WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T04:49:13Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 04:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hermes'''-->~~{{Infookvir božanstvo		{{Infookvir božanstvo
	\| ime =		\| ime =
	\| mitologija = Grčka mitologija		\| mitologija = Grčka mitologija

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T09:46:51Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 09:46
Redak 141:		Redak 141:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Hermes}}~~
	* [http://www.theoi.com/Olympios/Hermes.html Hermes u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Olympios/Hermes.html Hermes u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
	* [https://web.archive.org/web/20020202190547/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Hermes.html Hermes u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}		* [https://web.archive.org/web/20020202190547/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Hermes.html Hermes u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:10:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir božanstvo
| ime =
| mitologija = Grčka mitologija
| božanstvo = Bog trampe, putnika, lopova, sportaša, atletičara, graničnih prijelaza, vođa u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]]
| slika = Hermes Ingenui Pio-Clementino Inv544.jpg
| veličina =
| opis = ''Hermes Ingenui'' ([[Vatikanski muzeji]]), rimska kopija uništenog grčkog originala
| druga_imena = Glasnik bogova
| boravište = [[Olimp]]
| simbol = [[Talaria]], [[kaducej]], [[kornjača]], [[lira (instrument)|lira]], [[pijetao]], sunčani šešir s krilima
| kult =
| suprug = [[Meropa]], [[Afrodita]], [[Driopa]], [[Peitho]], [[Hekata]]
| roditelji = [[Zeus]] i [[Maja (mitologija)|Maja]]
| braća_i_sestre = [[Eak]], [[Angelos]], [[Afrodita]], [[Apolon]], [[Ares]], [[Artemida]], [[Atena (mitologija)|Atena]], [[Dioniz]], [[Ilitija]], [[Enyo]], [[Erida]], [[Ersa]], [[Heba]], [[Helena (mitologija)|Helena]], [[Hefest]], [[Heraklo]], [[Minos]], [[Pandia]], [[Perzefona]], [[Perzej (mitologija)|Perzej]], [[Radamant]], [[Harite]], [[Hore]], [[Lite]], [[Muza|Muze]], [[Mojre]]
| djeca =
| svetkovine =
| ekvivalent = [[Merkur (mitologija)|Merkur]] - rimski
}}[[Datoteka:Mercurybyhendrickgoltzius.jpeg|mini|[[Hendrick Goltzius]]: Merkur (Hermes)]]

'''Hermes''' ili '''Hermo''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἑρμῆς}}''', ''Hermễs'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] glasnik je [[bog]]ova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, [[atletika|atletičara]] i trgovaca; [[Zeus]]ov i [[Maja (mitologija)|Majin]] sin. Hermesov je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Merkur (mitologija)|Merkur]].

== [[Etimologija]] ==

Prema [[Karl Otfried Müller|Mülleru]], za Hermesovo se [[ime]] mislilo da dolazi od grčke [[riječ]]i {{polytonic|ἕρμα}}, ''herma'' koja označava [[kamen]]; kvadratni ili pravokutni [[stup]] s Hermesovom glavom na vrhu, a muškim genitalijama na dnu. No, vjerojatnije je da je obrnuto, da je imenovanje stupova došlo od njegova imena.

Od njegova su [[ime]]na izvedene [[riječ]]i poput ''hermetičan'' koja označava nešto zatvoreno, jer bi on, kao glasnik bogova, premostio komunikacijski jaz između [[bog]]ova i [[ljudi]]. Na grčkom je ''hermaion'' označavalo sretan pronalazak.

== Karakteristike ==

[[Datoteka:Mercurius.jpg|mini|[[Artus Quellinus]]: Merkur (Hermes), [[17. stoljeće]]]]

Hermesovi su simboli pijevac i [[kornjača]], a može ga se prepoznati po putničkoj kapi (''petasus''), torbi, krilatim sandalama (''talaria'') i glasničkom štapu - [[grčki jezik|grč.]] ''kerykeion'' s [[astrologija|astrološkim]] simbolom [[bik]]a ili pak štap [[kaducej]] sa [[zmija]]ma. Nosio je odjeću putnika, radnika ili pastira.

[[Ovidije]] daje kratak opis u svojim ''[[Metamorfoze|Metamorfozama]]'':
<blockquote>
Odmah na glavu klobuk i krila na noge ovaj 
Metne, a u ruku jaku uspavljivu šibljiku uzme; 
Jupiter-boga sin učinivši sve to iz dvora 
Očinih na zemlju skoči i onda skine sa glave 
Klobuk i ostavi krila te šibljiku samo zadrži, 
Kojom koze ko pastir po zahodnim poljima oni
</blockquote>

Hermes je glasnik koji prenosi [[ljudi]]ma poruke [[bog]]ova, najbrži je od svih bogova i odan svome ocu [[Zeus]]u. Izumio je vatru i pritom ga možemo usporediti s [[Prometej (mitologija)|Prometejem]] koji ju je donio ljudima. Također je izumio [[lira (instrument)|liru]] i sirinks koje je potom razmijenio s [[Apolon]]om. Izmislio je i mnoge vrste utrka i [[boks]]ački sport te je bio zaštitnik [[atletika|atletičara]].

Hermes je bio i pratitelj mrtvih u [[Had (podzemni svijet)|Had]]. Često su ga prikazivali kao jedinog boga koji može ulaziti i izlaziti u Had bez ograničenja, uz [[Had (bog)|Hada]] i [[Perzefona|Perzefonu]].

Isprva je Hermes bio falični bog, prikazivan s bradom i [[falus]]om, a poslije je atletski stiliziran.

=== Stalni [[epitet]]i ===

* ''Acacesius'' (akakijski)
* ''Argeiphontes'' (ubojica [[Arg (div)|Arg]]a, diva)
* ''Charidotes'' (koji daje šarm)
* ''Criophorus'' (ovnonosac)
* ''Cyllenius'' (rođen na Kileni)
* ''Diaktoros'' (glasnik)
* ''Dolios'' (projektant)
* ''Enagonios'' (vezan uz igre, olimpijske)
* ''Enodios'' (na cesti)
* ''Epimelius'' (čuvar jata)
* ''Eriounios'' (srećonoša)
* ''Psychopompos'' (pratitelj mrtvih)

== Mitologija ==

=== Rođenje ===

Hermesa je rodila [[nimfa]] [[Maja (mitologija)|Maja]] na brdu [[Kilena|Kileni]] u [[Arkadija|Arkadiji]]. Maja je bila jedna od Plejada, [[Atlant]]ova kći.

U [[Homerske himne|Homerskim himnama]] opisano je rađanje boga Hermesa. Njegovu je majku Maju tajno oplodio [[Zeus]] te je ona zamotala dijete u povoje, ali ono je pobjeglo dok je spavala. Hermes je otišao u [[Tesalija|Tesaliju]] gdje je [[Apolon]] držao svoju stoku, ukrao mu je goveda i odnio ih u jednu pećinu u šumi blizu Pila, prekrivši tragove. U pećini je pronašao [[kornjača|kornjaču]] koju je ubio, uzeo joj oklop i u njega smjestio [[krava|kravlja]] [[crijeva]] i tako napravio prvu [[lira (instrument)|liru]]. Apolon se požalio njegovoj majci da mu je Hermes ukrao stoku, ali Hermes se već vratio u svoje povoje te Maja nije vjerovala Apolonovim [[riječ]]ima. Zeus se umiješao i složio s Apolonom tvrdivši da je vidio sve događaje. Hermes je zatim počeo svirati na svojoj novoj liri, a Apolon se zaljubio u taj instrument te mu je ponudio stoku u zamjenu za liru. Apolon je tada postao umjetnik na liri, a Hermes je kasnije izumio još jedan instrument - sirinks. Poslije je Apolon u zamjenu za sirinks Hermesu dao [[kaducej]].

Zbog ovog je događaja Hermes zaštitnik lopova.

[[Datoteka:Correggio 061.jpg|mini|[[Antonio da Correggio]]: Venera, Merkur i Amor ([[Afrodita]], Hermes i [[Eros]]), [[1525.]]]]

==== Hermesova djeca ====

* '''[[Abder]]''', [[Heraklo]]v ljubavnik
* '''[[Autolik]]''', princ lopova, [[Odisej]]ev pradjed
* '''[[Eros]]''' ([[Kupid]], [[Kupidon]]), s [[Afrodita|Afroditom]]
* '''[[Hermafrodit]]''', s Afroditom
* '''[[Pan (mitologija)|Pan]]''', s [[nimfa|nimfom]] Driopom.
* '''[[Prijap]]''', s Afroditom, falični bog
* '''[[Tiha]]''' ili '''[[Fortuna]]''', s Afroditom, božica sreće

=== Priče ===

==== Hermes i Arg ====

[[Datoteka:Peter Paul Rubens 080.jpg|mini|lijevo|[[Peter Paul Rubens]]: Merkur i [[Arg (div)|Arg]], [[1635.]] – [[1638.]]]]

''Argeiphontes'', Hermesov [[epitet]] koji označava [[Arg (div)|Argova]] ubojicu, pridan mu je pošto je ubio diva Arga s mnoštvom [[oči]]ju koji je pazio na [[nimfa|nimfu]] [[Ija (mitologija)|Iju]], [[Zeus]]ovu ljubavnicu, u [[Hera|Herinu]] svetištu u gradu [[Arg (grad)|Arg]]u.

Hermes je, na [[Zeus]]ovu zapovijed, uspavao Arga, a potom iskoristio čaroliju da mu zatvori sve oči, a potom mu je odsjekao glavu. Njegove su oči zatim postavljene u [[paun]]ov rep, a paun je postao Herin simbol.

Poslije je Hera nastavila goniti [[Ija (mitologija)|Iju]] poslavši na nju (bila je u obličju junice) [[obad]]a da je progoni po svijetu i da joj smeta. Ija je na posljetku stigla do [[Drevni Egipat|Egipta]] gdje je štovana kao božica.

==== Hermes i Perzej ====

Hermes je pomogao [[Perzej (mitologija)|Perzej]]u da ubije gorgonsku [[Meduza (mitologija)|Meduzu]] tako što mu je posudio svoje krilate sandale i [[Zeus]]ov srp. Također mu je dao kacigu nevidljivosti i rekao mu da je rabi da ga Meduzine besmrtne sestre [[Gorgone]] ne bi mogle vidjeti.

==== Hermes i Prometej ====

[[Eshil]] je u svom ''[[Okovani Prometej (Eshil)|Okovanom Prometeju]]'' napisao da je [[Zeus]] poslao Hermesa da se suoči s [[Titan (mitologija)|Titanom]] [[Prometej (mitologija)|Prometejem]] zbog proročanstva da će Zeusa netko svrgnuti s prijestolja. Hermes je grdio Prometeja da je nerazuman, ali ovaj mu ipak nije odao detalje proročanstva.

[[Datoteka:Hubert Maurer - Hermes bei Calypso und Odysseus.jpg|mini|[[Hubert Maurer]]: Hermes kod [[Kalipso (mitologija)|Kalipso]] i [[Odisej]]a]]

==== Ilijada i Odiseja ====

U [[Homer]]ovu djelu ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', Hermes je pomogao kralju [[Prijam]]u od [[Troja|Troje]] da se ušulja u ahejsko uporište i suoči s [[Ahilej]]em te da ga uvjeri da mu vrati [[Hektor]]ovo tijelo.

U ''[[Odiseja|Odiseji]]'' je pak poslan da bi [[Kalipsa|Kalipsi]] izrazio želju bogova da pusti [[Odisej]]a s otoka. U desetome pjevanju Odiseju daje biljku koja će ga štititi od [[Kirka|Kirke]].

==== Ljubav ====

Hermes se zaljubio u [[Herza|Herzu]], jednu od tri sestre koje su služile božici [[Atena (mitologija)|Ateni]]. Njezina je ljubomorna sestra Aglaura htjela spriječiti tu ljubav pa ju je Hermes pretvorio u [[kamen]]. Sin Hermesa i Herze zvao se Kefal. Imao je još jednog sina, Keriksa, najvjerojatnije s trećom sestrom - Pandrozom ili sa samom Herzom. S Aglaurom je imao Eumolpa.

==== Ostalo ====

Hermes je imao još neka pojavljivanja u mitologiji:

* pomogao je [[Orfej]]u da vrati [[Euridika|Euridiku]] iz [[Had (podzemni svijet)|Hada]].

* zaštitio je [[Dioniz]]a od ljubomorne Here, nakon što je ona ubila Dionizovu smrtnu majku [[Semela|Semelu]] koja je začela to dijete s Herinim mužem [[Zeus]]om

* pretvorio je [[Minjade]] u [[šišmiš]]e

* od [[Trije|Trija]] je naučio proricanje i vračanje

* odveo je [[Pandora (mitologija)|Pandoru]] smrtnicima i usadio joj snažnu znatiželju

== Literatura ==

* [[Euripid]]: ''[[Okovani Prometej]]''
* [[Homer]]: ''[[Ilijada]]''
* [[Homer]]: ''[[Odiseja]]''
* [[Homerske himne]]: ''Hermes''
* [[Walter Burkert|Burkert, Walter]]: ''Greek Religion'', Harvard University Press, Cambridge, 1985.
* [[Károly Kerényi|Kerényi, Károly]]: ''Hermes der Seelenführer'', 1944.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Hermes}}
* [http://www.theoi.com/Olympios/Hermes.html Hermes u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20020202190547/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Hermes.html Hermes u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

{{Olimp}}

[[Kategorija:Olimpski bogovi]]

Hermes - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica