WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T04:39:22Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 04:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Herman Potočnik Noordung'''-->~~{{Uklopi u\|Herman Potočnik}}		{{Uklopi u\|Herman Potočnik}}

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T00:20:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Uklopi u|Herman Potočnik}}

== Životopis ==

Herman Potočnik rođen je 22. prosinca 1892. u [[Pula|Puli]], što potvrđuje izvod iz matične knjige rođenih koja se čuva u pazinskom arhivu. Njegov otac, dr. Jože Potočnik, rodom iz okolice Slovenj Gradeca, mornarički je liječnik u Puli od [[1866.]] godine a poslije i general u [[Austro-ugarska|austrougarskoj]] vojsci. Sudionik je slavne bitke kod [[Vis]]a, gdje je austrougarska mornarica pod Tegetthoffovim zapovjedništvom porazila talijansku mornaricu. Hermanova majka Minka, rođena Kokoschinegg, bila je kći mariborskog trgovca češkog podrijetla.

Djetinstvo je proživio u rodnom mjestu i [[Maribor]]u, od [[1910.]] – [[1913.]] pohađa tehničku vojnu akademiju u Modlingu i završava je kao stručnjak za gradnju željezničkih pruga i mostova s činom natporučnika. Godinu dana nakon školovanja čeka ga [[1. Svjetski rat]].

Zadnju godinu rata proveo je na frontu između Soče i Piave, gradeći mostove i pruge, ali i rušeći ih, ovisno o tome je li austrougarska vojska napredovala ili se povlačila. Kao satnik umirovljen je u dobi od 26 godina jer mu je zdravlje ozbiljno narušeno, bolovao je od kronične upale pluća.

Nakon rata studirao je strojarstvo na Visokoj tehničkoj školi u Beču gdje je [[1925.]] godine diplomirao kao inženjer - stručnjak za [[raketna tehnika|raketnu tehnologiju]]. U takvu specijalizaciju najvjerojatnije ga je usmjerilo sudjelovanje u radu sveučilišnog društva za zrakoplovnu tehniku koje je imalo i raketni odjeljak. Nakon završenih studija živi kod brata u Beču i potpuno se posvećuje raketnoj i svemirskoj tehnici. Bolest nezadrživo napreduje. Svoju knjigu “Das Problem der Befahrung des Weltraums” – Problem vožnje svemirom, pisao je već na samrtnoj postelji. Ipak dočekao je njen izlazak iz tiska, [[1929.]] godine. Umro je 27. kolovoza iste godine, u velikom siromaštvu, u dobi od 36 godina. Pokopan je u Beču, na evangelističkom dijelu omanjeg groblja Wien Simmering. Zbog prekoračenja roka za produljenje najamnine, administracija je donijela odluku da se grob prekopa i danas nije vidljiv.

== Tehnička inovativnost i vizionarstvo ==

Sve što je ostalo nakon Hermana Potočnika jest svjedočanstvo njegove jedine knjige u kojoj je dao cjelovit pregled svih bitnijih ideja i iskustava iz astronautike. Tehnička rješenja koja u ono vrijeme nudi Noordung iznenađujuće su nova i originalna. Ona u cjelini predstavljaju pravi strateški nacrt za ljudski prodor u svemir. Počeo je s gravitacijskim problemima i raketnim pogonom kao rješenjima za svemirski motor. Nastavio je s problemima uzlijetanja i spuštanja svemirske rakete, predložio je konkretna tehnička rješenja te naznačio pravce kasnijeg razvoja. U nastavku razmatrao je probleme čovjekovog boravka u svemirskom prostoru. Posebno se zadržao na konstrukcijskim pitanjima umjetnog satelita i svemirske stanice. Načinio je nacrt [[geostacionarni sateli|geostacionarnog satelita]] i s nevjerojatnom točnošću odredio visinu na kojoj će kružiti satelit (35.900 km) i brzinu njegova kruženja (3.080 m/s) Potočnik ga je slikovito označio kao ”jednostavno kružeće tijelo koje kao vrh zamišljenog ogromnog tornja čvrsto stoji nad zemaljskom površinom”, i zapravo je “svemirska stanica s nadmorskom visinom od 35.000.000 m”. Kad je američki prvi geostacionarni [[“Syncom”|telekomunikacijski satelit “Syncom”]] godine [[1963.]] zauzeo upravo takav položaj, koji je izračunao Potočnik, čuveni [[Verner Von Braun]], tvorac zloglasne rakete [[V2]], je uspjeh povezan s tim satelitom ovako komentirao: “Udaljenost od [[Zemlja (planet)|Zemlje]] i približnu točku u svemiru sa zavidnom je točnošću odredio još [[1928.]] umirovljeni satnik austrijske vojske inž. Herman Potočnik. Njegova knjiga “Problem vožnje svemirom” povijesna je prekretnica u svjetskoj svemirskoj i raketnoj tehnici”.

Dok je geostacionarni satelit nesporni Potočnikov izum, [[svemirska postaja|svemirske postaje]] dosjetio se prema nekim starijim prijedlozima koje je razmotrio do pojedinosti. Prema Potočnikovoj zamisli ona bi se sastojala od tri objekta: stambenog kola, sunčeve elektrane i promatračnice. U stambenom kolu trebala bi biti normalna [[atmosfera]] i [[gravitacija]] kao na Zemlji, zbog čega bi se veliki kotač morao svakih 8 sekundi okrenuti oko osi. Potočnik je razmotrio opskrbu vodom, zrakom, svjetlom i toplinom. Komunikaciju je riješio vrlo konzervativno svjetlosnom telegrafijom, žičanim telefonskim vezama te komuniciranjem preko radija.

U posljednjem dijelu svoje knjige Potočnik je, istina, više načelno, pa ipak izvanredno vizionarski, pisao o mogućnostima ljudskog prodora u izvanzemaljski prostor, prema drugim [[planet]]ima i dalje prema [[zvijezde|zvijezdama]]. On najavljuje [[fuzija|fuzijski]] i [[foton]]ski raketni pogon koji bi omogućio dosezanje relativističkih brzina sasvim bliskih svjetlosnoj.

Potočnikova vizionarska predviđanja u velikoj su se mjeri već ostvarila: geostacionarni satelit, [[raketoplan]], međunarodna svemirska postaja itd. Čovjek može živjeti i raditi u svemiru na način koji je predviđao Potočnik. Svemirsko kolo za stanovanje s umjetnom gravitacijom još čeka na realizaciju, a razni prijedlozi za njega veoma su slični Potočnikovom. Predstoje letovi dalje od [[Mjesec]]a, prema [[Mars (planet)|Mars]]u i drugim planetima. Potočnik je vjerovao da još negdje u svemiru ima inteligentnog života. Proširenje čovjeku dostupnog svemira, smatra on, povećava mogućnost da se susretne s takvim životom, u svakom slučaju Zemljani će u dalekoj budućnosti naseliti i druga nebeska tijela.

Mnogi autori smatraju da je uz ruskog fizičara [[Konstantin E. Ciolkovski|Konstantina E. Ciolkovskog]], američkog fizičara i eksperimentatora, [[Robert H. Goddard|Roberta H. Goddarda]] te njemačkog teoretičara [[Hermann Oberth|Hermanna Obertha]], umirovljeni satnik austrijske vojske inž. Herman Potočnik najvažnija figura pionirskog doba astronautike.

Tehnička inovativnost i vizionarstvo osigurali su inž. Potočniku, poznatijem u krugovima stručnjaka pod pseudonimom Noordung, stalno mjesto u svjetskoj povijesti astronautike.

Noordunogva knjiga prevedena je na ruski 1935., na slovenski 1986 u izdanji Slovenske matice, na engleski 1995., na hrvatskom izlazi u prijevodu [[Marino Fonović|Marina Fonovića]] i u izdanju Labin Art Expressa tek 75 godina nakon objavljivanja.

== Vanjske poveznice ==

* ''[http://tehnika.lzmk.hr/potocnik-herman/ Potočnik, Herman]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

Herman Potočnik Noordung - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica