Kinezi]] sustave za navodnjavanje i nadziranje [[poplava]].

[[Vitruvije|Marko Vitruvije]] u 1. stoljeću pr. Kr. napisao je filozofsku teoriju hidrološkog ciklusa u kojem oborine koje padnu u planinama prodiru kroz Zemljinu površinu te u nizinama oblikuju rijeke i izvore. Usvajanjem ponešto „znanstvenijeg” pristupa, [[Leonardo da Vinci]] i [[Bernard Palissy]] došli su, neovisno jedan o drugom, do preciznog prikaza hidrološkog ciklusa. Hidrološke varijable nisu se kvantitativno određivale sve do 17. stoljeća.

U pionire moderne hidrološke znanosti ubrajaju se [[Pierre Perrault]], [[Edme Mariotte]] i [[Edmond Halley]]. Mjerenjem oborina i viška vode te određivanjem otjecajnog područja, Perrault je pokazao da je kiša razmjerna toku rijeke [[Seine]]. Mariotte je povezao mjerenja brzine i riječnog presjeka da prikupi nanose također u Seini. Halley je pokazao da je isparavanje iz [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] razmjerno otjecanju rijeka koje utječu u more.

Napredak u 18. stoljeću postignut je zahvaljujući Bernoullijevom piezometru i [[Bernoullijeva jednadžba|jednadžbi]], [[Pitotova cijev|Pitotovoj cijevi]] i Chezyjevoj formuli. U 19. stoljeću razvija se podzemna hidrologija ponajprije [[Darcyjev zakon|Darcyjevim zakonom]], Dupuit—Thiemovom formulom istjecanja i Hagen—Poiseuilleovom jednadžbom kapilarnog toka.

1922. godine osnovano je Međunarodno hidrološko udruženje ('''IASH''', ''International Association of Scientific Hydrology'').

U 20. stoljeću važnost racionalne analize nadmašila je empirizam, dok istodobno vladine agencije pokreću vlastite hidrološke istraživačke programe. Od posebne važnosti bijahu Shermanov hidrografski uređaj, Hortonova teorija infiltracije i [[akviferni test|Theisova jednadžba]] koja opisuje hidrauliku izvora. Hidrologiji se od 1950. pristupa na većoj teoretskoj bazi omogućenoj ponajprije napretkom u fizikalnom razumijevanju hidroloških procesa i pojavom računala.

== Hidrološki ciklus ==
{{glavni|hidrološki ciklus}}

Središnja tema hidrologije jest kretanje vode na Zemlji koje se odvija na različite načine i u različitim mjerama. Najjednostavnije objašnjenje jednog hidrološkog ciklusa izgledalo bi ovako: Sunčevo zračenje ([[insolacija]]) jedan je od glavnih uzročnika gibanja vode. Zbog tog zračenja vode isparavaju iz [[ocean]]a, a zatim [[kondenzacija|kondenziraju]] u oblake. Ti oblaci kreću se iznad kopna i proizvode kišu koja teče niz rijeke natrag u ocean zatvarajući ciklus.

== Hidrološka mjerenja ==

Hidrološkim mjerenjima bavi se [[hidrometrija]], koja prvenstveno mjeri hidrološke pojave i prikazuje ih preko osnovnih i/ili izvedenih fizikalnih veličina izraženih u [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|SI sustavu jedinica]]. Sekundarni zadatak jest obrada podataka dobivenih tim mjerenjima.

Na temelju hidrometrijskih mjerenja izrađuju se [[Matematički model|matematički modeli]] za [[programiranje]] '''vodnih količina'''. Poseban značaj imaju opažanja i mjerenja na već izgrađenim [[Građevine|građevinskim objektima]] i [[Vodoprivredni sustavi|vodoprivrednim sustavima]] jer se stječu iskustva za projektiranje novih objekata i sustava.

=== Uređaji i sustavi korišteni u hidrometriji ===

Kretanje vode na [[Zemlja|Zemlji]] može se mjeriti na brojne načine. Ta je informacija jednako važna i za određivanje vodnih bogatstava i za razumijevanje procesa upletenih u [[hidrološki ciklus]]. Hidrolozi koriste sljedeće uređaje kako bi obavili mjerenje određene hidrološke pojave:

* [[kišomjer]]: kiša i snijeg,
* [[tokomjer]]: [[riječni protok]],
* [[radar]]: svojstva oblaka,
* [[piezometar]]: pritisak i dubina podzemne vode (vidi: [[akviferni test]]),
* [[tensiometar]] i [[vremensko-područni reflektometar]]: [[vlažnost tla]],
* [[umjetni satelit|sateliti]],
* [[disdrometar]]: karakteristike oborina,
* [[omčasti psihrometar]]: vlažnost,
* [[infiltrometar]]: infiltracija,
* [[živin barometar]]: tlak zraka,
* [[barograf]]: tlak zraka na principu [[aneroid]]a.

== Hidrološko predviđanje ==

Promatranja hidroloških procesa koriste se u predviđanju budućih kretanja i količina vode.

; Statistička hidrologija

Analiziranjem [[statistika|statističkih]] svojstava hidroloških zapisa, kao što su oborine ili riječni (pro)tok, hidrolozi mogu procijeniti buduće hidrološke pojave. To ipak pretpostavlja da svojstva procesa ostaju nepromijenjene.

Vidi: [[povratni period]].

; Hidrološko modeliranje

S razumijevanjem kako promjene u okolini utječu na kretanje vode, hidrolozi mogu također stvoriti modele za predviđanje kako će se te promjene odvijati u budućnosti.

== Hidrološki prijenos ==

Kretanje vode značajno je sredstvo kojim se drugi materijali poput tla ili zagađivača prenose s jednog mjesta na drugo.

Vidi: [[erozija]], [[zagađenje]].

== Primjene hidrologije ==

Hidrologija izravno ili neizravno omogućuje sljedeće postupke i predviđanja:

* ublažavanje i predviđanje [[poplava]], [[klizište|klizišta]] i rizika od [[suša|suše]],
* dizajniranje shemâ za [[navodnjavanje]] te upravljanje [[poljoprivreda|poljoprivrednom]] proizvodnjom,
* osiguravanje [[pitka voda|pitke vode]],
* dizajniranje [[brana|branâ]] radi [[vodna opskrba|opskrbe vodom]] ili stvaranja [[hidroelektricitet|hidroelektrične struje]],
* dizajniranje [[most]]ova,
* predviđanje [[geomorfologija|geomorfoloških]] promjena poput [[erozija|erozije]] i [[sedimentacija|sedimentacije]],
* određivanje učinaka prirodne i antropogene (ljudski uzrokovane) promjene okoline na [[vodna bogatstva]],
* određivanje rizika zagađenja [[promet]]om,
* uspostavljanje smjernica okolinske politike.

=== Hidrološki zadatci ===

S obzirom na gore navedene primjene, zadatci postaju razvidni:

;Primarni
# Prikupljanje podataka, odnosno opažanja i mjerenja, te obrada [[Hidrološke podloge|hidroloških podloga]];
# Sustavna analiza hidroloških podloga korištenjem suvremene teorijske spoznaje te oblikovanje rezultata na način primjeren potrebama inženjerske prakse.

;Sekundarni
# Hidrologija pruža podloge za rješavanje [[Hidrotehnika|hidrotehničkih]] problema;
# Sa stajališta hidrotehnike, naglasak u primjeni hidrologije nalazi se na utvrđivanju [[Vodne količine|vodnih količina]].

== Vidi ==

* [[bunarska voda]]
* [[hidrauličko inženjerstvo]]
* [[hidrograf]]
* [[hidroinformatika]]
* [[hijetograf]]
* [[industrija vode]]
* [[izlučivanje vode]]
* [[kemijska hidrologija]]
* [[limnologija]]
* [[otjecajni sustav]]
* [[podzemna voda]]
* [[razina podzemne vode]]
* [[razvodnica]]
* [[rijeka (vodotok)|rijeka]]
* [[slatka voda]]
* [[struja (voda)]]
* [[virtualna voda]]
* [[vlažnost tla]]

== Vanjske poveznice ==

*[https://web.archive.org/web/20060516022544/http://www.cig.ensmp.fr/~hubert/glu/aglo.htm Međunarodni rječnik hidrologije]
*[http://www.geografija.hr/stranica.asp?id_stranice=537&id_substranice=539&id_projekta=3 O postanku hidrosfere]

[[Kategorija:Fizička geografija]]
[[Kategorija:Hidrologija| ]]

Hidrologija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Fizička geografija' u 'Kategorija:Fizički zemljopis'

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica