Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo'

2026-03-14T21:21:44Z

Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo'

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2026. u 21:21
Redak 10:		Redak 10:

	==Hidroenergetski sustav Drave==		==Hidroenergetski sustav Drave==
	Rijeka [[Drava]] ukupne je slivne [[površina\|površine]] 42 238 [[Četvorni kilometar\|km<sup>2</sup>]], a protječe kroz 5 europskih država. Njena duljina u Hrvatskoj je 323 [[kilometar\|kilometra]]. Na Dravi su izgrađene 3 hidroelektrane: HE Varaždin (1975.), [[Hidroelektrana Čakovec\|HE Čakovec]] (1982.) i [[Hidroelektrana Dubrava\|HE Dubrava]] (1989.), a ukupno na cijelom toku su 22 [[hidroelektrana\|hidroelektrane]]. Hidroelektrane su višenamjenske, a glavne namjene su: proizvodnja električne energije, opskrba vodom, obrana od poplava, zaštita zemljišta od izjedanja ([[erozija]]), [[navodnjavanje]], odvodnja, [[promet]]. Hidroelektrane su niskotlačne, derivacijske i s umjetnim jezerima za potpuno dnevno i djelomično tjedno izravnanje. Sve tri hidroelektrane imaju mali agregat (proizvodnu jedinicu biološkog minimuma smještenu na [[brana\|brani]]). Osim toga, HE Čakovec ima jednu, a HE Dubrava dvije male proizvodne jedinice na lijevom drenažnom jarku. Radom sve tri hidroelektrane upravlja se daljinski iz jednog središta, iz tzv. komande lanca smještene u Varaždinu. Time se ostvaruje povećanje proizvodnje električne energije optimizacijom korištenja voda, povećanje pogonske spremnosti agregata planiranjem termina i trajanja poslova održavanja i sigurno provođenje velikih vodnih valova kroz sustav hidroelektrana.<ref>[http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/121.pdf] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160306224300/http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/121.pdf \|date=6. ožujka 2016. }} "HEP Vjesnik 121", www.hep.hr, 2000., vidi dopusnicu [[~~Wikipedija~~:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#HEP Vjesnik\|HEP Vjesnik]].</ref><ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/default.aspx] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20120830154936/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/default.aspx \|date=30. kolovoza 2012. }} "PP HE Sjever", HEP Proizvodnja d.o.o., www.hep.hr, 2012.</ref>		Rijeka [[Drava]] ukupne je slivne [[površina\|površine]] 42 238 [[Četvorni kilometar\|km<sup>2</sup>]], a protječe kroz 5 europskih država. Njena duljina u Hrvatskoj je 323 [[kilometar\|kilometra]]. Na Dravi su izgrađene 3 hidroelektrane: HE Varaždin (1975.), [[Hidroelektrana Čakovec\|HE Čakovec]] (1982.) i [[Hidroelektrana Dubrava\|HE Dubrava]] (1989.), a ukupno na cijelom toku su 22 [[hidroelektrana\|hidroelektrane]]. Hidroelektrane su višenamjenske, a glavne namjene su: proizvodnja električne energije, opskrba vodom, obrana od poplava, zaštita zemljišta od izjedanja ([[erozija]]), [[navodnjavanje]], odvodnja, [[promet]]. Hidroelektrane su niskotlačne, derivacijske i s umjetnim jezerima za potpuno dnevno i djelomično tjedno izravnanje. Sve tri hidroelektrane imaju mali agregat (proizvodnu jedinicu biološkog minimuma smještenu na [[brana\|brani]]). Osim toga, HE Čakovec ima jednu, a HE Dubrava dvije male proizvodne jedinice na lijevom drenažnom jarku. Radom sve tri hidroelektrane upravlja se daljinski iz jednog središta, iz tzv. komande lanca smještene u Varaždinu. Time se ostvaruje povećanje proizvodnje električne energije optimizacijom korištenja voda, povećanje pogonske spremnosti agregata planiranjem termina i trajanja poslova održavanja i sigurno provođenje velikih vodnih valova kroz sustav hidroelektrana.<ref>[http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/121.pdf] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20160306224300/http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/121.pdf \|date=6. ožujka 2016. }} "HEP Vjesnik 121", www.hep.hr, 2000., vidi dopusnicu [[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#HEP Vjesnik\|HEP Vjesnik]].</ref><ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/default.aspx] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20120830154936/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/default.aspx \|date=30. kolovoza 2012. }} "PP HE Sjever", HEP Proizvodnja d.o.o., www.hep.hr, 2012.</ref>

	===Poplave na Dravi===		===Poplave na Dravi===

Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije

2025-04-03T06:17:57Z

nije uvezlo s hr.wikipedije

Nova stranica

[[Datoteka:He Varazdin 4.jpg|300px|mini|desno|Hidroelektrana Varaždin.]]
[[Datoteka:HE Varazdin 1.jpg|300px|mini|desno|Hidroelektrana Varaždin.]]
[[Datoteka:HE Varazdin 2.jpg|300px|mini|desno|Radi redovnog čišćenja naplavina, odnosno vodene kuge s rešetke na ulaznoj građevini strojarnice HE Varaždin, početkom kolovoza 2008. radilo se u 3 smjene.]]
[[Datoteka:HE Varazdin 3.jpg|300px|mini|desno|[[Brana]] HE Varaždin (20. rujna 2010.)]]

'''Hidroelektrana Varaždin''' ili '''HE Varaždin''' je smještena na rijeci [[Drava|Dravi]], pokraj grada [[Varaždin]]a, u [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapadnom dijelu Hrvatske]] ([[Varaždinska županija]]), [[umjetno jezero]] je manjim dijelom u [[Slovenija|Republici Sloveniji]]). HE Varaždin na dionici dugoj 28,5 kilometara rijeke Drave ima više namjena: brani zemljište i naselja od [[poplava]] i [[erozija|erozivnog]] djelovanja, opskrbljuje vodom ([[šećerana|šećeranu]] u [[Ormož]]u u Sloveniji), odvodnjava prekomjerno vlažno zemljište, stvara uvjete za gravitacijsku odvodnju doline i gravitacijsko natapanje zemljišta, a ima uvjete za razonodu, izletnički turizam i [[šport]]. Hidroelektrana Varaždin je izgrađena u relativno kratkom vremenu (4,5 godine), a u rad je puštena 1975. Početak izgradnje bio je 1970., a završetak i puštanje u rad elektrane 1975. Hidroelektrane na Dravi počele su se projektirati ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća na visokoj stručnoj razini (''Elektroprojekt'', Zagreb, u suradnji Građevinskim fakultetom u Zagrebu, institut ''Geoexpert'' i ''Institut građevinarstva Hrvatske'', istražni radovi ''Geotehnika'', Zagreb, i IGH, Zagreb). Dalekovidnost prihvaćenih zaključaka u studijama i projektima našla je svoju potvrdu tijekom uporabe.<ref> "Hidroelektrane na Dravi", Dr. sc. Danijel Režek, dipl. ing. građ., hrcak.srce.hr, 2003.</ref>

==Tehnički podaci==
HE Varaždin je najstarija višenamjenska hidroelektrana [[Drava|Dravskog sliva]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. To je najuzvodnija [[hidroelektrana]] koja koristi potencijal rijeke Drave za proizvodnju [[električna energija|električne energije]], povećava zaštitu od [[poplava]], omogućuje gravitacijsko natapanje [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] površina uz dovodni [[kanal]], te omogućuje uvjete za razvoj [[šport]]a i [[Rekreacija|rekreacije]]. HE Varaždin je derivacijska hidroelektrana s [[Ormoško jezero|umjetnim Ormoškim jezerom]] (akumulacijom) za dnevno uređenje dotoka. Ukupna instalirana [[snaga]] HE Varaždin je 94 [[vat|MW]] (2 [[Kaplanova turbina|Kaplanove turbine]] snage 47 MW iz 1975.). Uz HE Varaždin se nalazi i MHE Varaždin ([[Mala hidroelektrana Varaždin]]) koja ima jedan cijevni agregat snage 0,58 MW iz 1976. Raspoloživi bruto konstruktivni pad vode je 21,9 [[metar]]a. Ukupni instalirani [[volumni protok]] je 500 [[Kubni metar u sekundi|m3/s]]. Koristan [[obujam]] umjetnog jezera je 2,8 [[Kubični metar|hm3]]. Srednja godišnja proizvodnja [[električna energija|električne energije]] je 447 [[vatsat|GWh]], dok je masimalna proizvodnja bila 551,3 GWh (2009.). Normalni uspor umjetnog jezera je 191 [[Nadmorska visina|metar nad morem]].<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/varazdin.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902045806/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/varazdin.aspx |date=2. rujna 2012. }} "HE Varaždin", HEP Proizvodnja d.o.o., www.hep.hr, 2012.</ref>

==Hidroenergetski sustav Drave==
Rijeka [[Drava]] ukupne je slivne [[površina|površine]] 42 238 [[Četvorni kilometar|km2]], a protječe kroz 5 europskih država. Njena duljina u Hrvatskoj je 323 [[kilometar|kilometra]]. Na Dravi su izgrađene 3 hidroelektrane: HE Varaždin (1975.), [[Hidroelektrana Čakovec|HE Čakovec]] (1982.) i [[Hidroelektrana Dubrava|HE Dubrava]] (1989.), a ukupno na cijelom toku su 22 [[hidroelektrana|hidroelektrane]]. Hidroelektrane su višenamjenske, a glavne namjene su: proizvodnja električne energije, opskrba vodom, obrana od poplava, zaštita zemljišta od izjedanja ([[erozija]]), [[navodnjavanje]], odvodnja, [[promet]]. Hidroelektrane su niskotlačne, derivacijske i s umjetnim jezerima za potpuno dnevno i djelomično tjedno izravnanje. Sve tri hidroelektrane imaju mali agregat (proizvodnu jedinicu biološkog minimuma smještenu na [[brana|brani]]). Osim toga, HE Čakovec ima jednu, a HE Dubrava dvije male proizvodne jedinice na lijevom drenažnom jarku. Radom sve tri hidroelektrane upravlja se daljinski iz jednog središta, iz tzv. komande lanca smještene u Varaždinu. Time se ostvaruje povećanje proizvodnje električne energije optimizacijom korištenja voda, povećanje pogonske spremnosti agregata planiranjem termina i trajanja poslova održavanja i sigurno provođenje velikih vodnih valova kroz sustav hidroelektrana.<ref>[http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/121.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306224300/http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/121.pdf |date=6. ožujka 2016. }} "HEP Vjesnik 121", www.hep.hr, 2000., vidi dopusnicu [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#HEP Vjesnik|HEP Vjesnik]].</ref><ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/default.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120830154936/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/default.aspx |date=30. kolovoza 2012. }} "PP HE Sjever", HEP Proizvodnja d.o.o., www.hep.hr, 2012.</ref>

===Poplave na Dravi===
Drava je u prošlosti često [[poplava|plavila]]. Nama dostupni pisani podaci o plavljenju rijeke Drave spominju, primjerice, velike poplave i javne radove na podizanju obrambenih nasipa uz rijeku Dravu kod Varaždina (na sjednicama [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga Sabora]] u Varaždinu i [[Zagreb]]u 1633., 1649., 1678., 1692. i 1698.). Poplava u rujnu 1965. bila je najveći vodni val na Dravi uzvodno od [[Ušće Mure u Dravu|ušća]] [[Mura|Mure]] u proteklih 120 godina. Te godine u mjesec dana prošla su 3 vodna vala od kojih je treći dosegao najvišu razinu na vodomjernoj letvi Varaždin od +424 [[metar|cm]] i uzrokovao poplavu u Varaždinu. Protok velike vode se procjenjuje na 2800 m3/s. Zbog znatnih šteta koje su prouzročile poplave (štete od poplave u Varaždinu 1965. godine višestruko su premašile cijenu izgradnje nasipa), tih se godina intenzivirala izgradnja obrambenih nasipa. Time je postavljena i sada aktualna granica u prostoru kojom su odijeljene zemljišne površine za poljoprivrednu proizvodnju (i druge antropogene aktivnosti) od prostora.

===Stara korita rijeke Drave===
Nakon izgradnje hidroelektrana gotovo sva količina vode preusmjerena je na postrojenja za proizvodnju električne struje. Starim koritom HE Varaždin, kojim je prije tekla srednja voda od 333 [[Kubni metar u sekundi|m3/s]], sada protiče od 10 do 12 m3/s vode. S druge strane, i dalje se javljaju velike vode koje hidroenergetski objekti ne mogu u cijelosti propustiti. To su protoci veći od 500 m3/s (oko 2 000 m3/s), koji se javljaju 1, 2 ili 3 puta godišnje u trajanju od nekoliko dana, a protječu starim koritima. Osim toga, izgradnjom hidroelektrana praktično je prekinut transport nanosa (prvenstveno [[Šljunak|šljunka]]). Prilikom gradnje [[Autocesta A4|autoceste Zagreb – Goričan]], zbog velike potrebe za šljunkom, otvorili su se radovi na uređenju starog korita uz [[Hidroelektrana Čakovec|HE Čakovec]]. Razina vode u okolnom terenu se podigla, a velika voda postiže razinu u koritu nižu nego prije izvođenja zahvata. To je dodatni razlog da se dovrši izgradnja nasipa za obranu od velikih voda. Pri tome treba imati na umu nasip ne samo kao objekt koji štiti zaobalje od velikih voda, već i kao pregradu koja štiti prostor oko rijeke od utjecaja čovjeka.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hidroelektrane na Dravi|Varaždin]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Varaždina]]

Hidroelektrana Varaždin - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo'

Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije