Herman Melville - Povijest promjena

Suradnik10: dodana kategorija Kratkopričaši uz pomoć dodatka HotCat

2026-04-07T02:59:15Z

dodana kategorija Kratkopričaši uz pomoć dodatka HotCat

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2026. u 02:59
Redak 28:		Redak 28:
	{{GLAVNIRASPORED:Melville, Herman}}		{{GLAVNIRASPORED:Melville, Herman}}
	[[Kategorija:Američki književnici]]		[[Kategorija:Američki književnici]]
			[[Kategorija:Kratkopričaši]]

Suradnik10: uklapanje iz duplikata Hermann Melville

2026-02-11T19:21:02Z

uklapanje iz duplikata Hermann Melville

←Starija inačica		Inačica od 11. veljača 2026. u 19:21
Redak 1:		Redak 1:
	[[Datoteka:Herman Melville 1860.jpg\|mini\|'''Herman Melville''']]		[[Datoteka:Herman Melville 1860.jpg\|mini\|'''Herman Melville''']]
	'''Herman Melville''' ([[New York]], [[1. kolovoza]] [[1819.]] – [[New York]], [[28. rujna]] [[ 1891]].), [[SAD\|američki]] romanopisac, pripovjedač i pjesnik.		'''Herman Melville''' ([[New York]], [[1. kolovoza]] [[1819.]] – [[New York]], [[28. rujna]] [[ 1891]].), [[SAD\|američki]] romanopisac, pripovjedač i pjesnik. Nakon teškog djetinjstva i mladosti, radio je kao kitolovac, što je kasnije i bila najveća inspiracija za njegovo najpoznatije djelo "[[Moby Dick]]". Većina njegovih djela je putopisno-pustolovne tematike. Melville se u današnje vrijeme smatra jednim od najcjenjenijih autora američkog realizma. Zbog svog vlastitog iskustva ploveći morima i vremena što ga je proveo s domorocima otočja Marquesas, njegovi pustolovni romani imaju osobitu uvjerljivost i realističnost.

	== Životopis ==		== Životopis ==

	Zbog rane očeve smrti napušta redovno školovanje i nakon nekoliko neuspjelih uposlenja zapošljava se 1839. kao brodski mali na trgovačkome brodu. Melvilleova rana literatura, koju je apsorbirao kao autodidakt, uključuje [[William Shakespeare\|Shakespearea]], [[Biblija\|Bibliju]] autorizirane verzije ([[Biblija kralja Jakova]]), te sedamnaestostoljetne misaone autore kao što su sir Thomas Browne i Robert Burton. Godine 1841. postao je članom posade kitolovca, ali ga je napustio prije ugovornog roka te je zajedno s još jednim članom posade doživio niz avanturističkih zgoda na jednome od Marquiških otoka. To mu je poslužilo kao predložak za književni prvijenac s putopisno-antropološkom tematikom, "~~Taipi~~", 1846., u kojem daje spoj prikaza egzotičnih običaja polinežanske zajednice i poluautobiografskih pustolovina. "Omoo" (1847.), je tematski nastavak ~~Taipija~~, s naglaskom na uništavanju domorodačke polinežanske zajednice zapadnjačkim tehnološkim i ideološkim osvajanjem. Ostala djela uključuju "Mardi" (1849.), pustolovnu romansu i "Bijela jakna" (1850.), realistički prikaz života na američkoj fregati. No, sva ta djela su danas rijetko čitana i ne pobuđuju interes osim kod specijalista posvećenih Melvilleu ili američkoj književnosti.		Zbog rane očeve smrti napušta redovno školovanje i nakon nekoliko neuspjelih uposlenja zapošljava se 1839. kao brodski mali na trgovačkome brodu. Melvilleova rana literatura, koju je apsorbirao kao autodidakt, uključuje [[William Shakespeare\|Shakespearea]], [[Biblija\|Bibliju]] autorizirane verzije ([[Biblija kralja Jakova]]), te sedamnaestostoljetne misaone autore kao što su sir Thomas Browne i Robert Burton. Godine 1841. postao je članom posade kitolovca, ali ga je napustio prije ugovornog roka te je zajedno s još jednim članom posade doživio niz avanturističkih zgoda na jednome od Marquiških otoka. To mu je poslužilo kao predložak za književni prvijenac s putopisno-antropološkom tematikom, "Typee", 1846., u kojem daje spoj prikaza egzotičnih običaja polinežanske zajednice i poluautobiografskih pustolovina. "Omoo" (1847.), je tematski nastavak Typeea, s naglaskom na uništavanju domorodačke polinežanske zajednice zapadnjačkim tehnološkim i ideološkim osvajanjem. Ostala djela uključuju ''Redburn: His First Voyage'' (1849.), "Mardi" (1849.), pustolovnu romansu i "Bijela jakna" (1850.), realistički prikaz života na američkoj fregati. No, sva ta djela su danas rijetko čitana i ne pobuđuju interes osim kod specijalista posvećenih Melvilleu ili američkoj književnosti.

	== Moby-Dick ==		== Moby-Dick ==
Redak 10:		Redak 10:

	Kasnija je kritika ustanovila da je, uza svu različitost u duhovnom miljeu, Melville jedini devetnaestostoljetni romanopisac, uz [[Fjodor Dostojevski\|Dostojevskog]], kojemu je spiritualna dimenzija djela dominantna i kojega je središnji opus utjelovljenje pjesničke metafizike s centralnim temama opstojnosti Zla i smislenosti univerzuma promatranoga u kategorijama teodiceje. No, dok je ruski autor tvorac uzbudljivih likova koji utjelovljuju veličajnost života, i to u vizuri kršćanskoga mita, Melville ostvaruje snažne dramsko-pjesničke slike izuzetno bogatoga arhaiziranoga jezika, no, bez psihološke obradbe (za što i nije bio zainteresiran) ili nijansi u razvijanju međuljudskih odnosa. Tema "Moby Dicka" je sukob Dobra i Zla, ili dvaju nepomirljivih Zala (Ahab i Moby Dick), no intenzitet te "romance" i njen utjecaj potječu najviše iz poetskoga zamaha i filozofema visoke retorike integrirane u djelo koje je više nalik drevnim spjevovima nego romanu bilo kojega razdoblja. Također, piščev svjetonazor u tom je djelu, kao i kasnijima, rastrgan između kalvinističkoga protestantizma, manihejsko-gnostičkih i ateističkih vidozora. Roman "Moby-Dick" smatra se najboljim u kanonu američke književnosti XIX. stoljeća.		Kasnija je kritika ustanovila da je, uza svu različitost u duhovnom miljeu, Melville jedini devetnaestostoljetni romanopisac, uz [[Fjodor Dostojevski\|Dostojevskog]], kojemu je spiritualna dimenzija djela dominantna i kojega je središnji opus utjelovljenje pjesničke metafizike s centralnim temama opstojnosti Zla i smislenosti univerzuma promatranoga u kategorijama teodiceje. No, dok je ruski autor tvorac uzbudljivih likova koji utjelovljuju veličajnost života, i to u vizuri kršćanskoga mita, Melville ostvaruje snažne dramsko-pjesničke slike izuzetno bogatoga arhaiziranoga jezika, no, bez psihološke obradbe (za što i nije bio zainteresiran) ili nijansi u razvijanju međuljudskih odnosa. Tema "Moby Dicka" je sukob Dobra i Zla, ili dvaju nepomirljivih Zala (Ahab i Moby Dick), no intenzitet te "romance" i njen utjecaj potječu najviše iz poetskoga zamaha i filozofema visoke retorike integrirane u djelo koje je više nalik drevnim spjevovima nego romanu bilo kojega razdoblja. Također, piščev svjetonazor u tom je djelu, kao i kasnijima, rastrgan između kalvinističkoga protestantizma, manihejsko-gnostičkih i ateističkih vidozora. Roman "Moby-Dick" smatra se najboljim u kanonu američke književnosti XIX. stoljeća.

			[[Moby Dick]] je neoborivo najvažnije Melvillovo djelo. Fabula romana bavi se kitolovcima i lovom na kitove, no ono što ga čini posebno zanimljiv realistički su njegovi detaljni opisi brodova, opreme, te načina na koji se traže i love kitovi (što je Melville mogao prenijeti zahvaljujući svome iskustvu kao kitolovac). Pripovjedač je Ishmael, učitelj koji odlučuje svoj monotoni život zamijeniti uzbudljivim životom mornara, sprijatelji se s indijancem Queequegom i oni se zajedno ukrcaju na brod čiji je kapetan tajanstveni i poznati kapetan Ahab i kreću u lov na kitove, no vrlo uskoro postaje jasno da kapetana Ahaba ne zanima zapravo lov na kitove, nego samo na jednog koji ga je osakatio, te ga je nazvao "Moby Dick". Kada zapadnu u strašnu oluju, svi predlažu da se vrate, no Ahab ne odustaje. Nalaze velikog bijelog kita kojeg Ahab traži, te on odlazi u čamcu ubiti ga, no kit uništava brod i svi, osim Ishmaela, pogibaju. Još jedna zanimljivost ovog romana je simbolika izuzetno dobro povezana s realističkim opisima života mornara. Drugi realistički postupci ovog djela su karakterizacija izvedena kroz prikaz postupaka likova, radije nego opisivanjem i donekle suzdržan pripovjedač. Tada suvremena kritika nije baš pretjerano cijenila ovaj roman, ali njegova vrijednost je jasno vidljiva danas.

	== Kasnija djela ==		== Kasnija djela ==
Redak 16:		Redak 18:
	Na hrvatski je do sada (2005.) prevedena većina najpoznatijih Melvilleovih djela (Moby Dick, Taipi, Sljepar, Bartleby), osim Billyja Budda.		Na hrvatski je do sada (2005.) prevedena većina najpoznatijih Melvilleovih djela (Moby Dick, Taipi, Sljepar, Bartleby), osim Billyja Budda.

	~~[[Kategorija~~:~~Američki književnici\|~~Melville, ~~Herman]]~~		== Literatura ==
			*Ivan Slamnig: "Svjetska književnost zapadnoga kruga", Zagreb, 1973., Školska knjiga
			*Milivoj Solar: "Povijest svjetske književnosti", Zagreb, 2003. Golden marketing
			*Herman Melville: "Moby Dick ili Bijeli Kit", Zagreb, 1954., Kultura

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{wikicitat}}~~
	*[http://www.melville.org/ Melvilleova djela na engleskom]		*[http://www.melville.org/ Melvilleova djela na engleskom]

			{{GLAVNIRASPORED:Melville, Herman}}
			[[Kategorija:Američki književnici]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T04:38:52Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 04:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Herman Melville'''-->~~[[Datoteka:Herman Melville 1860.jpg\|mini\|'''Herman Melville''']]		[[Datoteka:Herman Melville 1860.jpg\|mini\|'''Herman Melville''']]
	'''Herman Melville''' ([[New York]], [[1. kolovoza]] [[1819.]] – [[New York]], [[28. rujna]] [[ 1891]].), [[SAD\|američki]] romanopisac, pripovjedač i pjesnik.		'''Herman Melville''' ([[New York]], [[1. kolovoza]] [[1819.]] – [[New York]], [[28. rujna]] [[ 1891]].), [[SAD\|američki]] romanopisac, pripovjedač i pjesnik.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:42:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Herman Melville 1860.jpg|mini|'''Herman Melville''']]
'''Herman Melville''' ([[New York]], [[1. kolovoza]] [[1819.]] – [[New York]], [[28. rujna]] [[ 1891]].), [[SAD|američki]] romanopisac, pripovjedač i pjesnik.

== Životopis ==

Zbog rane očeve smrti napušta redovno školovanje i nakon nekoliko neuspjelih uposlenja zapošljava se 1839. kao brodski mali na trgovačkome brodu. Melvilleova rana literatura, koju je apsorbirao kao autodidakt, uključuje [[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Biblija|Bibliju]] autorizirane verzije ([[Biblija kralja Jakova]]), te sedamnaestostoljetne misaone autore kao što su sir Thomas Browne i Robert Burton. Godine 1841. postao je članom posade kitolovca, ali ga je napustio prije ugovornog roka te je zajedno s još jednim članom posade doživio niz avanturističkih zgoda na jednome od Marquiških otoka. To mu je poslužilo kao predložak za književni prvijenac s putopisno-antropološkom tematikom, "Taipi", 1846., u kojem daje spoj prikaza egzotičnih običaja polinežanske zajednice i poluautobiografskih pustolovina. "Omoo" (1847.), je tematski nastavak Taipija, s naglaskom na uništavanju domorodačke polinežanske zajednice zapadnjačkim tehnološkim i ideološkim osvajanjem. Ostala djela uključuju "Mardi" (1849.), pustolovnu romansu i "Bijela jakna" (1850.), realistički prikaz života na američkoj fregati. No, sva ta djela su danas rijetko čitana i ne pobuđuju interes osim kod specijalista posvećenih Melvilleu ili američkoj književnosti.

== Moby-Dick ==
Pravi Melville, [[autor]] djela mitske snage, izranja u "romansi", ili vizionarnom spoju romana i anatomije (ekscentričnoga proznoga žanra njegovanoga u engleskoj književnosti 17. stoljeća, napose kod Melvilleovih omiljenih pisaca Roberta Burtona, sir Thomasa Brownea i Isaaca Waltona), "Moby-Dick ili Bijeli kit" (1851.). To djelo, posvećeno [[Nathaniel Hawthorne|Nathanielu Hawthorneu]], obuhvaća više razina: realističko-pripovijednu i tehničko-opisnu, simboličku i mitsku. Pojednostavljeno, moglo bi se reći da je radnja romana lov na bijeloga kita Moby Dicka, a glavni ljudski protagonist kapetan Ahab, te da je scena zbivanja postavljena tako da lov, sukob i propast uključuju cijeli univerzum- ispričano kroz usta jedinoga preživjeloga člana posade, Ishmaela.

Kasnija je kritika ustanovila da je, uza svu različitost u duhovnom miljeu, Melville jedini devetnaestostoljetni romanopisac, uz [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]], kojemu je spiritualna dimenzija djela dominantna i kojega je središnji opus utjelovljenje pjesničke metafizike s centralnim temama opstojnosti Zla i smislenosti univerzuma promatranoga u kategorijama teodiceje. No, dok je ruski autor tvorac uzbudljivih likova koji utjelovljuju veličajnost života, i to u vizuri kršćanskoga mita, Melville ostvaruje snažne dramsko-pjesničke slike izuzetno bogatoga arhaiziranoga jezika, no, bez psihološke obradbe (za što i nije bio zainteresiran) ili nijansi u razvijanju međuljudskih odnosa. Tema "Moby Dicka" je sukob Dobra i Zla, ili dvaju nepomirljivih Zala (Ahab i Moby Dick), no intenzitet te "romance" i njen utjecaj potječu najviše iz poetskoga zamaha i filozofema visoke retorike integrirane u djelo koje je više nalik drevnim spjevovima nego romanu bilo kojega razdoblja. Također, piščev svjetonazor u tom je djelu, kao i kasnijima, rastrgan između kalvinističkoga protestantizma, manihejsko-gnostičkih i ateističkih vidozora. Roman "Moby-Dick" smatra se najboljim u kanonu američke književnosti XIX. stoljeća.

== Kasnija djela ==
Zbog neodgovarajuće recepcije čitateljstva koje je očekivalo avanturistički roman, a u "Moby-Dicku" dobilo neobičnu mitsku dramu pomiješanih žanrova piščeva je karijera krenula silaznom putanjom. Sljedeći roman "Pierre ili dvoznačnosti" (1852.) neuspio je pokušaj problematiziranja provokativne teme [[incest]]a. Melville je u idućem razdoblju objavio još nekoliko pripovjednih proza, među kojima se ističu povijesni roman "Israel Potter" (1855.) s temom iz američke revolucije; priče "The Piazza Tales" (1856.), nazvane po trijemu piščeve farme, s ponajboljim [[pripovijest]]ima "Pisar Bartleby", protoegzistencijalističkom pričom o otuđenju i putu u ludilo njujorškoga činovnika, koja očito puno duguje Dickensu, no suvremenoga čitatelja asocira više na Gogolja i Dostojevskog; te "Benito Cereno", prozom koja problematizira rasne odnose. Godine 1857. objavljuje alegorijski roman "Sljepar", o prijevarama i ljudskoj naivnosti. Melvilleov neuspjeh kod čitateljstva pojačava i autorovu osobnu krizu (sukob vjerovanja i nevjere, što je rezultiralo nekim oblikom živčanoga sloma), te pisac traži duhovnu okrjepu u putu u Svetu zemlju i Europu, što rezultira filozofskom poemom "Clarel", objavljenom u privatnoj nakladi 1876. Nedovršena je ostala dulja [[pripovijest]] (ili kraći roman) "Billy Budd" (objavljena tek 1924.) - posljednja manifestacija Melvilleova mitotvoračkoga genija, u kojoj je evocirana pobuna na britanskom brodu u doba Napoleonskih ratova; sotonski lik Claggarta, bogootački kapetana Verea, i kristoliki Billya Budda, osim što iniciraju mnoštvo alegorijskih interpretacija, testamentarni su ostvaraj američkoga pisca za koga do konca nije jasno je li našao utjehu u prihvaćanju kršćanstva ili se pomirio sa sudbinom bez ikakve religijske vjere. Nakon I. svjetskoga rata naglo se javilo zanimanje za "Moby Dicka ", ubrzo i za ostala djela, pa Melville od zaboravljena pisca postao središnjim američkim prozaikom 19. stoljeća.

Na hrvatski je do sada (2005.) prevedena većina najpoznatijih Melvilleovih djela (Moby Dick, Taipi, Sljepar, Bartleby), osim Billyja Budda.

[[Kategorija:Američki književnici|Melville, Herman]]

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
*[http://www.melville.org/ Melvilleova djela na engleskom]