Heuriger - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T05:24:02Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 05:24
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Heuriger'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime =Heuriger		\| ime =Heuriger
	\| ime_genitiv =Heuriger		\| ime_genitiv =Heuriger

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T03:28:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-09T00:00:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2021. u 00:00
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Heuriger'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Heuriger'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime =Heuriger		\| ime =Heuriger
	\| ime_genitiv =Heuriger		\| ime_genitiv =Heuriger

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T01:37:11Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 01:37
Redak 62:		Redak 62:

	== Vanjske veze ==		== Vanjske veze ==
	~~{{commonscat\|Heurigen}}~~
	* [http://www.werbeka.com/wien/heurigee.htm Heuriger: Wine-culture in Vienna]		* [http://www.werbeka.com/wien/heurigee.htm Heuriger: Wine-culture in Vienna]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-22T05:27:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime =Heuriger
| ime_genitiv =Heuriger
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| slika_panorama =Heuriger in Nussdorf.JPG
| veličina_slike =300px
| opis_slike =<center>Heuriger u [[Beč]]kom ''Nussdorfu''
| lokacija_ime= [[Austrija]]
| lokacija_info=
}}
'''Heuriger''' je naziv za ugostiteljske objekte (vinske konobe) po istočnoj [[Austrija|Austriji]], zapravo po [[Beč]]u i okolici u kojima [[Vinogradarstvo|vinogradari]] nude svoje mlado [[vino]]. Oni za to trebaju imati posebnu dozvolu.

''Heuriger'' je izveden iz riječi ''heuer'' = ove godine, to nije uobičajena [[Njemački|njemačka]] riječ, već [[Dijalekt|dijalektalna]] [[Bavarska|bavarsko]] - [[Austrija|austrijska]]. <ref name=heur>{{cite web
|url =http://www.werbeka.com/wien/heurigee.htm
| title =''Heuriger: Wine-culture in Vienna''
| accessdate = 03. 07. 2012
| language=engleski
| publisher=Encyclopedia of Austria
}}</ref>

S jedne strane termin ''Heuriger'' odnosi se na ugostiteljske objekte, a s druge strane to je i naziv za mlado vino, koje se nakon [[Sveti Martin|Svetog Martina]] (11. 11) krsti i postaje staro (prestaje biti mošt). <ref name=lex/>

== Povijest nastanka i karakteristike ==
=== Karakteristike ===
''Heurigeri'' imaju ograničenja u pogledu pružanja usluga, koje ih čine različitim od [[restoran]]a. Samo vinogradari koji imaju vlastite vinograde imaju pravo na tu koncesiju, ali im je zabranjeno kupovati grožđe od drugih proizvođača ili točiti vino koje nisu sami proizveli. <ref name=lex/>
''Heurigeri'' mogu biti otvoriti tokom cijele godine, ili ograničeno, to ovisi o licenci za vrste jela koje poslužuju, ali kakva god bila - to uvijek moraju biti hladna jela (buffet), koje si gosti sami donose do stola. <ref name=lex/> Obično su to vrsta pečenog [[Meso|mesa]], [[kobasica]] i [[sir]]eva. Za razliku od jela, konobari poslužuju vino. U Beču i njegovoj neposrednoj okolici, trenutno ima 170 ''Heurigera''. <ref name=lex/> Tipični ''Heuriger'' se da lako prepoznati po svežnju [[Jela|jelovih]] grančica (Buschen) iznad ulaznih vrata.

Po Beču, mnogi restorani imaju izgled Heurigera (zbog bolje prođe), ali su zapravo [[restoran]]i sa takvim dozvolama, koji toče tuđa vina, gdje se toči čak i [[pivo]] i [[kava]], što je nezamislivo u pravim Heurigerima.

Sve do 20. st., vladao je običaj da si gosti donesu vlastitu hranu, a naruče jedino vino. Po ''Heurigerima'' uobičajeno sviraju mali orkestri ([[gitara]], [[harmonika]] a ponekad i [[citra]]) tradicionalne bečke i [[Austro-Ugarska|austrougarske]] šlagere za napojnicu koju im daju gosti.

Većina onih koji su bili u Beču sa nekom turističkom agencijom, zna za ''Heurige'' po [[Grinzing]]u, jer se to obično nudi u paket aranžmanima, poneki znaju da ''Heurigera'' ima i po Sieveringu i Nussdorfu, ali njih ima i po Perchtoldsdorfu, Maueru, Stammersdorfu, Guntramsdorfu, Gumpoldskirchenu, Gainfarnu, Dürnsteinu, Langenloisu, Neustift am Waldeu, Rustu, Königstettenu, Gamlitzu, Kitzecku i dolini [[Wachau]].

Slični tipovi lokala postoje i po drugim njemačkim vinogradarskim krajevima; negdje se zovu Buschenschank ([[Štajerska (austrijska država)|Štajerska]]), Straussen, Besenwirtschaft ili Heckenwirtschaft.

Vina po ''Heurigerima'' su obično dobivena mješanjem (Gemischter Satz) raznih sorti [[Grožđe|grožđa]], njihova kvaliteta ovisi o znanju i trudu vinogradara, koji nastoje pronaći prave kombinacije za svoje vino. Danas sve više prevladava trend da se vina prave od samo jedne sorte grožđa, koje se prodaje flaširano u bocama od 0,75 l. <ref name=lex>{{cite web
|url =http://www.wien.gv.at/english/leisure/wine/tavern.html
| title =''The Viennese Wine Tavern''
| accessdate = 03. 07. 2012
| language=engleski
| publisher=Encyclopedia of Austria
}}</ref>
[[Datoteka:Moritz von Schwind - Schubert mit Freunden beim Heurigen.jpg|thumb|240px|left|<center>Ilustracija Moritz Schwinda ''[[Franz Schubert|Schubert]] sa prijateljima u Heurigeru'']]
=== Povijest ===
Tradicija da se prodaje mlado vino, gostima namjernicima vjerojatno je vrlo stara, ali ju je prvi ozakonio [[car]] [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]] - svojim dekretom [[1784.]] On je tim zakonom dozvolio vinogradarima, i svim ostalim koji su pravili pića i jela od vlastitih sirovina da ih prodaju u vlastitim domaćinstvima. Carski zakon ograničio je granice ''Heurigera'' na brda oko Beča. <ref name=heur/>

Danas je poslovanje ''Heurigera'' regulirano austrijskim zakonodavstvom. <ref name=zakon>{{cite web
|url =http://www.ris.bka.gv.at/Dokument.wxe?Abfrage=LrW&Dokumentnummer=LRWI_L600_000&WxeFunctionToken=42349710-04d9-4e62-ba11-a3f046feb923
| title =''Gesetz über den Ausschank von selbsterzeugtem Wein...''
| accessdate = 03. 07. 2012
| language=njemački
| publisher=Bundeskanzleramt Österreich
}}</ref>

Jedna varijacija Heurigera zove se Mostheuriger, gdje se poslužuje jabukovača ili vino od krušaka.
== Varijacije Heurigera po Sloveniji i Hrvatskoj ==
Sve do početka [[1960e|1960-ih]] postojao je slični tip lokala po [[Slovenija|Sloveniji]] i gornjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja su se zvala ''Izletišta''. Osobito ih je bilo puno po selima na [[Medvednica|Medvednici]], - Gračani, Šestine, Grmoščica, gdje su lokalni vinogradari izletnicima u [[jesen]] nudili uglavnom - mošt za male pare. Promjenom zakona o ugostiteljstvu njihova djelatnost se ugasla, - danas su sva ta sela postala dijelovi grada i nema traga od nikakvih [[vinograd]]a.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Heurigen}}
* [http://www.werbeka.com/wien/heurigee.htm Heuriger: Wine-culture in Vienna]

[[Kategorija:Beč]]
[[Kategorija:Ugostiteljstvo]]

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 03:28
Redak 12:		Redak 12:
	'''Heuriger''' je naziv za ugostiteljske objekte (vinske konobe) po istočnoj [[Austrija\|Austriji]], zapravo po [[Beč]]u i okolici u kojima [[Vinogradarstvo\|vinogradari]] nude svoje mlado [[vino]]. Oni za to trebaju imati posebnu dozvolu.		'''Heuriger''' je naziv za ugostiteljske objekte (vinske konobe) po istočnoj [[Austrija\|Austriji]], zapravo po [[Beč]]u i okolici u kojima [[Vinogradarstvo\|vinogradari]] nude svoje mlado [[vino]]. Oni za to trebaju imati posebnu dozvolu.

	''Heuriger'' je izveden iz riječi ''heuer'' = ove godine, to nije uobičajena [[Njemački\|njemačka]] riječ, već [[Dijalekt\|dijalektalna]] [[Bavarska\|bavarsko]] - [[Austrija\|austrijska]]. <ref name=heur>{{~~cite web~~		''Heuriger'' je izveden iz riječi ''heuer'' = ove godine, to nije uobičajena [[Njemački\|njemačka]] riječ, već [[Dijalekt\|dijalektalna]] [[Bavarska\|bavarsko]] - [[Austrija\|austrijska]]. <ref name=heur>{{Citiranje weba
	\|url =http://www.werbeka.com/wien/heurigee.htm		\|url =http://www.werbeka.com/wien/heurigee.htm
	\| title =''Heuriger: Wine-culture in Vienna''		\| title =''Heuriger: Wine-culture in Vienna''
Redak 35:		Redak 35:
	Slični tipovi lokala postoje i po drugim njemačkim vinogradarskim krajevima; negdje se zovu Buschenschank ([[Štajerska (austrijska država)\|Štajerska]]), Straussen, Besenwirtschaft ili Heckenwirtschaft.		Slični tipovi lokala postoje i po drugim njemačkim vinogradarskim krajevima; negdje se zovu Buschenschank ([[Štajerska (austrijska država)\|Štajerska]]), Straussen, Besenwirtschaft ili Heckenwirtschaft.

	Vina po ''Heurigerima'' su obično dobivena mješanjem (Gemischter Satz) raznih sorti [[Grožđe\|grožđa]], njihova kvaliteta ovisi o znanju i trudu vinogradara, koji nastoje pronaći prave kombinacije za svoje vino. Danas sve više prevladava trend da se vina prave od samo jedne sorte grožđa, koje se prodaje flaširano u bocama od 0,75 l. <ref name=lex>{{~~cite web~~		Vina po ''Heurigerima'' su obično dobivena mješanjem (Gemischter Satz) raznih sorti [[Grožđe\|grožđa]], njihova kvaliteta ovisi o znanju i trudu vinogradara, koji nastoje pronaći prave kombinacije za svoje vino. Danas sve više prevladava trend da se vina prave od samo jedne sorte grožđa, koje se prodaje flaširano u bocama od 0,75 l. <ref name=lex>{{Citiranje weba
	\|url =http://www.wien.gv.at/english/leisure/wine/tavern.html		\|url =http://www.wien.gv.at/english/leisure/wine/tavern.html
	\| title =''The Viennese Wine Tavern''		\| title =''The Viennese Wine Tavern''
Redak 46:		Redak 46:
	Tradicija da se prodaje mlado vino, gostima namjernicima vjerojatno je vrlo stara, ali ju je prvi ozakonio [[car]] [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva\|Josip II]] - svojim dekretom [[1784.]] On je tim zakonom dozvolio vinogradarima, i svim ostalim koji su pravili pića i jela od vlastitih sirovina da ih prodaju u vlastitim domaćinstvima. Carski zakon ograničio je granice ''Heurigera'' na brda oko Beča. <ref name=heur/>		Tradicija da se prodaje mlado vino, gostima namjernicima vjerojatno je vrlo stara, ali ju je prvi ozakonio [[car]] [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva\|Josip II]] - svojim dekretom [[1784.]] On je tim zakonom dozvolio vinogradarima, i svim ostalim koji su pravili pića i jela od vlastitih sirovina da ih prodaju u vlastitim domaćinstvima. Carski zakon ograničio je granice ''Heurigera'' na brda oko Beča. <ref name=heur/>

	Danas je poslovanje ''Heurigera'' regulirano austrijskim zakonodavstvom. <ref name=zakon>{{~~cite web~~		Danas je poslovanje ''Heurigera'' regulirano austrijskim zakonodavstvom. <ref name=zakon>{{Citiranje weba
	\|url =http://www.ris.bka.gv.at/Dokument.wxe?Abfrage=LrW&Dokumentnummer=LRWI_L600_000&WxeFunctionToken=42349710-04d9-4e62-ba11-a3f046feb923		\|url =http://www.ris.bka.gv.at/Dokument.wxe?Abfrage=LrW&Dokumentnummer=LRWI_L600_000&WxeFunctionToken=42349710-04d9-4e62-ba11-a3f046feb923
	\| title =''Gesetz über den Ausschank von selbsterzeugtem Wein...''		\| title =''Gesetz über den Ausschank von selbsterzeugtem Wein...''