Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵}}' u ''

2026-03-21T21:12:41Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:12
Redak 117:		Redak 117:
	* [[Hati]]		* [[Hati]]
	* [[Hurijci]]		* [[Hurijci]]
	~~{{WProjekti~~
	}}

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-19T20:33:23Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:33
Redak 118:		Redak 118:
	* [[Hurijci]]		* [[Hurijci]]
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat=Hittite Empire~~
	}}		}}

Suradnik01 u (test) 22:40, 28. ožujak 2022.

2022-03-28T22:40:41Z

←Starija inačica		Inačica od 28. ožujak 2022. u 22:40
Redak 153:		Redak 153:

	[[Kategorija:Hetiti\| ]]		[[Kategorija:Hetiti\| ]]
	~~[[Kategorija:Anatolski narodi]]~~
	~~[[Kategorija:Nestali narodi]]~~
	~~[[Kategorija:Stari narodi i civilizacije]]~~

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T05:22:32Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 05:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hetiti'''-->~~[[Datoteka:Hattusa.king.jpg\|mini\|Reljef Šuppiluliume II., posljednjeg poznatog kralja Hetitskog carstva]]		[[Datoteka:Hattusa.king.jpg\|mini\|Reljef Šuppiluliume II., posljednjeg poznatog kralja Hetitskog carstva]]
	[[Datoteka:Hittite Empire.png\|mini\|240px\|		[[Datoteka:Hittite Empire.png\|mini\|240px\|
	{{legenda\|#00ff00\| Egipatsko carstvo u vrijeme Ramzesa II.}}		{{legenda\|#00ff00\| Egipatsko carstvo u vrijeme Ramzesa II.}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-07T00:42:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Hattusa.king.jpg|mini|Reljef Šuppiluliume II., posljednjeg poznatog kralja Hetitskog carstva]]
[[Datoteka:Hittite Empire.png|mini|240px|
{{legenda|#00ff00| Egipatsko carstvo u vrijeme Ramzesa II.}}
{{legenda|#ff2200| Hetitsko carstvo oko 1590. pr. Kr.}}
{{legenda|#ff8833| Hetitsko carstvo na vrhuncu, oko 1290. pr. Kr.}}
]]

'''Hetiti''' su bili [[Indoeuropljani|indoeuropski narod]] koji je živio u drevnoj [[Mala Azija|Maloj Aziji]].

Hetiti su u [[Anatolija|Anatoliji]] stvorili moćnu državu koja je nekoliko stoljeća bila svjetska velesila i igrala važnu ulogu u političkim odnosima tadašnjih sila. [[Hetitski jezik]] pripada [[Indoeuropski jezici|indoeuropskoj]] jezičnoj skupini i najstariji je jezik te skupine, a sami su ga Hetiti nazivali ''nesitskim'' (tj. jezik grada Neše). Prije dolaska Hetita na tom su području oko 2000. pr. Kr. živjeli stanovnici [[Hati]], od kojih su Hetiti preuzeli ime. Sjedište države bilo je u Hattuši.

Legendarnim osnivačem države Hetiti smatrali su [[Labarna|Labarnu]], pa je njegovo ime uzeto kao titula (''Muršiliš'') svih kasnijih vladara. Na vrhuncu moći Hetitska je držva bila u vrijeme vladara [[Muršiliš]]a, koji je porazio [[Huriti|Hurite]] u [[Sirija|Siriji]], i razorio njihov grad Alep, te prodro do [[Babilon]]a koji je zauzeo i opljačkao oko [[1595. pr. Kr.]]. Nakon njegove smrti uslijedilo je dvjestogodišnje razdoblje nestabilnosti, a potom je počeo novi uspon države. U to vrijeme Hetiti pod svojom vlašću čvrsto drže Siriju, a pokušaj egipatskog faraona [[Ramzes II.|Ramzesa II.]] da otkloni hetitski utjecaj iz Sirije nije uspio.

Država Hetita propala je početkom [[12. stoljeće pr. Kr.|12. stoljeća pr. Kr.]] u najezdi nepoznatih osvajača koje egipatski izvori nazivaju ''[[Narodi s mora]]''.

Navodno su Hetiti prvi koristili neki oblik [[Biološko oružje|biološkog oružja]].

== Arheološka istraživanja ==

[[Datoteka:Lion Gate, Hattusa 01.jpg|mini|300px|Lavlja vrata u [[Hattuša|Hattuši]], prijestolnici Hetita, suvremenom [[Boğazköy]]u ([[Turska]])]]

Hetiti su koristili [[klinasto pismo]]. Arheološke ekspedicije su otkrile u [[Hattuša|Hattuši]] cijele kraljevske arhive u tablicama ispisanima klinastim pismom, bilo na [[akadski jezik|akadskom]], jeziku tadašnje diplomacije, ili na različitim jezicima Hetitskog Carstva.

Prvi arheološki dokazi za postojanje Hetita nađeni su na pločicama u [[Asirija|asirskoj]] koloniji [[Kültepe]] (drevni [[Karum Kaneš]]), a sadržavali su zapise o trgovini iznmeđu asirskih trgovaca i izvjesne "zemlje [[Hatti]]". Neka imena na pločicama nisu bila ni hatska ni asirska, već očito [[indo-europski jezici|indoeuropska]].

Pismo na spomeniku u [[Boğazköy]]u kojeg je postavio "narod Hattuše", a kojeg je otkrio [[William Wright]] [[1884.]] se slagao sa specifičnim [[logogram|hijeroglifskim]] pismom iz [[Alep]]a i [[Hamath]]a u sjevernoj Siriji. Godine [[1887.]], iskapanja u Tell El-[[Amarna|Amarni]] u Egiptu otkrila su diplomatsku arhivu faraona [[Amenhotep III.|Amenhotepa III.]] i njegovog sina [[Eknaton]]a. Dva pisma iz "kraljevine ''Kheta''" – iz otprilike istog područja kao mezopotamijska "zemlja ''Hatti''" – su bila pisana na standardnom [[akadski jezik|akadskom]] [[klinasto pismo|klinastom pismu]], ali na nepoznatom jeziku; iako su ih znanstvenici mogli pročitati, nisu ih razumjeli.

Kratko nakon ovoga, [[Archibald Sayce]] predlaže hipotezu po kojoj su ''Hatti'' ili ''Khatti'' u [[Anatolija|Anatoliji]] zapravo "kraljevstvo ''Kheta''" koje se spominje u ovim [[Drevni Egipat|egipatskim]] tekstovima, kao i [[Biblija|biblijski]] Hetiti. Sayceova je hipoteza kroz prvi dio 20. stoljeća stekla široku potporu među znanstvenicima, a ime "Hetiti" trajno se vezalo za civilizaciju čiji su ostatci otkriveni u [[Boğazköy]]u.

Tijekom iskapanja u Boğazköyu ([[Hattuša|Hattuši]]) koja su započela [[1906.]], arheolog [[Hugo Winckler]] pronašao je kraljevsku arhivu s 10000 pločica, ispisanih klinastim pismom na akadskom i nekom nepoznatom jeziku poznatom iz egipatskih dokumentata kao ''Kheta'' — što je potvrdilo jednakost dvaju naziva. Osim toga, dokazao je a su ruševine u Boğazköyu ostatci glavnog grada moćnog carstva koje je jednom nadziralo sjevernu Siriju.

Jezik na pločicama iz Hattuše konačno je odgonetnuo [[Češka|češki]] jezikoslovac [[Bedřich Hrozný]], koji je [[24. prosinca]] [[1915.]] objavio svoje rezultate u predavanju pred Bliskoistočnim društvom u Berlinu. Knjiga o otkriću je objavljena u [[Leipzig]]u [[1917.]] godine, s naslovom ''Die Sprache der Hethiter; Ihre Struktur und ihre Zugehörigkeit zur Indogermanischen Sprachfamilie'' ("Jezik Hetita; njegova struktura i članstvo u indoeuropskoj jezičnoj porodici").

Pod vodstvom [[Njemačko arheološko društvo|Njemačkog arheološkog društva]], iskapanja u Hattuši su vođena od [[1907.]], s prekidima za vrijeme oba svjetska rata. Kültepe je uspješno istražio prof. [[Tahsin Özgüç]] od [[1948.]] Manja iskapanja su obavljana u neposrednoj okolici Hattuše, uključujući svetište [[Yazılıkaya]], koje sadrži brojne reljefe hetitskih vladara i bogova.

== Povijest ==

=== Podrijetlo Hetita ===

Općenito se pretpostavlja da su Hetiti došli u [[Anatolija|Anatoliju]] prije [[2000. pr. Kr.]], ali nije poznato odakle. Vjerojatnije je da su došli sa zapada, jer se tijekom povjesnog razdoblja šire prema jugoistoku.

Oko [[2000. pr. Kr.]] područje oko [[Hattuša|Hattuše]] su naseljavali [[Hati]], neindoeuropski narod. Hetiti su mnogo posuđivali od hatske kulture koju su zatekli, kao i od [[Asirci|asirskih]] trgovaca, npr. klinasto pismo i cilindrične pečate.

Kao što je spomenuto, "hetitski" su moderni uobičajeni naziv jezika indoeuropskog jezika središnje Male Azije tog doba; oni sami su upotrebljavali naziv ''nešili'', tj. "na jeziku [[Neša|Neše]]".

Budući da se hatski nastavio koristiti u hetitskoj državi u ritualnim svrhama, te postoji znatan kontinuitet između dvije kulture, nije poznato jesu li govornici hatskog – Hati – zamijenjeni govornicima hetitskog, apsorbirani ili su jednostavno prihvatili njihov jezik.

Rana povijest hetitskog kraljevstva je poznata kroz pločice koje su vjerojatno najranije pisane u [[17. stoljeće pr. Kr.|17. stoljeću pr. Kr.]], ali su očuvane samo kopije iz [[14. stoljeće pr. Kr.|14.]] i [[13. stoljeće pr. Kr.|13. stoljeća pr. Kr.]] Te pločice, poznate zajedničkim imenom [[Anitta|Anittin]] natpis, započinju pričom kako je [[Pithana]], kralj [[Kuššara|Kuššare]] (ili Kuššara, malog grada-države koji još nije pronađen) osvojio susjedni grad [[Neša|Nešu]] (Kaneš). Međutim, pravi junak pločica je njegov sin Anitta, koji je nastavio djelo svog oca i osvojio nekoliko susjednih gradova, uključujući [[Hattuša|Hattušu]] i [[Zalpuwa|Zalpuwu]] ([[Zalpu]]).

=== Staro carstvo (1650. - 1380. pr. Kr.) ===

Osnivanje Hetitskog carstva se pripisuje ili [[Labarna|Labarni I.]] ili [[Hattusili I.|Hattušilišu I.]] (moguće sa se radi o istoj osobi), koji su osvojili područje južno i sjeverno od Hattuše. Hattušili je ratovao sve do kraljevstva Yamkhad u Siriji, gdje je napao, ali nije zauzeo glavni grad [[Alep]]. Njegov nasljednik, [[Muršiliš I.]], je zauzeo taj grad. Hetitski pohodi u Siriju i Mezopotamiju su možda zaslužni za ponovno uvođenje [[klinasto pismo|klinastog pisma]] u Anatoliju, jer je hetitsko pismo prilično različito od pisma u prethodnom razdoblju asirskih kolonija.

Muršiliš je nastavio osvajanja Hattušiliša, sežući sve do Mezopotamije i čak osvajajući [[Babilon]] [[1595. pr. Kr.]] (iako Babilon nije podvrgnut hetitskoj vlasti, već je predan njihovim saveznicima, [[Kasiti]]ma, koji će vladati njime 4 stoljeća). Ovaj dugi pohod je međutim oslabio resurse, i doveo glavni grad skoro do anarhije. Muršiliš je ubijen uskoro nakon povratka, a Hetitsko carstvo se sunovratilo u kaos. [[Hurijci]], narod koji je živio u planinama uz gornji [[Tigris]] i [[Eufrat]], su preuzeli inicijativu i osvojili Alep i okolna područja, kao i obalno područje Adaniye, koje su preimenovali u [[Kuzzuwatna]] (kasnije [[Kilikija]]).

Nakon ovog, Hetiti ulaze u slabu fazu, opskurnih zapisa, nebitnih vladara i smanjenog područja vlasti. Ovaj obrazac širenja pod jakom kraljevima kojeg slijedi skupljanje pod slabijim će se ponavljati ponovo i ponovo kroz cijelu 500-godišnju povijest Hetitskog carstva, što događaje u razdobljima slabljenja čini teškim za precizniju rekonstrukciju.

Sljedeći vladar vrijedan spomena nakon Muršiliša I. je bio [[Telepinu]] (oko 1500. pr. Kr.) koji je izvojevao nekoliko pobjeda na jugozapadu, izgleda sklopivši savez s jednom hurijskom državom ([[Kizzuwatna]]) protiv druge ([[Mitanni]]).

=== Novo carstvo (1380. - 1200. pr. Kr.) ===

S vladavinom [[Tudhalija I.|Tudhalije I.]] (koji moguće nije bio prvi vladar s tim imenom), Hetitsko Carstvo ponovo izranja iz opskurnosti. Tokom njegove vladavine, ponovo je uspostavljen savez s [[Kizzuwatna|Kizzuwatnom]], pobijeđena su [[Hurijci|hurijske]] države [[Aleppo]] i [[Mitanni]], a hetitska se država proširila prema zapadu, šireći se na teritorij [[Luvijci|luvijske]] [[Arzawa|Arzawe]].

Nakon Tudhalije slijedi slabljenje; neprijatelji napreduju čak do Hattuše i razaraju je. Međutim, Carstvo se oporavlja pod [[Šuppilulima|Šuppilulimom I.]] (oko [[1350. pr. Kr.]]), koji opet osvaja Alep, suzbija državu Mittanni, i poražava [[Karkemiš]], još jednu sirijsku državu.

Sin Šuppilulime je upravljao novoosvojenim terotorijima, Babilonija je bila pod upravom Kadita, Asirija je bila tek stekla neovisnost, a država [[Mitanni]] poražena. Sve to skupa, učinilo je od Šuppilulime glavnom snagom izvan Egipta. Šuppilulima je uskoro zatražio savezništvo s Egiptom preko braka jednog od svojih sinova sa udovicom [[Tutankamon]]a. No, sin mu je ubijen prije nego je uspio doći u Egipat, pa brak nikad nije sklopljen.

Nakon Šuppilulime, i vrlo kratke vladavine njegovog najstarijeg sina, oko [[1330. pr. Kr.]] drugi sin, [[Muršili II.]], postaje kralj. Muršili je na istoku carstva zatekao stabilnu situaciju, što mu je omogućilo da se posveti zapadnim granicama države, gdje je napao [[Arzawa|Arzawu]] i grad poznat pod imenom [[Millawanda]], u priobalnoj zemlji [[Ahhiyawa]]. Mnogi suvremeni znanstvenici smatraju da se zapravo radi o [[Milet]]u i zemlji [[Aheja|Aheji]], poznatima iz grčke povijesti, no manji dio znanstvenika spori ovu vezu.

== Bitka kod Kadeša ==
{{Glavni|Bitka kod Kadeša}}
Snaga države Hitita najviše je ovisila o nadzoru nad trgovačkim rutama i izvorima [[metal]]a. Zbog važnosti sjeverne Sirije za vitalne rute između [[Cilicija|Cilicije]] i [[Mezopotamija|Mezopotamije]], obrana ovog područja je bila ključna. Egipatsko širenje na sjever za vrijeme faraona [[Ramzes II.|Ramzesa II.]] dovelo je do [[Bitka kod Kadeša|bitke kod Kadeša]]. Nije poznat ishod bitke, no čini se da je dolazak egipatskih pojačanja spriječilo pobjedu Hetita. Egipatske snage natjerale su Hetite da se povuku u tvrđavu u Kadešu, no njihovi vlastiti veliki gubici spriječili su ih u opsadi tvrđave. Ova se bitka dogodila u 5. godini vladavine Ramzesa II., što po najčešće korištenoj egipatskoj kronologiji odgovara godini [[1275. pr. Kr.]].

[[Datoteka:Istanbul - Museo archeol. - Trattato di Qadesh fra ittiti ed egizi (1269 a.C.) - Foto G. Dall'Orto 28-5-2006.jpg|mini|lijevo|160px|egipatsko-hetitski mirovni ugovor između [[Hattušili III.|Hattušilija III]] i [[Ramzes II.|Ramzesa II.]]]]
[[Datoteka:Tudhaliya IV.jpg|mini|150px|Tudhaliya IV (reljef u [[Hattuša|Hattuši]])]]

===Opadanje i nestanak carstva===
Nakon ovog datuma, snaga Hetita opet opada, jer su Asirci iskoristili mogućnost da pregaze državu [[Mitanni]] i prošire se do [[Eufrat]]a dok je Muwatalli bio zaokupljen Egipćanima. [[Asirija]] je počela biti jednako velika prijetnja hetitskim trgovačkim putevima kao i Egipat. Njegov sin, Urhi-Tešub, je stupio na prijestolje kao [[Muršiliš III.]], ali je brzo zbačen od svojeg strica, [[Hattušiliš III.|Hattušiliša III]] nakon kratkog [[građanski rat|građanskog rata]].

Kao odgpvor na sve veću prisutnost [[Asirija|Asiraca]] uz svoju granicu, sklopio je mir sa Ramzesom II., i dao mu ruku svoje kćeri. Sporazum iz Kadeša, jedan od najstarijih potpuno sačuvanih ugovora iz povijesti, odredio je granice dvaju carstava u [[Kanaan]]u, a potpisan je u 21. godini vladanja Ramzesa II., oko [[1258 pr. Kr.]]<ref>[http://nefertiti.iwebland.com/ramses-hattusili-treaty.htm]</ref>

Hattušilijev sin, [[Tudhalija IV.]], je bio posljednji jaki hetitski kralj u mogućnosti da drži Asirce podalje od Sirije te čak privremeno pripoji i otok [[Cipar]]. Poslijednji kralj, [[Šuppiluliumaš II.]] je također izvojevao neke pobjede, uključujući pomorsku bitku s "[[Narodi s mora|narodima s mora]]" blizu obala Cipra. Međutim, bilo je prekasno. Narodi s mora su prodrijeli duž obale Sredozemlje, počevši s Egejskim morem, sve do Filistije – usput otimajući Kilikiju i Cipar od Hetita, sječući njihove trgovačke puteve. To je ostavilo ranjivim hetitsku domovinu napadima sa svih strana. Hattušu su do temelja spalili Gašge, Brigijci i Luvijci oko [[1180. pr. Kr.]] Hetitsko carstvo je nestalo s povijesne pozornice.

=== Kasnohetitske države (1000. - 700. pr. Kr.) ===

Do [[1160. pr. Kr.]], politička situacija u Maloj Aziji se posve promijenila. Te godine su se Asirci borili s ''[[Mušku]]ima'', koji su prodirali u krajnji sjever Mezopotamije iz Anatolijske visoravni, i Gašgama, starim neprijateljima Hetita iz sjevernih predjela između zemlje Hatti i Crnog mora. ''Mušku'' ili Muški su čini se pregazili Kapadokiju dolazeći sa zapada; nedavno je otkrivano epigrafsko svjedočanstvo koje ih povezuje s balkanskim "Brigijcima", koje su potisnuli Makedonci.

Velika i snažna država poznata kao [[Tabal Hetitski|Tabal]] je zauzimala područja južno od tih. Njihov jezik je vjerojatno bio luvijski, srodan hetitskom, ali pisan hijeroglifskim pismom umjesto klinastim. nekoliko manjih gradova-država su se nalazile između tog područja i sjeverne Sirije, i također su koristile luvijski, iako su ponekad poznate kao "novo-hetitske".

[[Lidijski jezik]], koji se govorio u zapadnoj Maloj Aziji do [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeća pr. Kr.]], je izgleda bio nastavak hetitskog, a ne luvijskog. To, uz činjenicu da je jedan od lidijskih kraljeva bio poznat Grcima kao ''Myrsilis'' (Mursilis) može ukazivati da je luvijska država bila nastavak bivše hetitske, u kulturnom i etničkom smislu.

== Kultura ==
[[Datoteka:Warpalawa_Ivris.jpg|mini|200px|<center>Neohetitski kralj Tabal Warpalawa nudi grožđe bogu Tarhunu, reljef kod prijelaza [[Ivriz]] u južnoj Turskoj iz 8. stoljeća pr. Kr.]]
=== Umjetnost ===
{{glavni|Hetitska umjetnost}}
Arheološki lokaliteti iz razdoblja Hetita su bili zaštićeni [[Kiklopsko zidanje|kiklopskim zidinama]] od [[megalit]]a s utvrđenim portalima, bastionima i kulama, a raspolagali su službenim zgradama (palača i hramovi)<ref>Hermann Genz i Dirk Paul Mielke, ''Insights into Hittite History and Archaeology'', Louvain, Peeters, Pariz i Walpole, 2011.</ref>. Hattuša je svojom urbanom organizacijom i sačuvanom arhitekturom (zidine s Lavljim i Kraljevskim vratima s ukrasima, hramovi, kraljevske rezidencije, utvrde), zajedno s isklesnim stijenama svetišta Jazilikaja (''Yazılıkaya''), snažno utjecao na razvoj arhitekture i umjetnosti u [[Anatolija|Anatoliji]] i sjevernoj [[Sirija|Siriji]] u 2. tisućljeću prije Krista<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/377 Hetitska prijestolnica Hattuša] {{eng oznaka}} Pristupljeno 16. studenoga 2016.</ref>. Hetitski kraljevi su bili pokrovitelji izrade reljefa na kamenu, što čini najbolje sačuvani oblik njihove umjetnosti. Ovi reljefi sa zidina građevina i litica stijena su trebali slaviti bogove i vladare. Reljefi iz hramova su očito povezani s pogrebnim kultom, dok su kasniji reljefi na stijenama strateških prijelaza, kao što su Karabel ([[İzmir]]) ili Hatip, vjerojatno bili povezani s kultom kraljevske vlasti. Još od vremena [[Asirci|asirskih]] [[kolonija]] (20. i 19. stoljeće pr. Kr.), anatolijski obrtnici pokazuju svoju originalnost u oblikovanju kultnih [[vaza]], pronađenih uglavnom u Nešu ([[Kültepe]]), najkarakterističniji su ljevanici ([[riton]]i) u obliku životinja.

=== Jezik ===

Hetiti su imali svoj, [[hetitski jezik]], ali su se služili i [[hatski jezik|hatskim]] u religijske svrhe, kao i [[akadski jezik|akadskim]], kao tadašnjim jezikom diplomacije. U arhivima [[Hattuša|Hattuše]] su pronađeni tekstovi i na ostalim jezicima okolnih naroda, npr. na [[hurijski jezik|hurijskom]].

=== Religija ===
[[Datoteka:Hattusa.temple1.jpg|minijatura|300px|Ruševine velikog hrama u Hattuši]]
Hetitski panteon je sadržavao vrlo brojne bogove, jedan tekst spominje "tisuću bogova zemlje Hatti".

[[Arinna]] je bila svetište božice sunca.

=== Gospodarstvo ===
Hetitsko gospodarstvo je bilo utemeljeno na trgovini i iskorištavanju [[Bakar (element)|bakra]].

=== Veze s drugim narodima ===

== Poveznice ==

* [[hetitski jezik]]
* [[Mala Azija]]
* [[Hati]]
* [[Hurijci]]
{{WProjekti
|commonscat=Hittite Empire
}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Na hrv. jeziku ===

* Vojtech Zamarovský: ''Tajne carstva Hetita'' (Epoha, Zagreb 1965); orig. naslov: ''Za tajemstvuim riše Chetitu''
* [[Ranko Matasović]]: ''Kultura i književnost Hetita'' ([[Matica hrvatska]], Zagreb 2000) {{ISBN|954-150-548-9}}

=== Ostala literatura ===

*Ekrem Akurgal - ''The Hattian and Hittite Civilizations,'' (Publications of the Republic of Turkey; Ministry of Culture; 2001); {{ISBN|975-17-2756-1}}
*Trevor R. Bryce, ''Life and Society in the Hittite World,'' Oxford (2002).
*Trevor R. Bryce, ''The Kingdom of the Hittites,'' Oxford (199009).
*C. W. Ceram, ''The Secret of the Hittites: The Discovery of an Ancient Empire''. Phoenix Press (2001), {{ISBN|1-84212-295-9}}.
*Hans Gustav Güterbock, ''Hittite Historiography: A Survey,'' in H. Tadmor and M. Weinfeld eds. ''History, Historiography and Interpretation: Studies in Biblical and Cuneiform Literatures'', Magnes Press, Hebrew University (1983) pp. 21–35.
*J. G. Macqueen, ''The Hittites, and Their Contemporaries in Asia Minor'', revised and enlarged, Ancient Peoples and Places series (ed. G. Daniel), Thames and Hudson (1986), {{ISBN|0-500-02108-2}}.
*George E. Mendenhall, ''The Tenth Generation: The Origins of the Biblical Tradition'', The Johns Hopkins University Press (1973), {{ISBN|0-8018-1654-8}}.
*Erich Neu, ''Der Anitta Text'', ''(StBoT 18)'', Otto Harrassowitz, Wiesbaden (1974).
*Louis L. Orlin, ''Assyrian Colonies in Cappadocia'', Mouton, The Hague (1970).
*''The Hittites and Hurrians'' in D. J. Wiseman ''Peoples of the Old Testament Times'', Clarendon Press, Oxford (1973).
*O.R. Gurney, ''The Hittites,'' Penguin (1952), {{ISBN|0-14-020259-5}}
*Kloekhorst, Alwin (2007), ''Etymological Dictionary of the Hittite Inherited Lexicon,'' {{ISBN|90-04-16092-2}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.visitturkeynow.com/cities/c_hattusas.htm Hattušaš/Bogazköy] {{jezikk|eng.}}
*[http://www.asor.org/HITTITE/HittiteHP.html Web stranica o Hetitima] {{jezikk|eng.}}

{{starovjekovne države i civilizacije}}

[[Kategorija:Hetiti| ]]
[[Kategorija:Anatolski narodi]]
[[Kategorija:Nestali narodi]]
[[Kategorija:Stari narodi i civilizacije]]

Hetiti - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

Suradnik01 u (test) 22:40, 28. ožujak 2022.

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'