WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T05:48:55Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 05:48
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hidraulički krug'''-->~~[[datoteka:Hidraulički krug 1.png\|mini\|desno\|300px\|Hidraulički krug.]]		[[datoteka:Hidraulički krug 1.png\|mini\|desno\|300px\|Hidraulički krug.]]

	[[datoteka:Hidraulicki pogon.jpg\|mini\|desno\|300px\|Principijelna shema [[hidraulički pogon\|hidrauličkog pogona]]. Glavni razvodnik [[hidraulički cilindar\|hidrauličkog cilindra]] (A) je 4/3 [[Razvodnik (hidraulika)\|razvodnik]] (B) koji se aktivira [[Električna energija\|električki]], a centriran je [[opruga]]ma. U centralnom položaju protok [[hidraulička pumpa\|hidrauličke pumpe]] (C) preusmjerava se nazad u spremnik ulja (D). H - Q karakteristika volumetričke pumpe (C) gotovo je vertikalna (opasnost od oštećenja pri preopterećenju), pa je pumpu potrebno zaštititi [[Ventil za ograničavanje tlaka\|ventilom za ograničenje tlaka]] (E) ([[sigurnosni ventil]]). [[Nepovratni ventil]] (F) spriječava natražno strujanje i pojavu preniskog [[tlak]]a u sustavu. Također, uz [[filtar ulja]] (G) se često paralelno priključuje nepovratni ventil (H), kojem je potreban izvjestan tlak za otvaranje (ima funkciju ograničenja tlaka), kako bi se izbjegao preveliki pad tlaka zaprljanog filtra ulja.]]		[[datoteka:Hidraulicki pogon.jpg\|mini\|desno\|300px\|Principijelna shema [[hidraulički pogon\|hidrauličkog pogona]]. Glavni razvodnik [[hidraulički cilindar\|hidrauličkog cilindra]] (A) je 4/3 [[Razvodnik (hidraulika)\|razvodnik]] (B) koji se aktivira [[Električna energija\|električki]], a centriran je [[opruga]]ma. U centralnom položaju protok [[hidraulička pumpa\|hidrauličke pumpe]] (C) preusmjerava se nazad u spremnik ulja (D). H - Q karakteristika volumetričke pumpe (C) gotovo je vertikalna (opasnost od oštećenja pri preopterećenju), pa je pumpu potrebno zaštititi [[Ventil za ograničavanje tlaka\|ventilom za ograničenje tlaka]] (E) ([[sigurnosni ventil]]). [[Nepovratni ventil]] (F) spriječava natražno strujanje i pojavu preniskog [[tlak]]a u sustavu. Također, uz [[filtar ulja]] (G) se često paralelno priključuje nepovratni ventil (H), kojem je potreban izvjestan tlak za otvaranje (ima funkciju ograničenja tlaka), kako bi se izbjegao preveliki pad tlaka zaprljanog filtra ulja.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T07:42:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Hidraulički krug 1.png|mini|desno|300px|Hidraulički krug.]]

[[datoteka:Hidraulicki pogon.jpg|mini|desno|300px|Principijelna shema [[hidraulički pogon|hidrauličkog pogona]]. Glavni razvodnik [[hidraulički cilindar|hidrauličkog cilindra]] (A) je 4/3 [[Razvodnik (hidraulika)|razvodnik]] (B) koji se aktivira [[Električna energija|električki]], a centriran je [[opruga]]ma. U centralnom položaju protok [[hidraulička pumpa|hidrauličke pumpe]] (C) preusmjerava se nazad u spremnik ulja (D). H - Q karakteristika volumetričke pumpe (C) gotovo je vertikalna (opasnost od oštećenja pri preopterećenju), pa je pumpu potrebno zaštititi [[Ventil za ograničavanje tlaka|ventilom za ograničenje tlaka]] (E) ([[sigurnosni ventil]]). [[Nepovratni ventil]] (F) spriječava natražno strujanje i pojavu preniskog [[tlak]]a u sustavu. Također, uz [[filtar ulja]] (G) se često paralelno priključuje nepovratni ventil (H), kojem je potreban izvjestan tlak za otvaranje (ima funkciju ograničenja tlaka), kako bi se izbjegao preveliki pad tlaka zaprljanog filtra ulja.]]

[[datoteka:Hydraulic control pad with valves.jpg|mini|desno|300px|Hidraulički vodovi i [[Razvodnik (hidraulika)|razvodnici]] na pokretnom [[dizalo|dizalu]].]]

[[datoteka:Three roll push bending process.jpg|mini|desno|300px|Specijalni alat za [[savijanje cijevi]] s 3 valjka.]]

[[datoteka:US Navy 090316-N-6597H-004 Boatswain's Mate 2nd Class George Cabeen empties used hydraulic fluid into a storage container.jpg|mini|desno|300px|Ulijevanje [[Hidraulički fluid|hidrauličkog fluida]].]]

[[datoteka:Blmexcavsm.jpg|mini|desno|300px|[[Hidraulički cilindar|Hidraulički cilindri]] (5 komada) kod hidrauličnog [[bager]]a ili kopača osiguravaju velik zahvat materijala koji se kopa.]]

'''Hidraulički krug''' se obično sastoji od:
* [[hidraulička pumpa|hidrauličke pumpe]] (obično [[spojka|spojkom]] povezana s [[elektromotor]]om),
* [[Razvodnik (hidraulika)|hidrauličkog razvodnika]],
* hidrauličkih ventila ([[nepovratni ventil]], [[protočni ventil]], [[tlačni ventil]], [[sigurnosni ventil]]),
* [[Filtar ulja|filtra ulja]],
* [[hidraulički fluid|hidrauličkog fluida]] (obično [[mineralno ulje]]), uključujući spremnik ([[rezervoar]]),
* [[hidraulički cilindar|hidrauličkog cilindra]] ili [[hidraulički motor|hidrauličkog motora]],
* hidrauličkih vodova.

== Hidraulički vodovi ==
Za prijenos hidrauličke energije koriste se hidraulički vodovi ([[cjevovod]]i, savitljivi cjevovodi, protočni otvori ili specijalno oblikovani protočni kanali). Mjere (dimenzije) protočnog otvora hidrauličkih vodova, kao i njihov oblik, značajno utječu na veličinu gubitaka hidrauličke energije u [[Hidraulički pogon|hidrauličkom pogonu]]. [[Promjer]] protočnog otvora hidrauličkog voda ovisi o [[protok]]u i [[tlak]]u te dopuštene brzine strujanja u sustavu. [[Brzina]] [[strujanje|strujanja]] je ograničena s obzirom na gubitke u cjevovodu.

{| class="wikitable"
|+ Brzine strujanja u hidrauličkim vodovima
|-
! scope="col" | Hidraulički vod
! scope="col" | Vrijednost tlaka u vodu
! scope="col" | Dopuštena brzina
|-
| usisni vodovi
|
| manji od 1,5 [[Metar u sekundi|m/s]]
|-
| tlačni vodovi
| za [[tlak]]ove od 50 [[Bar (jedinica)|bara]]
| 4,0 m/s
|-
|
| od 50 do 100 bara
| 4,5 m/s
|-
|
| od 100 do 200 bara
| 5,5 m/s
|-
|
| od 200 do 300 bara
| 6,0 m/s
|-
|
| od 300 do 400 bara
| 6,5 m/s
|-
| povratni vod
|
| 2,0 m/s
|}

=== Promjer cijevi ===
Promjer protočnog otvora ''d'' hidrauličkih vodova određuje se računski na osnovu zadane veličine [[protok]]a ''Q'', [[brzina|brzine]] [[strujanje|strujanja]] ''v'' i pada [[tlak]]a:

:<math> d = \sqrt{\frac{Q}{\pi \cdot v}} </math>

gdje je: ''d'' ([[metar|m]]) – [[promjer]] protočnog otvora ([[cijev]]i), ''Q'' ([[Kubni metar u sekundi|m3/s]]) - [[volumni protok]], ''v'' ([[Metar u sekundi|m/s]]) – [[brzina]] [[strujanje|strujanja]] [[ulja]].

=== Protok ===
Nazivni protočni otvori hidrauličkih dijelova su [[standard]]izirani ([[HRN]] L.N1.028):

{| class="wikitable"
|+ Nazivni protočni otvori
|-
! scope="col" | Hidraulički vod
! scope="col" | Vrijednost tlaka u vodu
! scope="col" | Dopuštena brzina
|-
| NP 4
| ''Q'' = 4,5 [[litra|l]]/[[minuta|min]]
| (vrlo rijetko u upotrebi)
|-
| NP 6
| ''Q'' = 10 l/min
|
|-
| NP 8
| ''Q'' = 18 l/min
| (vrlo rijetko u upotrebi)
|-
| NP 10
| ''Q'' = 30 l/min
|
|-
| NP 16
| ''Q'' = 70 l/min
|
|-
| NP 20
| ''Q'' = 120 l/min
|
|-
| NP 25
| ''Q'' = 180 l/min
|
|-
| NP 32
| ''Q'' = 250 l/min
|
|-
| NP 50
| ''Q'' = 630 l/min
| (specijalne namjene)
|}

U tablici su navedene vrijednosti veličina protočnih otvora hidrauličkih vodova koji se proizvode, kao i vrijednosti najvećeg protoka koji se može dobiti pri brzini strujanja od 6 m/s i tlaku 200 bara. Navedene vrijednosti protoka dobivene su računski i imaju informativni karakter (za stvarne vrijednosti treba provjeriti u katalozima proizvođača).

=== Kruti metalni cjevovodi ===
Za prijenos hidrauličke energije najčešće se koriste bešavne čelične cijevi izrađene prema standardima: [[HRN]] V.B5.230 od [[Označavanje čelika|čelika]] Č.1330, ili prema [[DIN]] 2391 od čelika St.35.4 BWK. One moraju biti [[Valjanje|valjane]] i [[Izvlačenje|vučene]] da bi se dobila određena [[kvaliteta]] [[Hrapavost površine|obrade površine]] i s [[Certifikat|atestom]] o ispitivanju na tlak. Svojstva [[Bakar (element)|bakrenih]] i [[aluminij]]skih cijevi za hidrauličke pogone određena su [[standard]]om DIN 1754. Nazivni promjeri odgovaraju standardu HRN L.N1.028.

[[Debljina]] stijenke cijevi za hidrauličke pogone određuju se prema iskustvenom izrazu:

:<math> S_0 = \frac{d_s \cdot p}{200 \cdot \sigma_k} \cdot s </math>

gdje je: ''S0'' ([[metar|mm]]) – debljina stijenke cijevi, ''p'' ([[Bar (jedinica)|bar]]) – [[tlak]] u [[cijev]]i, ''ds'' (mm) – vanjski [[promjer]] cijevi, ''σk'' ([[njutn|N]]/[[Četvorni metar|mm2]]) – dopušteno [[naprezanje]] [[materijal]]a u cijevi, ''s'' – koeficijent sigurnosti (prosječna vrijednost mu je 2).

Cjevovod se oblikuje specijalnim [[alat]]ima. Iskustvene preporuke za [[polumjer]]e [[savijanje cijevi|savijanja čeličnih cijevi]] su:
* za promjere do ''ds'' = 18 mm polumjer savijanja ''rs'' je od 2 do 2,5 ''ds'',
*za promjere od ''ds'' = 18 mm polumjer savijanja ''rs'' je od 2,5 do 3 ''ds''.

Hidraulički metalni vodovi su veoma osjetljivi na [[oscilacije]] koji se javljaju zbog oscilacija [[tlak]]a, [[Vodni udar|hidrauličkih udara]] i neravnomjernog protjecanja [[Hidraulički fluid|hidrauličkog ulja]]. Posljedica tih [[vibracije|vibracija]] je [[Umor materijala|zamor materijala]] i otkazivanje hidrauličkih vodova. [[Amplituda]] i [[frekvencija]] vibracija cjevovoda se može značajno smanjiti pravilnim izborom raspona oslonaca što je vrlo važno kod dugih hidrauličkih vodova (duljih od jednoga metra).

Krajevi cijevi se završavaju priključcima koji služe za povezivanje s dijelovima hidrauličkog pogona. Izlazni dio priključka se završava [[navoj]]em (HRN L.N1.027). Cijev s priključkom se može spojiti na dio hidrauličkog pogona (razvodnik, ventil i slično), priključnu ploču dijelova te priključni dio. Priključak na kraju cijevi je konstrukcijski tako izveden da se u toku korištenja hidrauličkog pogona može nesmetano obaviti rastavljanje (demontaža) i ugradnja ([[montaža]]) pojedinih dijelova sustava te dijelova cjevovoda. Za spajanje hidrauličkih vodova velikih promjera (NP 50 i više) koriste se prirubnice. Najčešće se koriste priključci s navojem (narezom). [[Zavarivanje|Zavareni]] priključak primjenjuje se za [[pogon]]e koji se proizvode u velikim serijama. Pertlovani priključak pogodan je za priključivanje cijevi od obojenih [[metal]]a. Priključivanje pomoću reznog prstena odlikuje se jednostavnošću, pa se cijevi tako spojene lako skidaju i ugrađuju, pa se postupci popravaka (remonta) hidrauličkog pogona značajno pojednostavljuju.

=== Dijelovi armature hidrauličkog pogona ===
Ugradnjom priključka koji se završava [[navoj]]em na kraju cijevi, [[cijev]] je spremna za ugradnju u hidrauličku [[Instalacija|instalaciju]]. Da bi se omogućilo spajanje dijelova hidrauličkog pogona, razvijen je niz dijelova: spojnice, račve, koljena, proširenja ili suženja. Nazivni protočni otvori, priključni navoji, kao i radni tlakovi tih dijelova odgovaraju standardima HRN L.N1.027 i HRN L.N1.028.

=== Savitljivi cjevovod ===
Savitljivi cjevovodi su "nužno zlo" bez kojega se ne može u hidrauličkim pogonima. Izrađuju se od [[guma|gume]] i različitih [[sintetika|sintetičkih]] [[materijal]]a. Ojačani su odgovarajućom [[Armatura|armaturom]] prema zadanom tlaku. Omogućuju prijenos hidrauličke energije gdje to nije moguće krutim cjevovodima. Savitljivi su, elastični i mogu se prilagoditi prema radnom [[stroj]]u. Grade se za niske, srednje i visoke tlakove. Osjetljivi su na [[vibracije]]. Podložni su starenju (guma i neki plastifikatori mijenjaju osobine zbog starenja). Lako se oštećuju s vanjske strane. Postoji mogućnost [[Lom materijala|loma]] zbog [[Umor materijala|zamora materijala]] i nepravilne ugradnje. Radni vijek savitljivih cijevi je ograničen. Savitljive gumeno-armirane cijevi su elastične i stlačivost hidrauličkog ulja u hidrauličkom pogonu se nekontrolirano mijenja, što može izazvati vibracije izvršnih motora u sustavu.

[[Elastičnost]] savitljivih cjevovoda može biti iskorištena za akumulaciju hidrauličke energije i za kompenzaciju kratkotrajnih udara tlaka (kao kod [[Hidraulički akumulator|hidrauličkog akumulatora]]). Nazivni protočni otvori savitljivih cjevovoda odgovaraju standardu [[HRN]] L.N1.028. Nazivni protočni otvor izabire se na osnovi zadanog protoka, radnog tlaka i dopuštene brzine strujanja. Krajevi savitljivih cjevovoda završavaju standardnim [[navoj]]em. Velika pažnja se mora posvetiti pravilnoj ugradnji savitljivih cijevi. Nepravilno ugrađena savitljiva cijev nije pouzdana i vijek trajanja joj je višestruko kraći. <ref> Vladimir Koroman, Rade Mirković: "Hidraulika i pneumatika", "Školska knjiga", Zagreb, 1991.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hidraulika]]

Hidraulički krug - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica